Naslov
Apsyrtides – Alberto Fortis na stazama Argonauta do europske etnologije/antropologije
(Apsyrtides – Alberto Fortis from the Argonauts to European Ethnology/Anthropology)

Autori
Vince-Pallua, Jelka

Izvornik
Narodna umjetnost (0547-2504) 44 (2007), 2; 135-146

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Dalmacija; 18. stoljeće; Jadran; Cres; Lošinj; putopis; Alberto Fortis; Morlaci; povijest hrvatske i europske etnologije
(Dalmatia; 18th century; Adriatic; island of Cres; island of Lošinj; travel literature; Alberto Fortis; Morlachs; history of Croatian and European ethnology)

Sažetak
Otoci Cres i Lošinj, prema autorici, imali su u razvoju europske etnologije/antropologije značajnije mjesto od drugih jadranskih otoka. Na temelju prve Fortisove knjige, Saggio d' Osservazioni sopra l'isola di Cherso ed Osero d'Alberto Fortis (Venezia, 1771), još uvijek neprevedene i stoga zanemarene, moguće je uvidjeti kako upravo ovdje Fortis sazrijeva politički, prestaje biti samo putnik prirodoslovac, zanimajući se za način života otočana, njihovu tradicijsku kulturu. U knjizi se pronalaze anticipirani zametci etnološke misli kao npr. pojam "običaj", "tradicija", "zloporaba tradicije", "kulturni relativizam". Pokazuje se da se "otkriće Morlaka" može ustanoviti upravo u Saggiu, da je ono anticipirano u ovoj knjizi objavljenoj tri godine prije njegova Viaggio in Dalmazia. Na temelju usporedbe te dvije knjige uočava se Fortisov "antropološki obrat" gdje on postupno napušta ideju potrebe civiliziranja, kultiviranja "čitavoga svijeta", prelazeći od prosvjetiteljstva do romantizma i sam bivajući, poput Europe, fasciniran egzotičnim "Drugim" i primitivnim običajima Morlaka, Europe koja je upravo na temelju te etnološke kategorije izdvojila ih kao poseban narod. Autorica analitički "iščitava" Fortisovo djelo kritički ga smještavajući u okvire njegovih ranih istraživanja, ali i rađanja europske etnologije utemeljene u 18. stoljeću nakon "otkrića" Dalmacije, ovdje pobliže Kvarnerskih otoka, u doba prosvjetiteljstva kada Jadran postaje osviještena etnografska razdjelnica između "mi" i "oni", granica koja dijeli Talijane od Slavena, a istovremeno i zapadnu od istočne Europe. Fortisu je samo trebalo prijeći Jadran i udariti, doduše uz ciljanu pomoć škotskih i engleskih mecena, jadranske temelje europskoj etnologiji.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

Napomena
Autorica je radom sudjelovala na godišnjem skupu HEDa, Hrvatskog etnološkog društva - OTOČKE PERSEKTIVE, Komiža, otok Vis, 14-17. rujna 2006.

POVEZANOST RADA