Naslov
Rasprostranjenost i staništa procjepka (Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (=Scilla litardierei Breistr., S. pratensis Walds. et Kit.), Hyacinthaceae) u Hrvatskoj
(Distribution and habitats of Chouardia litardierei (Breistr.) Speta (=Scilla litardierei Breistr., S. pratensis Walds. et Kit.), Hyacinthaceae) in Croatia)

Autori
Alegro, Antun ; Bogdanović, Sandro ; Boršić, Igor

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka 2. hrvatskog botaničkog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem = Book of abstracts of the 2nd Croatian Botanical Congress with International Participation / Britvec, Mihaela ; Škvorc, Željko - Zagreb : Hrvatsko Botaničko Društvo, 2007, 67-68

ISBN
978-953-99774-1-0

Skup
Hrvatski botanički kongres s međunarodnim sudjelovanjem (2 ; 2007)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.09.2007. - 22.09.2007

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
vegetacija; krška polja; Chouardia litardierei
(vegetation; karst fields; Chouardia litardierei)

Sažetak
Livadni procjepak endemična je ilirska vrsta vlažnih livada krških polja. Rasprostranjen je u dinarskom kršu od Senja i Paga do Dubrovnika, a u unutrašnjosti do crte Karlovac – Sarajevo – Kolašin uz nekoliko izoliranih staništa sjeverno od te linije. Sva nalazišta poznata iz herbarskih zbirki ZA i ZAHO, literarure i terenskih opažanja unešena su « ; Flora Croatica Database» ; i geokodirana. Za potrebe istraživanja staništa izrađene su fitocenološke snimke po standardnoj srednjoeurposkoj metodi. Središte rasprostranjenosti ove vrste u Hrvatskoj su Lika i Krbava, od kud se areal prema jugu i jugoistoku širi prema Pagu, središnjem Velebitu, dolini Zrmanje, Vranskom jezeru, te zaleđu Zadra i Ninu. U zaleđu areal se širi u Vrličko, Hrvatačko, Sinjsko i Cetinsko polje. Na obali poznata su nalazišta u okolici Šibenika, Splita, Solina, Trogira i u dolini Omble kod Dubrovnika. Livadni procjepak raste na livadama krških polja kojima se tlo u kišnom periodu duže ili kraće vrijeme nalazi pod vodom. To su razvijene travnjačke zajednice iz reda Trifolio-Hordeetalia Horvatić 1963 (Molinio-Arrhenatheretea TX 1937) koji obuhvaća vlažne livade submediteranske zone. Na krškim poljima u zaleđu primorskih Dinarida, te u Lici i Krbavi livadni procjepak je najobilnije zastupljen na livadama košanicama as. Molinio-Lathyretum pannonici Horvatić 1963, i as. Deschampsietum mediae illyricum (Zeidler) Horvatić 1963 (=Scillo litardierei-Deschampsietum mediae Trinajstić 2004 nom. nudum). U primorskom dijelu submetiranske zone (otok Pag) raste u as. Peucedano-Molinietum litoralis Horvatić 1934, te u slabo halofilnoj travnjačkoj as. Trifolio-Hordeetum secalini Horvatić (1934) 1958. U mikrodepresijama livada Like i Krbave javljaju se elementi vegetacije niskih cretova iz sveze Caricion davallianae Klika 1934 (Molinio-Lathyretum pannonici caricetosum davalianae), te je u njima livadni procjepak također bogato zastupljen. Na obalama Begovačkog jezera livadni procjepak raste u periodično plavljenim travnjacima iz reda Agrostidetalia stoloniferae OBERD. 1967. Nalazište u okolici Kostajnice pripada as. Bromo-Cynosuretum cristati Horvatić 1930 (Molinio-Arrhenatheretea TX 1937), karakterističnoj posavskoj livadnoj zajednici koja plavi u proljeće.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA