Naslov
Konceptualnosemantički aspekti prototipnih struktura s bezličnim i obezličenim glagolima i njihove sintaktičke implikacije
(Conceptual semantic aspects of prototypical structures with impersonal and impersonalized verbs and its syntactic implications)

Autori
Belaj, Branimir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Sintaktičke kategorije. Zbornik radova znanstvenoga skupa s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatski sintaktički dani / Kuna, Branko - Osijek : Zagreb : Filozofski fakultet – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2007, 21-50

ISBN
978-953-6456-76-5

Skup
Hrvatski sintaktički dani

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 11.05.2006. - 12.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
lične strukture; bezlične strukture; obezličene strukture; konceptualna semantika;
(personal; impersonal structures; impersonalized structures; conceptual semantics; subject)

Sažetak
U članku se najprije metodološkim aparatom kognitivne gramatike analiziraju i određuju značenjski aspekti nekih prototipnih sintaktičkih struktura s bezličnim i obezličenim glagolima tipa Kiši. Kišilo je. Priča se... nasuprot njihovoj ličnoj upotrebi, čime će se pokazati da su sintaktičke anomalije takvih glagola snažno semantički motivirane. U ovom se članku semantičko polje ostvareno bezličnim i obezličenim glagolima kao predikatima definira kao konceptualno teško dostupno, nejasno i teško odredivo semantičko polje sa snažno topikaliziranom procesualnošću koja apsorbira, a samim tim defokusira i detopikalizira svoje aktante. Potom se uvođenjem različitih sintaktičkih indikatora- cirkumstanata - osporava tvrdnja hrvatskih gramatika da tip bezličnih glagola s implicitnim subjektom, odnosno bezličnih glagola u 3. licu jednine prezenta (Kiši. Sniježi. Pada. itd.), može uvijek referirati i na ličnu i na bezličnu uporabu. Klasifikacijom glagola toga tipa pokazat će se da se neki od njih (s tvorbeno nezalihosnim subjektom) češće upotrebljavaju lično, a drugi (s tvorbeno zalihosnim subjektom) češće bezlično, čime će se potencirati razlika između ličnog / bezličnog kao primarno semantičko - pragmatičke kategorije i subjektnog / besubjektnog kao isključivo formalne, sintaktičke kategorije. Drugim riječima, pojmovi ličnog i bezličnog smatrat će se topikalizatorom, odnosno detopikalizatorom sintaktičke kategorije subjekta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA