Naslov
Tradicionalni elementi u kasnosrednjovjekovnoj arhitekturi – nekoliko istarskih primjera
(Traditional Elements in Early Medieval Architecture - A Few Examples from Istria)

Autori
Demonja, Damir

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Tradicija i inovacija u srednjem vijeku (XIII.-XV. stoljeće) / Jurković, Miljenko - Zagreb : Međunarodni istraživački centar za kasnu antiku i srednji vijek (MICKAS), 1995, 17-18

Skup
Drugi međunarodni skup Međunarodnog istraživačkog centra za kasnu antiku i srednji vijek: Tradicija i inovacija u srednjem vijeku (XIII.-XV. stoljeće)

Mjesto i datum
Motovun, Hrvatska, 05.05.1995. - 07.05.1995

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Kasni srednji vijek; Istra; svodovi; šiljasto-bačvasti; romanika; gotika.
(Late Medieval; Istria; Vaults; Romanesque Period; Gothic Period; "Romanesque Plan"; Gothic Details.)

Sažetak
U Istri u razdoblju kasnog srednjega vijeka tradicionalni element u arhitektonskom izražavanja predstavljaju tipološka rješenja koja kontinuiraju cijelim srednjovjekovljem. S obzirom da su morfološki elementi, kao i dokumenti i pisani spomenici, rijetki, određivanje datacije je vrlo delikatno i traži temeljitije bavljenje objektom na terenu. Jedan od novih elemenata koji se javlja u kasnosrednjovjekovnoj arhitekturi jesu svodovi kojih u razdoblju romanike, uglavnom, nema. Primjeri crkava Sv. Mikule u Dobrovi kod Labina, Sv. Ilije kod Dvigrada, Sv. Antuna u Žminju i Sv. Marije od Karmela u Fažani pokazuju načine rješavanja svodnih konstrukcija koje se javljaju u još romaničkim cjelinama, dok se na crkvi Sv. Marije "od Lakuća" kod Dvigrada uz tipično tradicionalni "romanički" tlocrt prijelaz prema gotici očituje u gotičkoj strukturi gradnje s primjenom gotičkih detalja. Svodovi se u istarskoj arhitekturi javljaju tek krajem XIII. i u prvoj polovici XIV. stoljeća. Uglavnom je riječ o šiljasto-bačvastim svodovima, a s tim u svezi mijenjaju se proporcije objekata. No, te primjene nisu drastične. S obzirom da svodna konstrukcija ne dozvoljava velike raspone, reducira se širina objekta i povećava se njegova visina. U slučaju navedenih primjera, osim u crkvi Sv. Marije od Karmela u Fažani, širina objekata nije mijenjana. No, ona je dovoljna da je potrebna redukcija koja se izvršava na naročit, vrlo osebujan način. Zbog skromnih unutrašnjih dimenzija graditelji su se odlučivali na intervencije u prostorne ljuske tako da nosive zidove ne ojačavaju gradeći nove, pune zidove, već koriste polustupove, odnosno pilastre koji imaju konstruktivnu funkciju nosivog elementa, ali i dekorativnu. Njihovom se upotrebom dinamizira unutrašnji prostor jer oni svojim smještajem i međusobnim udaljenostima tvore niše koje raščlanjuju perimetralne zidove i vizualno šire dimenzije unutrašnjosti. Tek je u primjeru crkve Sv. Marije od Karmela u Fažani smanjena širina unutrašnjosti gradnjom novih, punih zidova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest, Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA