Naslov
Habsburški popisi stanovništva kao izvor podataka za društvenu i ekonomsku povijest: Procesi modernizacije u Istri - usporedne statistike Kopra i Pule
(The popolation census (Habsburg Monarhy)as referent source for social and economic history: Processes of Modernization- the comparative statistics of Koper and Pula)

Autori
Dukovski, Darko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Prvi moderni popis stanovništva u Istri: Il primo censimento demografico moderno in Istria: Prvi moderni popis prebivalstva v Istri

Urednik/ci
Kalc, Aleksej

Izdavač
Založba Histria Editiones

Grad
Koper

Godina
2012

Raspon stranica
333-356

ISBN
978-961-93210-4-1

Ključne riječi
Istra, statistika, povijest
(Istria statistic, history)

Sažetak
Socijalna struktura stanovništva Istre početkom XX. stoljeća vrlo se brzo mijenjala, posebice u većim istarskim urbanim središtima ali i u okolnim ruralnim zonama. Gospodarska zaostalost, za koju je vezana i ona društvena, osnovni je značaj Istre s početka XX. stoljeća. Od 1869. do 1918. godine Istra je administrativno podijeljena na šest kotarskih kapetanata koparski, porečki, puljski pazinski, voloski i lošinjski. Oni su pak podijeljeni na dva do tri sudska kotara a kotari na teritorije mjesnih općina a ova na katastralne općine. Dok se razvijeni zapadni svijet početkom XX. stoljeća već nalazio u razdoblju Druge industrijske revolucije u najširem smislu te riječi, u Istri se tek počeli osjećati učinci modernizacije, industrijalizacije i urbanizacije kroz koje je Europa prolazila polovinom XIX. stoljeća. Normalna pojava u procesima zakašnjele industrijalizacije i modernizacije u Istri, jest rast urbanih naselja, njihov urbanistički razvoj, mijene socijalnih i etničkih a potom i kulturnih struktura. To uključuje, početkom XX. stoljeća, promjene u društvenoj i gospodarskoj strukturi Istre. Migracije i industrijalizacija procesi su koji se u Istri, kao i drugdje u svijetu, odvijaju istovremeno. Suvremeni gospodarski razvoj zahtjeva velike promjene u rasporedu i ustrojstvu stanovništva od mikro do makro sociostruktura, omogućavajući većem broju ljudi mogućnost opstanka. Kidanje veze sa rodnim poglavito ruralnim krajem i tradicionalnim načinom života mijenjao je društvo iz samih temelja. Istarsko hrvatsko, slovensko i talijansko stanovništvo je početkom stoljeća do Prvog svjetskog rata zbog posla migriralo je poglavito u Trst, emporij austrijske monarhije. Trst je davao dovoljno posla svima koji su dolazili. Radna je snaga bila zbog konkurencije vrlo jeftina, pogotovu ona nekvalificirana. U to vrijeme bilo je najnormalnije da nekvalificirana radna snaga (poglavito Hrvati) dolazi iz Istre. Glavni je razlog odlaska ruralnog življa u Trst nepostojanje kapitalističke privrede i tržišta na istarskom selu ili stoga što posla u istarskim gradovima jednostavno nije bilo za sve one koji nisu mogli preživjeti od zemlje. U razdoblju prve dekade XX. stoljeća bilježimo i veća prekomorska iseljavanja u SAD i Argentinu. Broj Hrvata iz Istre do prvog svjetskog rata koji su emigrirali u SAD kreće se oko 25 tisuća.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Demografija, Povijest

POVEZANOST RADA