Pregled bibliografske jedinice broj: 306684
Procjena rizika bolesnika s akutnim infarktom miokarda u županijskoj bolnici na temelju odrednica intrahospitalnog letaliteta.
Procjena rizika bolesnika s akutnim infarktom miokarda u županijskoj bolnici na temelju odrednica intrahospitalnog letaliteta., 2007., doktorska disertacija, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 306684 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena rizika bolesnika s akutnim infarktom miokarda u županijskoj bolnici na temelju odrednica intrahospitalnog letaliteta.
(RISK STRATIFICATION IN PATIENTS WITH ACUTE MYOCARDIAL INFARCTION IN A COUNTY HOSPITAL BASED ON PROGNOSTIC FACTORS OF HOSPITAL MORTALITY.)
Autori
Ivanuša, Mario
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
19.09
Godina
2007
Stranica
152
Mentor
Miličić, Davor
Ključne riječi
akutni infarkt miokarda; intrahospitalni letalitet; čimbenici rizika; prognoza
(acute myocardial infarction; in-hospital mortality; risk factors; prognosis)
Sažetak
Cilj istraživanja bio je stvoriti model za procjenu kratkoročnog ishoda akutnog infarkta miokarda (AIM) u županijskoj bolnici temeljen na analizi međudjelovanja čimbenika rizika, kliničke slike i primijenjenih lijekova. Retrospektivno smo analizirali podatke svih bolnički liječenih pacijenata s AIM u razdoblju od 1. 7. 1996. do 31. 12. 2000. godine. Dijagnoza AIM temeljila se na kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Uporabom tradicionalnih statističkih metoda i sustava strojnog učenja pokušalo se konstruirati informatički model koji, na osnovu podataka kod prijema, pokušava predvidjeti hoće li ispitanici preživjeti akutnu fazu bolničkog liječenja. Statistička analiza učinjena je uporabom analitičkih sustava STATISTICA, Weka i R. Od 396 uključenih bolesnika (62, 9% muškaraca i 37, 1% žena) ukupno je umrlo njih 80, odnosno 20, 2% (12, 9% muškaraca i 32, 0% žena). Lošiji ishod žena s AIM posljedica je kasnijeg javljanja bolesti (69, 7 ± ; 10, 0 godina prema 61, 6 ± ; 11, 8 kod muškaraca), češće zastupljenosti čimbenika rizika (dijabetesa, arterijske hipertenzije i preboljelog moždanog udara), teže kliničke slike (kod prijema 47, 4% žena ≥ II. stupnja kliničke klasifikacije po Killipu prema 25% kod muškaraca) i rjeđe primjene fibrinolitičke terapije (kod 4, 1% žena prema 18, 1% kod muškaraca). Rezultati relativnog rizika umiranja uporabom party programa izdvojili su stupanj kliničke klasifikacije po Killipu kod prijema i životnu dob, kao odrednice intrahospitalnog letaliteta. Bolesnici koji su kod prijema bili I. i II. stupnja klasifikacije po Killipu i dobi ≤ 66 godina imali su kumulativnu proporciju preživljenja >95%. Ta skupina bolesnika pripada kategoriji niskog rizika i predstavlja kandidate za rani otpust iz bolnice. Kategoriji visokog rizika pripadaju svi bolesnici koji su stariji od 66 godina, kao i bolesnici neovisno o dobi III. i IV. stupnja kliničke klasifikacije. Ovu skupinu bolesnika, obzirom na visok intrahospitalan letalitet, treba liječiti djelotvornijom terapijom od farmakološkog liječenja dostupnog u okružju županijske bolnice. Odrednice intrahospitalnog letaliteta od AIM u županijskoj bolnici, prema rezultatima ovog istraživanja, predstavljaju stupanj kliničke klasifikacije prema Killipu kod prijema i dob. Temeljem ove dvije varijable moguće je izdvojiti skupinu bolesnika, koja bi, radi smanjenja visokog rizika od smrtnog ishoda, trebala biti liječena perkutanom koronarnom intervencijom s implantacijom stenta u tercijarnoj zdravstvenoj ustanovi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Disertacija je izrađena u Djelatnosti za interne bolesti Opće bolnice Bjelovar.