Pregled bibliografske jedinice broj: 307005
Crkva, vjera i politika - Aspekti sociološkog istraživanja u istočnoj Slavoniji
Crkva, vjera i politika - Aspekti sociološkog istraživanja u istočnoj Slavoniji. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1999 (monografija)
CROSBI ID: 307005 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Crkva, vjera i politika - Aspekti sociološkog istraživanja u istočnoj Slavoniji
(Church, Faith and Politics - Aspects of a Sociological Research in East Slavonia)
Autori
Šundalić, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena
Izdavač
Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
1999
Stranica
295
ISBN
953-169-035-9
Ključne riječi
crkva; vjera; rat; politika; istočna Slavonija
(church; faith; war; politics; east Slavonia)
Sažetak
Riječ je o knjizi koja je nastala kao rezultat doktorske rada naslovljenog "Konfesionalni identitet i identifikacija u uvjetima društvene krize". Istraživanje utjecaja svjetovnih procesa na odnos vjernika rimokatolika prema konfesionalnoj pripadnosti središnja je tema ove knjige. Autor je oblikovao dva koncepta konfesionalnosti: tradicionalna i aktualna konfesionalnost. Dok je prvi koncept obilježen sekularnim, drugi je obilježen sakralnim karakteristikama. Vjernici koji se više priklanjaju konceptu tradicionalne konfesionalnosti imaju konfesionalni identitet, a oni koji su bliži aktualnoj konfesionalnosti imaju konfesionalnu identifikaciju. Koji je od koncepata konfesionalnosti prisutniji među vjernicima i što je tomu uzrok, autor je provjerio empirijski. Istraživanje (anketa), provedeno na 566 vjernika u šest župa (tri seoske i tri gradske) istočne Slavonije, je pokazalo da svjetovni procesi i događaji (društvena kriza i rat, političke promjene, ruralni/urbani sociokulturni okvir) znatno utiču na zastupljenost indikatora tradicionalne i/ili aktualne konfesionalnosti. Tomu u prilog idu i podaci dobiveni kroz usmjereni intervju vođen sa šest župnika istraživanih župa, te podaci uzeti iz župnih statistika i popisa stanovništva od 1991. i 1953. godine. Istraživanje je potvrdilo da je konfesionalna pripadnost, premda primarno religijska činjenica, vrlo podložna svjetovnoj upotrebljivosti. No, time se ne negiraju njena sakralno-religijska obilježja. To je naglašeno kroz odnos inkluzivnosti među oblikovanim konceptima, a što je kod vjernika potvrđeno kao istovremena nazočnost konfesionalnog identiteta i konfesionalne identifikacije.
Izvorni jezik
Hrvatski
