Naslov
Utjecaj genotiopa na sastav masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva svinja
(Influence of genotype on fatty acid composition of muscle and fatty tissue of pigs)

Autori
Karolyi, Danijel

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
20.03

Godina
2007

Stranica
130

Mentor
Jurić, Ivan

Ključne riječi
svinje; masne kiseline; omega-6/omega-3; genotip; spol; hranidba; laneno sjeme
(pigs; fatty acids; omega-6/omega-3; genotype; sex; diet; linseed)

Sažetak
Mišićno i masno tkivo svinja, zbog visokog udjela omega-6 linolne kiseline (18:2 n-6) ima nepovoljno visok omjer omega-6 i omega-3 kiselina (7 do 10 ili više). Kako se kod monogastričnih životinja masne kiseline iz hrane deponiraju u tkiva u nepromjenjenom obliku, hranidbom se kod svinja može utjecati na sastav tjelesnih masti. Osim hranidbe, na sadržaj i sastav tjelesnih masti kod svinja može utjecati genotip, spol i razina deponirane masti, odnosno zamašćenja trupa. Cilj ovog rada bio je istražiti utjecaj genotipa svinja, kao i utjecaj različitih hibrida kukuruza u krmnoj smjesi na sastav i odnose masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva nazimica i kastrata u tovu uz dodatak sjemena lana. Lan je krmivo bogato omega-3 &#945; -linolenskom kiselinom (18:3 n-3), koje se do sada nije koristilo u komercijalnoj proizvodnji svinjetine. Pored toga cilj je bio istražiti povezanost sastava masnih kiselina u mesu i leđnoj slanini i sastava trupa, te multivarijantnom analizom istražiti utjecaj genotipa, hranidbe i spola na sastav masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva svinja. U sastavu pokusnih krmnih smjesa sa dodatkom 3 % sjemena lana i vitamina E (100 mg/kg) korišteni su hibridi kukuruza Bc 462, Bc 4982 i Bc 566, a u tovu (25-105 kg) nazimice i kastrati tropasminskih (n=30) i četveropasminskih (n=30) križanaca. Istraživanje je provedeno kao split-plot pokusni plan s tri razine hranidbenog tretmana, dva genotipa unutar tretmana i različitim spolom unutar genotipa. Sastav masnih kiselina određen je plinskom kromatografijom. U statističkoj analizi korišten je mješoviti model, analiza korelacija, regresija i principalnih (glavnih) komponenti. Pri hranidbi pokusnih tovljenika uz dodatak sjemena lana sadržaj omega-3 kiselina u mišićnom tkivu (m.longissimus dorsi) bio je gotovo trostruko povećan u odnosu na tovljenike iz komercijalne farmske proizvodnje (5, 42 prema 1, 83 %), uz značajno niži omega-6/omega-3 omjer u mesu (3, 00 prema 10, 04). U leđnoj slanini sadržaj omega-3 kiselina bio je veći za oko 5, 5 puta (7, 84 prema 1, 41 %), uz značajno niži omega-6/omega-3 omjer (1, 94 prema 10, 33). Genotip svinja kao i hibridi kukuruza nisu utjecali na razlike u omega-6/omega-3 omjerima u tkivima tovljenika. Međutim, značajan je bio utjecaj spola. Nazimice su imale manje potkožnog i intramuskularnog masnog tkiva u odnosu na kastrate, uz viši udio polinezasićenih masnih kiselina u mišićnom i masnom tkivu i više omega-6/omega-3 omjere. Općenito s porastom količine intramuskularne masti rastao je udio zasićenih i mononezasićenih masnih kiselina dok se smanjivao udio polinezasićenih masnih kiselina u intramuskularnoj masti. S porastom udjela omega-3 masnih kiselina smanjivala se oksidativna stabilnost leđne slanine. Zaključeno je da je hranidba lanom dovela do snižavanja omega-6/omega-3 omjera u mesu i leđnoj slanini tovljenika u zdravstveno-preporučene vrijednosti (< 4) čime je ostvareno značajno poboljšanje nutritivne vrijednosti svinjetine za prehranu ljudi. Spol se pokazao kao najznačajniji izvor varijabilnosti sastava masnih kiselina mišićnog i masnog tkiva, koja proizlazi poglavito iz utjecaja spola na razlike u zamašćenosti trupa nazimica i kastrata.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA