Pregled bibliografske jedinice broj: 309862
I svakodnevna buka šteti zdravlju
I svakodnevna buka šteti zdravlju // Zdrav život, 50, 51 (2007), 28-32 (podatak o recenziji nije dostupan, prikaz, stručni)
CROSBI ID: 309862 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
I svakodnevna buka šteti zdravlju
(The health may be damaged and by daily noise)
Autori
Gomzi, Milica
Izvornik
Zdrav život (1333-8919) 50, 51
(2007);
28-32
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, stručni
Ključne riječi
opća buka; zdravstveni učinci; propisi
(common noise; health effects; recommendations)
Sažetak
Glavni izvori buke u vanjskom prostoru su promet, industrija, građevinski i javni radovi, rekreacija, šport i zabava, a u zatvorenom boravišnom prostoru izvori buke su uz zgradu vezani servisni uređaji, elektroakustički uređaji za emitiranje glazbe i govora, kućanski strojevi i buka iz susjedstva. Buku može stvarati i priroda (udar groma, vodopad), te ljudi i životinje. Promet je jedan od najvažnijih uzroka buke, 80% zagađenja bukom u gradovima uzrokuju automobili, a na vrlo prometnim križanjima buka može doseći i 90 decibela. Javlja se kao posljedica rada motora vozila, te međudjelovanja gume kotača i površine kolnika, ventilacije i ispušnog sustava. Bolja protočnost automobila i korištenje drugih načina prijevoza smanjili bi razinu buke i očuvali okoliš što promiče „ Europski tjedan kretanja“ . Zabrinjavajuće je i izlaganje mladih ljudi prekomjerno glasnoj glazbi putem slušalica elektroakustičkih uređaja (npr. MP3 player). Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovito slušaju preglasnu glazbu u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, a više od 10 posto ih ima oštećen sluh. Kao i na koncertima u disko klubovima, buka doseže 110-120 decibela, a maksimalna dopušteno trajanje izlaganja takvoj buci je pola sata u tjedan dana Poznati počeci proučavanja zvuka, odnosno muzičkih zakonitosti, sežu u daleko 6. st. pr.n.e. (Pitagora, pokus sa strunom), nakon čega su mnogi znanstvenici sustavno proširivali spoznaje o složenoj interakciji zvuka i sluha. U 20. stoljeću industrijski razvoj je nametnuo neodložnu potrebu postavljanja graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost buci i pridržavanje tih propisa privremeno je smanjilo i izloženost općeg stanovništvu povišenim razinama buke. Međutim, u posljednjih dvadesetak godina dolazi do povećanja broja prometnica, brzine vozila, novih industrijskih postrojenja i razvoja bučnih rekreativnih aktivnosti i turizma, nedovoljno usklađenih s prostornim planiranjem, tehnološkim napretkom i postojećim propisima. Zbog toga « ; ; onečišćenje bukom» ; ; ponovo postaje izrazitim javno-zdravstvenim i ekološkim problemom, koji zahtijeva bolje upoznavanje štetnosti prekomjerne buke i provođenje nadzora i smanjenja razina buke pri radu i u svakodnevnom životu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Napomena
Obiteljski časopis za zdravlje Nakladnik: Medical Intertrade d.o.o.
POVEZANOST RADA
Projekti:
022-0222411-2409 - Utjecaj čimbenika iz općeg i radnog okoliša na mišićno-koštani sustav (Cvijetić Avdagić, Selma, MZOS ) ( CroRIS)
068-0682094-2095 - Optimiranje energijskih i ergonomskih čimbenika mehaničke obrade drva (Ozana Čavlović, Anka, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb,
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Milica Gomzi
(autor)