Naslov
Dinamika taložnih okoliša i razvoj rudistnih zajednica u cenomanu otoka Cresa
(Dynamics of sedimentary environments and development of rudist communities in the Cenomanian of Cres Island)

Autori
Korbar, Tvrtko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
23.04

Godina
1999

Stranica
74

Mentor
Jelaska, Vladimir

Ključne riječi
rudisti; cenoman; karbonatna platforma
(rudists; cenomanian; carbonate platform)

Sažetak
Otok Cres predstavlja dio prostrane Jadranske karbonatne platforme. Međudjelovanjem sinsedimentacijske tektonike, eustatike i anoksičnog događaja tijekom gornjeg alba i donjeg cenomana formirani su različiti taložni okoliši. Utvrđene su dvije glavne litostratigrafske jedinice: “Kalcisferski vapnenac”, taložen u dubljem okolišu padine i/ili unutarplatformnog bazena i “Rudistni vapnenac” taložen u plićem okolišu ruba bazena (padine) i/ili plitke platforme. Tijekom donjeg do srednjeg cenomana “Rudistni vapnenac” taložen je duž visokoenergijske rubne zone između dubljih i plićih taložnih okoliša gdje su obitavali uglavnom ihtiosarkolitidni i kaprinidni rudisti (rekumbenti).Značajne količine bioklastičnog materijala imale su tendenciju ispunjavanja unutarplatformnog bazena. Čini se da je bazen bio dovoljno dubok ili je relativni rast morske razine bio dovoljno brz da održi korak s brzom sedimentacijom. Istovremeno se u području bazena taloži “Kalcisferski vapnenac”. Značajni facijes unutar njega su “Baldarin breče” nastale resedimentacijom blokova i kršja ihtiosarkolitidno-kaprinidnog rubnog facijesa “Rudistnog vapnenca” tijekom srednjeg cenomana. Ove breče mogle bi predstavljati ekvivalent niskorazinskog klina, a ploha u njihovoj podini sekvencijsku granicu drugog reda. Vjerojatno strma padina u donjem do srednjem cenomanu modificirana je u padinu tipa rampe u srednjem do gornjem cenomanu. Taložni prostor ispunjavan je tijekom krede kada je, vjerojatno, i djelomice preoblikovan. Istovremeno s taloženjem u morfološki dubljim dijelovima platforme, na izdignutim dijelovima formirane su depresije u koje su nanošeni produkti trošenja (uključujući boksitni materijal). Ostataka krednog reljefa bilo je i početkom paleogena. Primarne strukture maskirane su tektonskom aktivnošću duž, vjerojatno, naslijeđenih struktura. Rudistne formacije mogu biti značajne i s ekonomskog stajališta. Naime, pod povoljnim dijagenetskim uvjetima mogu se razviti dobre rezervoarske karakteristike ovakvih rubnih rudistnih facijesa smještenih dublje u podzemlju. Izdanci ovakvih i sličnih rubnih facijesa predstavljaju značajne rezerve arhitektonsko-građevnog kamena.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA