ࡱ> q`:bjbjqPqP .::S%"(l l l 8 , ( "      $hNi       [     pl).Ol 2lq0CCC       d       (((Dl (((l ((( NEPROCJENJIVA VRIJEDNOST IGRE I SMIJEHA O pisanju Zvonimira Baloga ve je mnogo re eno i napisano. Svi uo avaju dvije naglaaene odrednice njegova pisanja za djecu: humor i igu. One su vrlo esto povezane jer je igra u slu~bi stvaranja humora. Znamo da je humor bitan imbenik segmenta knji~evnosti koji se namjenjuje djeci. Dakako postoje i tu~ne dje je pri e, pjesme i romani, ali oni su u manjini. Ankete provedene meu djecom razne dobi pokazuju da djeca gotovo uvijek daju prednost smijeanim i veselim djelima. Zato pisci kad piau za djecu rado za injavaju svoja djela aaljivoau i onda kada im humor nije glavna okosnica djela. Ako promotrimo krae prozne tekstove hrvaske dje je knji~evnosti, primijetit emo da su stariji pisci naj eae postizali humor gomilanjem burnih akcija, izgraivanjem anegdotskih likova koji su zasmijavali djecu bilo svojom nespretnoau, naivnoau, pretjerivanjem, hvalisanjem, la~ima, izmialjanjima, bilo nestaalucima koji su uvijek sretno zavraavali. U novije vrijeme pripovjeda i izazivaju smijeh gradei sve eae pri u na nonsensu, iznenaenju, dosjetkama, vicevima, neobi nom vokabularu (sleng, igre rije i), stvaranju bizarnih i apsurdnih situacija. A promicatelj takve gradbe humora je jedan od najveih majstora smijeha u hrvatskoj dje joj knji~evnosti  Zvonimir Balog. Baloga karakterizira sposobnost uo avanja aaljivih strana ~ivota, ali isto tako i humoristi no interpretiranje onoga ato nije aaljivo u ~ivotu. Pojavivai se 1970. godine svojom prvom zbirkom pjesama za djecu Nevidljiva Iva, odmah je izazvao veliku pozornost i kritike i itatelja jer se njome prema rije ima Ive Zalara Balog suprotstavio tradicionalnom toku hrvatske dje je poezije i ta godina postaje bitna u razvoju hrvatske dje je knji~evnosti. Pojavom Zvonimira Baloga u hrvatskoj dje joj knji~evnosti otvoreno je, dakle, novo poglavlje. Njegove su pjesme ozna ile najradikalniji prekid s tradicionalnim jezikom dje je poezije i u potpunosti su afirmirale moderan pjesni ki izri aj ije se osnovno obilje~je zasniva na igri rije ima i humoru. Njegov nekonvencionalni odnos prema rije ima popraen je i nekonvencionalnim izborom motiva, sklonoau prema bizarnom te odbacivanju nametnutih kalupa razmialjanja i osjeaja. Budui da je Balog svojim stvaralaatvom (naro ito na podru ju poezije) sna~no utjecao na ostale pisce, danas se govori o pjesnicima balogovcima kao i o balogovskim postupcima u pisanju. No ni u prozi Balog ne ~eli pisati tradicionalno. Klasi nu narativnu shemu vjeato preoblikuje u igrivu nonaalantnu anegdotu. Kako prevladavaju kratke anegdote, naro ito u zbirkama Ja magarac i Zmajevi i vukodlaci, mogli bismo rei da je Balog stvorio specifi nu aaljivu minipri u koja sad~i elemente pri e, crtice, dosjetke i pjesme. U zbirci Zeleni mravi pokazuje da ima sluha i za bajke, basne, legende, znanstvenofantasti ne pri e i dr. Sve Balogove pri e izdvajaju se od ostalih tvorevina te vrste originalnoau stila. Balog piae jezikom koji je odista svojstven samo njemu. Budui da nema velikih razlika izmeu jezika njegove poezije i jezika njegove proze, mnogi su skloni i njegova kraa prozna djela svrstati u poeziju, ato nije neosnovano, jer su mu re enice veoma ritmi ne, tu i tamo srokovite, sve u svemu pri e su mu graene gotovo istim postupcima kao i pjesme. Osnovna je zna ajka njegova izra~avanja gomilanje i razvijanje nonsensa, bizarnih slika, apsurdnih situacija. O ita je sklonost dosjetkama, iznenaenju, karikiranju, ironiji, katkad i satiri. Sve su pri e obavijene velom aaljivosti koja proizlazi iz bezgrani nih kombinacija ato ih stvara autorova maata. Pri e su mu nepredvidive kako u sadr~ajnom tako i u kompozicijskom pogledu. Odva~no ruaei postojee konvencije, vrlo uspjeano zabavlja i nasmijava. Iako je osnovno obilje~je vedrina, aala i igra, igra nije uvijek prisutna samo radi igre, zabave i smijeha, nego se javlja i u slu~bi idejne poante pri e. Isto tako nonsens ostaje povezan s realnoau i ne predstavlja samo zabavu, nego donosi zapravo parodiranu stvarnost. Motive za pri u Balog nalazi na svakom koraku, no najdra~E mu je nadahnue uvijek rije . Oslobaa rije  uobi ajene uloge u re enici i daje joj nove zadatke. Balogova jezi na igra (prete~ito bazirana na tvorbi rije i i sintagmatici) odvija se po pravilima specifi ne nonsensne gramatike koju je vrlo uspjeano sistematizirao Milan Crnkovi oprimjerujui primjerima iz pjesama iz zbirke Nevidljiva Iva ili iz kratkih proza iz zbirke Ja magarac Zbirka kratkih proza Zeleni mravi pojavljuje se etiri godine nakon zbirke Ja magarac. U njoj Balog kao da posustaje malo s leksi kim poigravanjima. Iako i tu nalazimo elemente leksi kih igara, oni nisu prevladavajui u zbirci. Tako se morfemima zabavlja na svoj ve dobro poznat na in u pri i `iamia. Budui da je rije  aiamia tvorbeno vrlo zanimljiva, o ekivali bismo da e se igra vrtjeti oko njezinih sastavnica, ali Balog za svoju igru tu odabire sasvim druge rije i. Jedan je vol htio biti pametan, na itan i napisan pa je krenuo u akolu. Kad je zavraio sve akole, polo~io je i doktorat. Tako je vo postaoDRvo. Doktorate su joa dobili DRipac, DRozd, DRen, DRob, DRakula, DRonta, DRoplja, DRagulj, a osobito DRvosje a. On je doktor za obaranje stabala, doktor za jedenje sira, luka i slanine i doktor za pijenje iz boce. (...) Magistrima su postali MRav, MRak, MRvica, MRamor, MRe~a i MRkva. Je li to tek naivna i zabavna potraga za rije ima koje po inju istim slogom ili ironi na pia eva opservacija o situaciji u naaim znanstvenim krugovima? Nailazimo i na brojne primjere demetaforizacije koja je takoer jedna od njegovih omiljenih i uspjeanih igara. Balog svojim pri ama voli nasmijavati jer vjeruje u veliku vrijednost smijeha. Da osmijehom mo~emo mnogo toga postii u ~ivotu slikovito koristei se demetaforizacijom pokazuje u pri i Smijka: Smijka je bila svjesna vrijednosti svoga osmijeha pa se njime koristila kao nov anicom. Kad joj se htjelo jesti gro~a, Smijka bi jednostavno uala u voarnicu, stala ispred prodava a i nasmijala se. Prodava  je, naravno, znao ato to zna i. Pogledao je Smijku tek toliko da vidi kakav je smijeaak, a onda, ovisno o njegovoj veli ini i ljepoti, odabrao bi grozd. Ako prodava  nije imao tako veliki grozd koliko bi vrijedio osmijeh, vratio je ostatak, nasmijao se Smijki onoliko koliko je trebalo do pune mjere. I tako gradi pri u poigravajui se Smijkinim smijehom do bra nog happy enda: Smijka je doala u mesarnicu kad je mesar ve rasprodao sve meso. Naaao se u sto muka kad je ugledao ispred sebe Smijku s rasprostrtim smijehom. U po etku se zbunio i budui da viae nije imao ni teleeg srca, dao joj je svoje, a kako je smijeh bio od uha do uha, mesar je pridodao joa kuicu i tri jutra zemljiata. No pri a joa ne zavraava, Balog daje i svojevrsan komentar u koji je ugraena pouka: Mnogi misle da je Smijka dala osmijeh jeftino, smatraju da je za nj mogla dobiti najljepau ulicu u svakom gradu, Smijki je ovako ipak mnogo bolje. Jer, zamislite, da je za smijeh dobila ulicu, koliko bi samo svakoga dana morala oprati prozora. Je li to tek pohvala skromnosti ili ozbiljnije promialjanje o srei koju ne donosi veliko bogatstvo? U takvim pri ama u potpunosti prepoznajemo Baloga leksi kog avanturista iz poezije. Doslovnim i prenesenim zna enjem poigrava se i u pri ama Prirodnost, ovjek koji je imao smolu i Oatar pas. No veina ostalih pri a iz zbirtke ne temelji se na leksi koj igri. Baloga pjesnika prepoznajemo i u naslovima cjelina zbirke (zbirka je podijeljena u aest cjelina) koji odzvanjaju veselim ritmom, a katkad su i srokoviti npr: Ako ti je prijatelj slon, moraa li i ti biti kao on, Zave~e li se miau za rep olovka postat e miaolovka, Tko ledeno srce ima u njega je vazda zima. Pri e ove zbirke Ivo Zalar proglasio je fantasti no-animalisti kim pri ama. No u tu kategoriju mogli bismo uvrstiti samo pri e iz prve tri skupine. Navikli na antropomorfan prikaz ~ivotinja u dje joj knji~evnosti, po evai od Ezopovih basana, klasi nih bajki zapisanih u vrijeme romantizma (Vuk i sedam kozlia), popularnih Kiplingovih pri a o indijskoj d~ungli u kojima se odnosi meu ~ivotinjama mogu shvatiti kao slika odnosa u Britanskom carstvu, nestaane Bonselsove P elice Maje u kojoj se na poeti an na in djetetu otkriva nepoznati svijet sitnih stanovnika prirode pa nadalje uglavnom smo nailazili na podjelu na dobre i zle ~ivotinje. Prisjetimo se i ~ivotinja u djelima hrvatske dje je knji~evnosti. Iako prirodoslovac po struci, Nazor u svojim pri ama takoer dijeli ~ivotinje na pozitivne i negativne kao i Anto Gardaa u Pri ama iz Kopa kog rita ili Bo~idar Prosenjak u svom filozofskom animalisti kom romanu Divlji konj. Kod Baloga nema takve podjele, nego nam daje niz aaljivih suprotnosti (slon  mia, slon  mrav) i apsurdnih situacija (slon se skriva iza tratin ice, mrav se ~eli o~eniti bukvom). Balog je u prikazu ~ivotinjskog svijeta izbjegao svako nasilje, ubojstvo, zlo in i sve zaokrenuo prema aali i zabavi. Ostvario je bogatu fantasti no-aaljivu antropomorfnost izrazito maatovitim idejnim pristupom ~ivotinjama u kojima se zrcale ljudske osobine. esto pod pokrovom apsurdnih ~ivotinjskih junaka ironizira i razobli ava mentalitet suvremenoga ovjeka. Time se bli~i basni. Uope Balogove pri e iz zbirke Zeleni mravi mogli bismo dalje dijeliti na podvrste: basnu, anegdotu, legendu, predaju, bajku, znanstveno-fantsti nu pri u pa ak i didakti nu pri u. No dakako da nije rije  o klasi nim primjerima tih vrsta, nego njihovim modernisti kim varijacijama. Na primjer pri e koje mo~emo uvrstiti u basne odgovaraju toj vrsti po svojoj strukturi. Kratke su, sastoje se od dva dijela (fabule odnosno pri e i pouke odnosno morala), a ~ivotinjski likovi nositeji su ljudskih mana i vrlina. Ako je tomu tako, mo~emo se upitati u emu je novost, zaato to nije klasi na basna? Prou avajui likove u Balogovim basnama, uo avamo da oni nisu nositelji jedne jako izra~ene ljudske osobine, nije ih lako tipizirati kako smo navikli u basnama. Na primjer ne bi bilo poateno kad bismo balogovu `arulju (likovi u pravim basnama su naj eae neimenovani) iz pri e Dan za krave proglasili tipom lijenog ovjeka ili tipom sanjara. `arulja je mnogo slo~eniji lik. Ona je ovjek koji razmialja. Rekli su joj da pase travu pa e imati bolje mlijeko. `arulja razmialja zaato bi trebala imati bolje mlijeko. Ona tra~i logiku, tra~i smisao: Bilo bi normalnije da pasu oni koji imaju djecu. Da sami prave mlijeko. Nisu valjda bedastiji od krave. `arulja je i ovjek koji u~iva u prirodi. Ona se divi cvijeu, miriae ga i dodiruje trepavicama. Ja jesam krava, to je to no, ali takva krava opet nisam da bih popasla proljee. Dakle `arulja je pjesni ka duaa. Ona recitira: Zeleno, zeleno, zeleno, ato volim zeleno. Vrlo jasna aluzija na Lorkine stihove iz Mjese arske romance. I tu zelenu NPRxb FfhXh"8 bx|j ^!% %''$*&******+ +8+P+V++++++,f,,,2-h9dhR; h9d6 h%@F6h%@F h5;6h/\h5;CJaJh@lg h6h5;jh5;0JUhBh"h6h9h5;hPhCBPR h~'*(3?A^D~.x`xnprgd@lg dh`gd5; dh`gd`Ck dh`gd%@F dh`gd9d dh`gd5;dhgd5;r82-B-N---..h1v1111122(344x5t6289::::<<<<:= ?"????? @@ARAVAlAAAAA2CCCZD\D^DDDFFƼjh5;0JUhB hh9dh h6hh\6hc h\ h\6 hc 6 h6 h6 hN6hhNh h9d6h9d h%@F6hR;h%@F h5;6h5;8F H$HJKKKPPjPQzQVVXYZ.[[[2\\\t\hjjLll^moprptvuFv`wx y yf|||J}4(*,.ln$Ћҋ̍ލ>Pvxx>xü hVbh5;hF"h[+h`Ck hVb6hVbh96h5h h5;6U h26h2h* h5;6h5;Jljepotu `arulja ne ~eli uniatiti. `arulja je dakle i misaona i osjeajna osoba, `arulja je ovjek koji se izdvaja iz mnoatva, koji je druk iji od ostalih, kojemu nije va~no kako drugi ~ive i ato drugi rade. Dakle `arulja je u svakom slu aju znatno slo~eniji lik, nego li su to likovi u basnama. Suprotstavljena joj je pragamti na prijateljica Rogulja koja ostavlja iza sebe pustoa popasavai sve do korijena: ljubice, aafrane, visibabe, drijemovce, ivan ice, divlju djetelinu, tratin ice, ljulj, kiselicu, piriku, masla ke i sve druge livadske trave. Rogulja je svoj vandalizam prema cvijeu i travi branila vrlo razumno: ...od ljepote se ne mo~e ~ivjeti, a najmanje to mo~e jedna krava. Roguljine rije i mogle bi biti i pouka basne da je rije  o standardnoj basni. Ali nakon ato `arulja ugine zbog svoje bedastoe ili nje~nosti ili suosjeanja za druga bia prirode ili opijenosti ljepotom prirode, basna ne zavraava, nego nas autor upoznaje sa sudbinom ostalih krava: ...njene su gojazne prijateljice zavraile u konzervama goveega gulaaa, kojeg su se rijetki ve drugi dan prisjetili i to tek kad bi podrignuli. Otvaraju se sada nova pitanja. Je li va~no ~ivjeti pod svaku cijenu? Je li bitno kako se ~ivjelo i kako se umrlo? Je li bolje ~ivjeti kratko u~ivajui u ljepoti ili je bolje ~ivjeti du~e pa makar kraj bio vrlo neslavan? Autor se vrlo jasno opredjeljuje. A neobi na krava zavraila je u pri i gdje e zauvijek ~ivjeti. Osim toga od njenih rogova tamburaai su izraivali trzalice za tambure. Nije li i ova svirka ato dopire ovog trena kroz prozor, izvedena rogovima neobi ne krave? Dakle autor je zauzeo svoj stav, a sada slijede pitanja itateljima koja bi ih trebala ponukati da se pridru~e autorovim idejama: Tko ima viae od ~ivota, onaj kojeg sa~alijevaju za ~ivota ili onaj kojeg sa~alijevaju kad mu ~ivot mine? No ni ovdje Balogova basna ne zavraava iako bi odgovor na ovo pitanje mogao biti jasna pouka basne. Autor direktno ispisuje poruku kravama: Ne razbijajte rogove ovim pitanjima, ionako nikad ne ete na njih znati odgovor. Je li to poruka itatelju da ne razbija glavu tra~ei poantu, ideju odnosno poruku pri e? Balogove su Basne zapravo stupnjevite. Svaki korak dalje u itanju navodi nas na novi zaklju ak, novu pouku. A mogli bismo ak i rei da Balogove pouke nisu u slu~bi pou avanja nego prije u razbijanju ustaljene konvencije. Karakterizira ih neo ekivanost i iznenaenje i katkad ostavlja itatelje u razmialjanju izri e li nam autor neku ideju ili se pak samo poigrava smislom, besmislom i apsurdom kao ato smo ve u poeziji navikli na takva njegova poigravanja. Na primjer Psihijatrisjska pri a zavraava pitanjem: Tko je u toj pri i blesav: dje ak, roditelji, psihijatar ili mo~da pisac? itateljima se uvijek svia autoironija. Budui da se Balog voli zezati i na vlastiti ra un, itatelj mu ne mo~e zamjeriti kad se aali na njegov ra un. Balog e posegnuti i za formom legende, odnosno predaje. Naime znamo da ta knji~evna vrsta esto tuma i uzroke kulturnim, povijesnim i prirodnim pojavama. Na primjer kako je nastao neki grad, planina, jezero itd. ili kako je neato dobilo ime. Zbog kauzalnosti onoga ato tuma i, predaja ima etioloaka obilje~ja. U pri i Zaato leptir leti cik-cak Balog pronalazi uzroke kojima objaanjava na in leptirova leta ato mu etioloaki obilje~ava pri u, ali dodaje i eshatoloaka svojstva jer tuma ei na in leptirova ~ivota on objaanjava smisao i krajnji cilj leptirova postojanja, odnosno govori nam o smislu i svrsi ovjekova postojanja te o kona noj sudbini svakoga od nas. Za predaju se tvrdi da sadr~ajno pretendira na istinu. Ne emo to doslovno primijeniti na Balogovu predaju o leptiru jer njegova se objaanjenja iscrpljuju u maatovitosti koja je izraziti otklon od uvjerljivosti kojom bi se pretendiralo na osjeaj istinitosti, ali mo~emo svakako primijeniti na njegova razmialjanja o leptirovu ~ivotu dana u dijalogu izmeu leptira i nekoga nepoznatoga glasa ato zapravo rezultira didakti noau. Iako se obi no govorei o Balogovim djelima naglaaava da u njega nema pedagogiziranja, to ne zna i da su mu djela isklju ivo ludi koga karaktera. Kao veina pisaca tako i Balog ima potrebu svoja promialjanja o ~ivotu uobli iti u literarnom iskazu, a to ini vrlo vjeato. Kao predaju bismo mogli odrediti i pri u Kako je automobil dobio ime koja je prava balogovska predaja jer objaanjenje o postanku imena po iva na igri rije ima. Predajom koja ne pretendira na istinu mogli bismo odrediti i pri u ovjek blatnjavih uaiju koja tuma i kako je postao jelen. Ali tu pri u mogli bismo odrediti i kao modernu didakti nu pri u u kojoj djecu pou avamo higijeni. Pri a je puna pretjerivanja, apsurda i nonsensa. No ako se prisjetimo starih didakti nih pri a iz po etnog razdoblja dje je knji~evnosti poput pri a u stihovima Heinricha Hoffmana o Janku Raa upanku, mo~emo zaklju iti da su i one nosile u sebi mnogo nonsensnih i apsurdnih situacija. Samo ato je tamo uporaba pretjerivanja i nonsensa bila uglavnom povezana uz kazne za neposluanost i zapravo u funkciji zastraaivanja djece (ato e se dogoditi neposluanome). Balog u svojim pri ama ne plaai, ne zastraauje, nego zabavlja. No i kad nema prepoz natljivog pou avanja, smatram da su i druge njegove pri e ipak i vrlo odgojne zbog sna~nog strujanja humanosti iz grotesknih zbivanja. A kakva je Balogova bajka? Na primjer na bajku e nas u mnogome podsjetiti pri a Ledeni vjetar koja po inje vrlo stereotipno: Imao ovjek tri sina, ali joa u istoj re enici Balog dodaje kao ato to biva u svakoj dobroj pri i. Dakle na taj na in nagovijeata da on nije pisac klasi nih bajki i da su elementi karakteristi ni za bajke ovdje u nekoj drugoj funkciji. Junak na samom po etku biva udaljen iz doma. Vrlo est po etni motiv bajki je o eva dioba nasljedstva na samrti. Dvojici starijih sinova ostavlja neato vrijedno, a najmlaemu neato (na prvi pogled bezvrijedno). Najmlaemu sinu Jambreku u Balogovoj bajci otac je u nasljedstvo ostavio vjetar. Razlog takvog izbora Balog pronalazi u njemu omiljenoj igri rije ima: - Ti si  re e otac slabaanim glasom  vjetropir i vjetrogonja i prikladnijeg dara od vjetra za tebe nema. Tako obdaren sin napuata kuu i kree na put na kojemu ga o ekuju razni do~ivljaji. No mi kao itatelji o ekujemo da je vjetar sredstvo kojim e se junak iz svoga nezavidnog polo~aja izvui i postii cilj veine junaka bajki (veliko bogatstvo, udaja za kraljevu ker ili sli no). Meutim, on svoju sreu nalazi u radu, posveuje se kopanju zdenaca, jednom od najte~ih poslova i to radi vrlo dobro, ali bez pomoi vjetra pa pomalo i zaboravljamo na njegovo nasljedstvo. Prema pravilima klasi ne bajke o ekujemo da e se obogatiti, sretno o~eniti ili na neki drugi na in biti nagraen, a da e njegova braa koja su bila zla prema njemu biti ka~njena. Fabula najprije ide tim o ekivanim pravcem. Voda u zdencima koje junak iskopa je udesna. Voda iz jednog zdenca djelovala je blagotvorno na one koji ju popiju: Najkrvolo niji vuci, napivai se ove vode, postajali su dobroudni, pa su se igrali s plahom lanadi. Sve je odjekivalo od igre, cvrkuta i Jambrekove pjesme.Voda iz drugog zdenca uta~ivala je osim ~ei i glad, a voda iz treeg zdenca lije ila je od svih bolesti. Dakle Balog gomila udesa ato odgovara bajci, ali ti zdenci nisu donijeli Jambreku ni bogatstvo, ni ruku kraljeve keri, ni sreu u bilo kojem vidu. Iako je Jambrek pomogao brai, oni su i dalje zli prema njemu. Kad je Jambrek pomogao cijeloj zemlji (napokon naslijeeni vjetar dobiva funkciju sredstva kojim junak treba ostvariti zacrtani cilj), nudi mu se nagrada da bude poglavar zemlje i to bi bio bajkovit zavraetak, ali Jambrek to odbija i nastavlja ~ivjeti kao usamljenik i udak, a vjetar rabi u neobi nu svrhu - za ribolov. Opis na ina kako Jambrek lovi ribu neodoljivo podsjea na dje je igre. Na kraju pri e ostavljamo Jambreka kako poput zaigranog djeteta pomou vjetra zaleuje rijeku, vadi je iz korita, osovljava da stoji okomito i vadi iz leda ribe za jelo kao iz fri~idera. Kako god se razvijale Balogove pri e, uvijek se na kraju Balog vraa nekoj vrsti igre. U jednom razgovoru Balog je objasnio zna enje igre u svojem pisanju: Pisanje je meni bilo ono ato je drugim de kima bila lopta  ato im je bila igra ka. Ja sam u pisanju naaao mogunost igranja. Naaao sam u tome igra ku koja se nije mogla potrgati, koja je, dapa e, svakog dana bivala sve svje~ija, sve ljepaa, sve privla nija, za razliku od lutke kojoj su se mogle pokidati noge, ruke, glava  ovoj igra ki se to nije moglo nikako. Osim toga za Baloga igra predstavlja jednu religiju, predstavlja nadu, ona je nagovjeataj stanovitog optimizma. Optimizma bez kojeg nije mogue ~ivjeti, bez kojeg je nemogue raditi. I upravo taj optimizam nalazimo kod njegovog Jambreka. A navedene Balogove rije i o igri zapravo najpotpunije objaanjavaju njegovu poetiku ili kako je to lijepo rekao Jo~a Skok: On je u pravom smislu rije i puer ludens, odnosno poeta ludens, zaigrani i razigrani dje ak i pjesnik koji je manifestirao prepoznatljivu osobnu ludisti ku poetiku. Pri u Zlatna zemlja mo~emo prihvatiti kao znanstvenofantasti nu pri u, doduae samo po perifernim elementima (put u svemir, posjet udaljenom planetu). Dakako da se Balog ne trudi biti znanstveno uvjerljiv, nego nastoji dati zanimljive i maatovite futuristi ke vizije o ~ivotu. Budui da junaci sa Zemlje dolaze na planet koji je sazdan od zlata, Balog gradi nonsensnu situaciju u kojoj zemlja kojom stanovnici Zlatnog planeta oskudijevaju dobiva na vrijednosti, a zlato kojega ima u izobilju postaje bezvrijedno. Tako se Balog poigrava nonsensom logi ne zamjene, ali nas ta njegova kombinacija malo asocira i na mitoloakog kralja Midu koji je morao proi bo~je prokletstvo da bi shvatio prave vrijednosti. Balogovi junaci e do istih spoznaja doi na manje bolan na in od Mide, ali uz mnogo iznenaednja i uenja zahvaljujui nonsensu i bizarnosati kojima pri a obiluje. Balogove pri e pru~aju mogunost pretvaranja i dograivanja umjetni kog izri aja u dodiru s itateljem. Naime mnoge njegove pri e djeluju kao poziv itateljima na nastavak igre. To su naj eae vrlo kratke pri e koje bismo mogli nazvati aaljivim crticama ili dosjetkama. Na primjer pro itavai pri e Naslov koji je ostao bez pri e, Slatka pri a, Slijepljena pri a i Ideja djeca e biti ponukana da i sama nastave igru tra~ei sli ne kombinacije koje je Balog zacrtao u spomenutim kratim pri ama. Svoju jedinstvenu poetiku koju je stvorio najprije u poeziji, a onda je prilagodio i prozi Balog je potvrdio i zbirkom pri a Zeleni mravi. Dubravka Te~ak  Zalar, Ivo, Pregled hrvatske dje je poezije, `kolska knjiga, Zagreb, 1991., str. 86.  Crnkovi, Milan, Portret Zvonimira Baloga, Detinjstvo br. 3, Zmajeve de je igre, Novi Sad, 1979.  Zalar, Ivo, Portreti suvremenih hrvatskih pisaca za djecu, Umjetnost i dijete br. 1, Zagreb, 1990., str. 14.  Isto str. 20  Jo~a Skok, Balogovi Zeleni mravi kao paradigma moderne humoristi ke knji~evnosti, Pogovor knjizi Zeleni mravi, Slon, Zagreb, 1977.     PAGE  PAGE 1 x(<>N PZtv~Zrܬj4®ޮδ4rַطX\fh`Zt󕚍 hE'q6hE'qh"h"6 h"6h"hhSh5;6jhS0J6U h!6 hS6hSh`Ckhmjh5;0J6UhF6 h5;6 hF6 h5;hhRh1&8 h5;6h5;h;T4tvxPlrt "Fz`½Ľƽľ*,.0268:ڿکڻhC0JmHnHu hC0JjhC0JUjh/Uh/ hShC hl hChhC6 hC6hCjhC0JUh5; h,h5; hE'qh5; hQ60r Ľ2468:gd@lgh]hgdh? &`#$gdh?gd5;,1h. A!"#$% @@@ 5;NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@> 5; Footnote TextCJaJ@&@@ 5;Footnote ReferenceH*4 @4 5;Footer  p#.)@!. 5; Page NumberH2H E'q Balloon TextCJOJQJ^JaJdy;LMUW)8U(){} {/{5:>MPRvSSSSJTTU+UUUUUUUUUUUUUUUUUU00000000000000000000@0@0@0@0@00@0I0@0I0@0I0@0I0@0I0 I0 @0@0I0I0 $$$'2-Fxt:/23`ar:0b81  '!! '*df,.45z } r s i k z{]_ST:< GH-/y|eh  ""$$$$''$*%*,*.*++--..00r0s0]1^1:2;24466999999::p;q;0<1<*=+=Y>Z>b>c>>>??@@6B7BBBDDFFFFFFFFIIJJ;L=LsLtLLLTMUMMMPPPP%R&RDRFRmRnRtSSSSSITLTdTeTTTUU*U-UUUUUUUUUUUUUUUUUU'*z{| } z{./z5{5::>>MMPPRRuSSSSSITLTTTUU*U-UUUUUUUUUUUUUUUU'**!*"*$*,*= =)=*=IIIIJJLLLLSS-UUUUUUUUUUUUUUUUUU SUUUUUUUUUUUUUU.-Pc mQ4- F"[+K,/961&8R;h?C%@FN;Tib9d@lg"i`CkE'q"2jM%\S*Vb965g!5;RB@*d *:*UPP2P>PBPDPHP\PhUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1A£ lG* lG*4SS2HX ?5;2 KORISNIK1 KORISNIK1Oh+'0  4 @ L Xdlt| KORISNIK1Normal KORISNIK127Microsoft Office Word@SR$@|ZN@B+K@J .O lG՜.+,0 hp  UAZG*S  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcefghijkmnopqrstuvwxz{|}~Root Entry FRz).OData d1TablelCWordDocument.SummaryInformation(yDocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q