Naslov
Dubrovnik i Poljska : o kulturnim vezama hrvatskog juga i Poljske do XIX. stoljeća
(Poland and Dubrovnik in the light of the cultural and the historical relations)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Polska i Chorwacja w Europie Środkowej : Integracja europejska w tradycji i przyszłości / Žurka, Piotra - Bielsko-Biala : Wydzial Humanistyczno-Społeczny ATH, 2007, 75-129

ISBN
978-83-925963-0-1

Skup
Polska i Chorwacja w Europie Środkowej : Integracja europejska w tradycji i przyszłości

Mjesto i datum
Biała, Poljska; Szczyrk, Poljska, 11.05.2005. - 13.05.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Dubrovačka Republika; Poljska; kulturne veze;
(The Republic of Dubrovnik; Poland; Cultural relationships)

Sažetak
Autor u svom radu obrađuje dugi vremenski raspon kulturnih veza hrvatskog juga s Dubrovnikom kao ključnim kulturnim čimbenikom, i Poljske, sve od prvih početaka do razdoblja XIX. stoljeća. Pripadnost istom kulturnom, a ponekad i političkom krugu imale su za posljedicu konstantu kulturnih poveznica. Pronalazak kaleža u Kilecama koji potječe iz dubrovačkih zlatarskih radionica, pa sve do uspostavljanja tipoloških veza "Jadwigina raspela" sa skupinom gotičkih raspela iz XIV. stoljeća duž jadranske obale, kao i brojni drugi dodiri izova su potvrđivali osnovnu tezu ovog rada o konstanti tih kulturnih donosa. Buduća stoljeća, XVI. i posebno XVII. stoljeće okarakterizirala je nazočnost hrvatskih intelektualaca u Poljskoj, a Ivan Gundulić sa svojim djelom "Osman", kao i brojni hrvatski umjetnici nastavili su u uzlaznoj putanji ovaj proces. XVIII. stoljeće bilo je osobito plodonosno u kulturnim dodirima, da bi XIX. stoljeće nestankom Kraljevine Poljske i Dubrovačke Republike te kulturne veze svelo na osobne vaninstitucionalne dodire. Dubrovčanin - pravnik Baltazar Bogišić u svojoj grafičkoj zbirci sabrao je ugledna poljska likovna imena, a knez Aleksander Poniński, poznati kolekcionar bio je vlasnikom otočića Dakse ispred Dubrovnika. Od njegovog uređenja imanja na tom otočiću je ostala jedna slika koju možemo pripisati poljskom provincijalnom barolu. Mala, ali intelektualno vrlo snažno dubrovačka kulturna sredina XIX. stoljeća njegovala je intenzivne simpatije prema poljskoj kulturi, a to se u narednom XX. stoljeću poglavito osjetilo u pogledu razvoja glazbe i nazočnosti Tadeusza Sygietyńskog i Ludomira Michała Rogowskog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA