Naslov
Studija Indirektne Elektrofotografije
(Study of Indirect Electrophotography)

Autori
Majnarić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Grafički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.04

Godina
2007

Stranica
144

Mentor
Bolanča, Stanislav

Ključne riječi
Ektrofotografija; nabijanje; osvjetljavanje; razvijanje; transfer; gamutna reprodukcija
(Electrophotography; charging; exposing; developing; transfer; gamut of reproduction)

Sažetak
Indirektno elektrofotografsko otiskivanje tehnički je vrlo je složen proces. On u sebi implementira 6 zasebnih faza koje se izvode sinhronizirano. To su nabijanje, osvjetljavanje, razvijanje, prvi transfer, drugi transfer i čišćenje. U ovome radu istraživan je utjecaj svake pojedine faze na kvalitetu višebojne reprodukcije, pri čemu su se koristili i parametri koji nisu standardni za proizvodni tisak. Rezultati utjecaja pojedinih faza elektrofotografskog tiska na konačnu reprodukciju prikazani su u gamutnom obliku (konstrukcija definirana s ECI formom od 378 polja), i kao CIE LAB ?E razlika između kalibracije i eksperimentalnog otiska. U početnoj fazi istraživan je utjecaj skorotrona na formiranje budućih slobodnih površina. Pritom nastale promjene gamuta su minimalne (?Vsimb=13, 3, ? Vsplen=8, 6 i ?Varco= 4, 1 prostorne jedinice). Uz to vrijedi pravilo: što niži napon skorotrona to veći volumen gamuta. Promjena rastriranih površina pritom je veća u odosu na pune tonove. Kod istraživanja utjecaja laserske glave, uočeno je da rasterska toćka doživljava veliku promjenu. Povećavanjem snage lasera rasterski elementi se povećavaju i postaju tamniji. Puni tonovi se ne mijenjaju značajnije, te gamutni doživljavaju slijedeće promjene:??Vsimb=10, 3, ?Vsplen=13, 2 i ?Varco=2, 9 prostorne jedinice. Razvijački proces (razvijački bubanj i povratni valjci) utjeću na maksimalnu promjenu obojenja gamuta (?Vsim = 301, 5 odnosno ?Vsimb=210 prostorne jedinice). Primjenom viših napona, ostvaruje se i veći nanos bojila. Djelovanje razvijačkog bubnja utjeće na veću promjenu punih tonova, dok se u slučaju povratnih valjaka postiže veća promjena u rasteru. Ekstremnim povećanjem napona ?squeegee? valjka ostvaruje se samo manja degradacija gamutnog volumena (?Vsimb=17, 2, ? Vsplen=22, 3 i ?Varco= 9, 4 prostorne jedinice). Pri izvođenju transfernog postupka, varirana su dva parametra: temperatura ofsetnog cilindra i napon ofsetnog cilindra. Porastom temperature raste i viskozitet bojila, čime se povećava i volumen gamuta (?Vsimb=44, 8, ?Vsplen=49, 3 i ?Varco= 31, 9 prostorne jedinice). Viši napon ofsetnog cilindra osigurava bolji transfer. Promjena napona od 200V uzrokovat će najveši porast gamuta (? Vsimb=37, 7, ?Vsple=14, 3 i ?Varco=11, 5 prostorne jedinice). Na kraju istraživanja, promatran je utjecaj gustoće bojila na konačanu reprodukciju. Porast koncentracije pigmenata ostvaruje tamniji otisak. Tijekom varijacije boje, nastali gamuti nisu očekivano veliki (?Vsimb=60, 2, ?Vsplen=36, 6 i ?Varco= 57, 3 prostorne jedinice). Pri istraživanju elektrofotografskog procesa korištene su 3 različite tiskovne podloge: Simbol (sjajni papir za umjetnički tisak namijenjen otiskivanju u klasičnom ofsetu), Splendogel (naravni papir s premazom za digitalni tisak) i Arcoprint (naravni papir za klasični ofsetni tisak). Površinska svojstva papira pokazala su da imaju presudnu ulogu pri postizanju kvalitetne reprodukcije. Splendogel i Simbol papir zbog premazane površine najbolje se ponašaju u ekstremnim uvjetima, što nije slučaj za naravni papir Arcoprint.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Grafička tehnologija

POVEZANOST RADA