Pregled bibliografske jedinice broj: 306829
Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda // Acta Medica Croatica, 61 (2007), 3; 307-313 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 306829 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čimbenici rizika kao predskazatelji intrahospitalnog letaliteta u bolesnika s akutnim infarktom miokarda
(Risk factors as prognostic factors of hospital mortality in patients with acute myocardial infarction)
Autori
Ivanuša, Mario ; Miličić, Davor ; Božikov, Jadranka ; Ivanuša, Zrinka
Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 61
(2007), 3;
307-313
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
akutni infarkt miokarda; letalitet; arterijska hipertenzija; pušenje; čimbenici rizika;
(myocardial infarction; mortality; hypertension; smoking; risk factors)
Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi razliku u čimbenicima rizika između bolesnika sa smrtnim ishodom tijekom bolničkog liječenja akutnog infarkta miokarda (AIM) i onih preživjelih. Retrospektivno smo analizirali podatke o čimbenicima rizika u pacijenata županijske bolnice liječenik zbog AIM u razdoblju od 1. 7. 1996. do 31. 12. 2000. godine s obzirom na smrtnost tijekom hospitalizacije. Dijagnoza AIM temeljila se na kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Od 396 uključenih bolesnika preživjelo je 316 (79, 8%) i to više muškaraca nego žena (87, 1% prema 67, 3% ; P<0, 001). Bolesnici mlađi od 65 godina pretežito su bili muškarci (79, 6%), a među starijima od 65 godina podjednako su bila zastupljena oba spola. Arterijska hipertenzija (AH) bila je češća u žena (55, 1% prema 42, 6% ; P=0, 016), a pušenje u muškaraca (31, 7% prema 5, 4% ; P<0, 001). U preživjelih bolesnika češće su registrirani AH (50, 3% prema 35, 0% ; P=0, 014) i pušenje (25, 9% prema 6, 3% ; P<0, 001). U oba spola nađen je porast letaliteta s dobi (u muškaraca od 4, 6% u dobi <55 na 22, 6% u dobi ≥ 75 godina ; u žena sa 7, 1% na 43, 7%). Prosječno bolničko liječenje muškaraca bilo je značajno dulje nego u žena (13, 6± ; 5, 6 prema 12, 1± ; 7, 3 dana ; P=0, 030). Pokazalo se da pri analizi povezanosti čimbenika rizika i ishoda AIM treba voditi računa o dobi i spolu bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Klinički bolnički centar Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Excerpta Medica
- Index Medicus
- Biosis Previews
- Cancerlit
- Health Planning and Administration
- Toxline