Naslov
Tektonostratigrafija gornje krede i paleogena SI jadranskog područja: geodinamičke implikacije i naftnogeološki značaj
(Upper Cretaceous to Paleogene tectonostratigraphy of NE Adriatic region: geodynamic implications and petroleum-geological significance)

Autori
Korbar, Tvrtko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
4. međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom gospodarstvu : Naftaplin 28/07 : Sažeci 1 / Zelić, Mirko - Zagreb : Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa (HUNIG), 2007, 42-44

Skup
4. međunarodni znanstveno-stručni skup o naftnom gospodarstvu

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 02.10.2007. - 05.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Vanjski Dinaridi; jadransko predgorje; tektonostratigrafija; kreda; paleogen
(External Dinarides; Adriatic foreland; tectonostratigraphy; Cretaceous; Paleogene)

Sažetak
Vanjski Dinaridi i pripadajući dio jadranskog predgorja izgrađeni su uglavnom od u različitoj mjeri deformiranih slijedova predorogenetskih plitkovodnih karbonata trijasa do eocena te krovinskih sinorogenetskih klastita. Različite interpretacije mezozojsko-kenozojske evolucije tog područja već su desetljećima predmetom znanstvenih rasprava. To se najbolje očituje kroz dva suprotstavljena paleogeografska modela: model jedinstvene karbonatne platforme (Jadranska=Jadransko-dinaridska) nasuprot modela dvije karbonatne platforme (Jadranska i Dinaridska) koje su odvojene pretpostavljenim SZ produžetkom Budva-Cukali bazena. Procjene o mjeri tektonskog sažimanja tog prostora tijekom alpinske orogeneze također su vezane uz ponuđene modele. "Konzervativniji" model jedinstvene platforme podrazumijeva relativno malo sažimanje uslijed boranja i reversnog rasjedanja duž strmih reversnih rasjeda. S druge strane, spekulativniji model s dvije platforme podrazumijeva znatno sažimanje koje je u najvećoj mjeri ostvareno višestrukim najahivanjem navlačnih pokrova, a koje je rezultiralo potpunim podvlačenjem pretpostavljenog međuplatformnog bazena. Međutim, niti bušotinski ni nekvalitetni seizmički podatci ne pružaju dokaze o podvučenim bazenskim naslagama. Pa ipak, stratigrafske razlike među slijedovima plitkovodnih karbonata gornje krede i paleogena te izolirani izdanci istodobnih bazenskih karbonata upućuju na znatne razlike u predorogenetskoj subsidenciji unutar tog područja. Na temelju analize površinskih i bušotinskih podataka o stratigrafiji gornje krede i paleogena rekonstruirana je regionalna distribucija glavnih litostratigrafskih jedinica. Na temelju tih podataka izdvojene su 3 tektonostratigrafske jedinice: Srednjojadranska, SI-jadranska i JZ-dinaridska jedinica. Bazenski karbonati nalaze se generalno između jadranske i dinaridske jedinice. Međutim, niti njihov stratigrafski raspon ni njihova provenijencija nisu zadovoljavajuće rasvijetljeni. Stoga je područje o kojem se ovdje raspravlja u paleogeografskom smislu radno nazvano Jadransko-dinaridska(e) karbonatna(e) platforma(e). Rezultati tektonostratigrafske analize poslužili su pri formiranju nove hipoteze o tektonskoj evoluciji SI jadranskog područja koja bi trebala potaknuti daljnja istraživanja svakog razmatranog elementa. Postojeće procjene o položaju nafte koja se procjeđuje do nekih jadranskih bušotina, kao i procjene položaja pretpostavljenih naftnogeološki zanimljivih naslaga u podzemlju, trebalo bi uskladiti s ovdje prikazanim rezultatima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

Napomena
HUNIG = Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa

POVEZANOST RADA