Naslov
Utjecaj mikroklime na brojnost, širenje i kvalitativni sastav bakterija i gljivica u zraku staje za muzne krave i okolišu
(Effect of microclimate on count, spreading and qualitative structure of bacteria and fungi in dairy stable air)

Autori
Matković, Kristina ; Vučemilo, Marija ; Vinković, Bara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Znanstveno-stručni sastanak "Veterinarska znanost i struka" / Cvrtila, Željka ; Konjević, Dean - Zagreb : Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007, 28-29

Skup
"Veterinarska znanost i struka"

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
mikroklima; okoliš; muzne krave; bakterije; gljivice
(microclimate; environment; dairy cows; bacteria; fungi)

Sažetak
Zračna onečišćenja posljedica su uzgoja životinja, a potencijalno štetna po zdravlje ljudi i životinja. Poznato je da je u stajskom zraku prisutna velika količina bioaerosola čiji su sastavni dio i mikroorganizmi. Najčešće su zastupljeni saprofiti, ali se ponekad mogu naći i patogene bakterije i gljivice. Svako narušavanje okoliša životinja bilo promjenom kvalitete zraka i mikroklime ili načina držanja te promjenama u postupcima sa životinjama dovodi životinje u stanje stresa te se stvaraju pogodovni faktori za izbijanje multikauzalnih bolesti. Patogeneza tih bolesti uključuje stoga i vanjske i unutarnje čimbenike koji sami za sebe ne uzrokuju bolest. Kvaliteta zraka unutar staja također utječe i na zdravlje ljudi koji rade sa životinjama, dok se širenje bioaerosola izvan nastambi može odraziti na lokalno pa i globalno zagađenje okoliša. Pritom je stupanj zagađenja okoliša ovisan o brojnosti mikroorganizama, njihovoj potencijalnoj patogenosti i biološkoj održivosti te postojećim topografskim i atmosferskim karakteristikama okoliša. U radu se opisuje staja muznih krava u kojoj se analiziraju osnovni pokazatelji mikroklime, brojnost bakterija i gljivica te njihov kvalitativni sastav u stajskom zraku i neposrednom okolišu. Temperatura, relativna vlaga i brzina strujanja zraka su mjereni pomoću atestiranog uređaja TESTO 400, (GmbH & Co). Uzorci zraka u kojem je određivan broj bakterija i gljivica uzorkovani su uređajem MERCK MAS-100, (MERCK KgaA, Darmstadt) na gotove podloge hranjivog i Sabouraud agara (Columbia AGAR, Biolife). Podloge su potom inkubirane tijekom 24 sata u inkubatoru radne temperature 37&ordm ; C za bakterije te 5 dana na temp.od 22 &ordm ; C za gljivice . Mjerenja su obavljana u jutro, podne i večer jedan puta tjedno tijekom dva jesenska mjeseca. U staji su mjerenja obavljana u zoni boravka životinja duž hranidbenog hodnika, a izvan staje na udaljenostima od 5 m, 25 m i 50 m istočno i zapadno od staje. Najčešće zastupljene kolonije precijepljene su na selektivne podloge (Mc Conkey agar, manitol salt agar). Porasle kolonije bakterija identificirane su bojanjem po gramu, mikroskopskim pregledom do determinacije pripadnosti rodu te pomoću API sustava. Gljivice su identificirane nativnim preparatom. Izmjerene vrijednosti temperature stajskog zraka bile su između 11, 2 °C i 13, 1°C, relativne vlage između 71, 3% i 78, 6%, a brzine strujanja zraka imale su vrijednost od 0, 09 m/s i 0, 11 m/s. Srednje vrijednosti ukupnog broja bakterija u stajskom zraku kretale su se u granicama od 2, 82 x 104 CFU/m3 u podnevnom terminu do 7, 76 x 104 CFU/m3 u večernjem terminu mjerenja. Srednje vrijednosti ukupnog broja gljivica u staji kretale su se u granicama od 5, 52 x104 CFU/m3 u podnevnom terminu do 6, 01 x 104 CFU/m3 u večernjem terminu mjerenja. Na odabranim točkama mjerenja izvan staje brojnost bakterija i gljivica se smanjivala, a Wilcoxon-ovim testom ekvivalentnih parova vrijednosti na udaljenosti od 5 m istočno i 5 m zapadno od staje pokazale su razinu statističke značajnosti od P<0, 05. Od 125 analiziranih kolonija najčešće zastupljene bakterije u zraku staje za muzne krave kao i u neposrednom okolišu bile gram-pozitivne bakterije, poglavito iz roda Staphylococcus i Streptococcus. Gram-negativne bakterije bile su zastupljene u malom postotku, pri čemu su prevladavali rodovi Moraxella, Pseudomonas i enterobakterije. U vanjskom zraku zabilježen je primjetan porast zastupljenosti bakterija iz roda Bacillus, što ukazuje na bolju održivost bakterija koje stvaraju spore. Od 325 determiniranih kolonija gljivica identificirano je 9 rodova, pri čemu su i u staji i vanjskom okolišu prevladavali rodovi Aspergillus, Penicillium, Rhisopus te kvasnice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA