Naslov
Alergenom izazvana kasna bronhalna reakcija
(Allergen-induced late bronchial hyperreactivity)

Autori
Stipić-Marković, Asja ; Miculinić, Neven ; Grgić, Marija ; Mehulić M

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka / Rakušić, Neven - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 1998

Skup
2. kongres hrvatskih pulmologa

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.10.1998. - 14.10.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
bronhalna hiperreaktivnost; Dermatophagoides pteronyssinus; astma; rinitis; CD4; CD8; CD45RA; kasna bronhalna reakcija.
(bronchial hiperreactivity; Dermatophagoides pteronyssinus; asthma; rhinitis; CD4; CD8; CD45RA; late bronhial reaction)

Sažetak
Patofiziologija bronhalne hiperreaktivnosti (BHR) je složeno zbivanje, nerasvjetljeno u potpunosti zbog svoje multikomponentne etiologije. Cilj ovog ispitivanja je bio ispitati da li se atopični bolesnici sa dualnom bronhalnom reakcijom nakon laboratorijski izazvane asmatske atake sa specifičnim alergenom, razlikuju u imunološkim i funkcionalnim parametrima od bolesnika koji su odgovorili samo izoliranom ranom reakcijom. Iz ukupne grupe od 42 ispitanika preosjetljivih na alergen Dermatophagoides pteronyssinus sa kliničkom slikom astme (32 bolesnika) i rinitisa (10 bolesnika), 18 je imalo kasnu asmatsku ataku nakon 8-12 sati. Specifični provokativni bronhalni test učinjen je alergenom Der p (Imunološki zavod, Zagreb) potentnosti 65 300 BU/ml a nespecifični provokativni test otopinom metakolina. Upotrebljena je dozimetarskom metodom a pozitivna reakcija izražena je kao provokativna doza koja izaziva pad FEV1 za 20%. Uspoređeni su slijedeći imunološki parametri: ukupni i specifični IgE te CD4+, CD8+, CD45RA+ i CD25+ limfociti i eozinofili prije i 48 sati nakon antigenske stimulacije. Imunofenotipizacija je učinjena protočnim razvrstačem stanica, a eozinofili u krvi metodom po Dungeru. Dobiveni rezultati su pokazali da se subpopulacija bolesnika sa kasnom reakcijom značajno razlikuje od skupine sa samo ranom bronhalnom reakcijom prema stupnju nespecifične BHR (p=0.0007) i prema težini rane specifične BHR (p=0,002) te po vrijednostima bazalnog FEV1 (p=0,001). Međutim,nije nađeno statistički značajne razlike među imunološkim parametrima: ukupnom IgE (p=0,79), specifičnom IgE (p=0,8), CD4 prije i nakon antigenske stimulacije (p=0,96) i (p=0,72), CD8 prije i nakon antigenske stimulacije (p=0,23) i (p=0,22), CD45RA prije i nakon antigenske stimulacije (p=0,93) i (p=0,67), CD25 prije i nakon antigenske stimulacije (p=0,14) i (p=0,86) te eozinofilima prije i nakon antigenske stimulacije (p=0,55) i (p=0,85). Ovi rezultati pokazuju da su nespecifična BHR i kasna specifična bronhalna hiperreaktivnost bolji pokazatelji za razlikovanje sindroma astme od rinitisa nego izolirana rana specifična bronhalna reaktivnost. Skupina bolesnika sa kasnom bronhalnom reakcijom ne razlikuje se, naime , od ispitanika sa samo ranom reakcijom niti u jednom ispitivanom celularnom parametru.To pokazuje da je imunološka reaktivnost samo jedan etiološki dio ukupne bronhalne hiperreaktivnosti i otvara dalje pitanje odnosa između njene nespecifične i specifične komponente.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA