Naslov
Jezično-govorni razvoj prijevremeno rođene djece
(Language development in preterm children)

Autori
Brozović, Blaženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
18.12

Godina
1998

Stranica
156

Mentor
Nikolić, Staniša

Ključne riječi
jezično-govorni razvoj; jezično-govorni poremećaji; prijevremeno rođeni; nedonoščad; prematurus
(language development; language disorders; speech disorders; prematurely born; preterm children;)

Sažetak
Namjera je ovoga rada bila utvrditi postoje li razlike između prijevremeno rođene djece i njihovih kontrolnih parova na različitim mjerama jezično-govornoga razvoja. Ponukani većim brojem istraživanja koja govore u prilog tvrdnji da je nedonoščad rizična za nastanak jezično-govornih poremećaja odlučili smo provjeriti je li učestalost poremećaja kod nedonoščadi veća nego kod djece rođene na termin. Jednako tako željelo se utvrditi kakva je povezanost jezično-govornoga razvoja gestacijske dobi (GD), porođajne težine (PT), Apgar vrijednosti te zbirnoga indeksa peri -postnatalnih komplikacija. 62 ispitanika uključena u ovo istraživanje podijeljena su u dvije skupine. Skupinu prijevremeno rođene djece i skupinu djece rođene na termin. U vrijeme ispitivanja svi su ispitanici imali od 4 do 5 godina a obje su skupine ujednačene prema dobi, spolu i stupnju majčina obrazovanja. Dobiveni su rezultati pokazali da je učestalost jezično-govornih poremećaja u skupini nedonoščadi doista bila značajno veća nego u kontrolnoj skupini. Čak je 24 ispitanika iz skupine nedonoščadi imalo neki vid jezično-govornoga poremećaja nasuprot kontrolnoj skupini u kojoj je bilo 7 ispitanika s izgovornim teškoćama. Nedonoščad je na svim ispitivanim varijablama postizala lošiji uspjeh a najveće su međugrupne razlike utvrđene na varijablama vrijeme imenovanja, infleksijska morfologija, fonemska diskriminacija, točnost imenovanja i grafomotoričke sposobnosti. Čini se da je većina ispitanika iz skupine nedonoščadi imala drugačiju ili pak manjkavu jezičnu obradu. Ovi rezultati ukazuju da je nedonoščad rizična za nastanak jezično-govornih poremećaja čak i kada nema spoznajnih deficita i težih neuroloških odstupanja. Prođu li nezapaženo i netretirano jezični poremećaji u školskoj dobi mogu dovesti do ozbiljnih poteškoća u učenju a posebice u usvajanju vještina čitanja i pisanja. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu za sustavnim i temeljitim interdisciplinarnim praćenjem nedonoščadi tijekom cijeloga predškolskoga perioda a po potrebi i duže, uz primjenu pravilno odabranih mjernih instrumenata, namijenjenih procjeni različitih sposobnosti, čak i u onim slučajevima kada djetetov kognitivni i neurološki razvoj protječe uredno.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA