Naslov
Uloga ljudskog čimbenika u revitalizaciji slavonskog sela i poljoprivrede
(The Role of the Human Factor in the Revitalisation of Slavonian Villages and Agriculture)

Autori
Šundalić, Antun

Izvornik
Sociologija sela : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja (0038-0326) 38 (2000), 3-4(149-150); 375-391

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
revitalizacija ; ljudski faktor ; deagrarizacija ; deruralizacija
(revitalisation ; human factor ; deagrarisation ; deruralisation)

Sažetak
Premda Slavoniju obilježava prije ruralnost nego urbanost, u gospodarstvu je poljoprivreda od sekundarnog značenja. Seosko je stanovništvo sve manje orijentirano na poljoprivredu kao osnovnu životnu djelatnost, a život je na selu sve teže označiti seoskom kulturom. Treba li ovakvo stanje shvatiti posljedicom (1.) tranzicijskih promjena (raspadanje poljoprivrednih kombinata, usmjeravanje poljoprivrede u tržišne vode a bez postojećeg tržišta, ...), (2.) posljedicom rata 1991./92. i okupiranosti značajnog dijela Slavonije i cijele Baranje (kada zamire poljoprivreda u tom do rata izrazito poljoprivrednom kraju) ili (3.) posljedicom modernizacije (koja smanjuje potrebe za poljoprivredno aktivnim stanovništvom uslijed primjene moderne tehnologije obrade tla). Dok je nekada selo svojom ključnom djelatnošću – poljoprivredom – bilo neposredno usmjereno na prirodu i o njoj ovisno, danas je ta primarna veza zasjenjena ovisnošću sela i poljoprivrede o gospodarskoj politici u kojoj se poljoprivredu i selo ostavlja "na čekanju". Od aktualne se politike očekuje novo pozicioniranje sela i poljoprivrede u ukupnom društvenom razvoju, kvalitetna demografska politika kako bi se zadržalo mlado stanovništvo na selu, novi poticaji razvoja poljoprivrede kroz primjenu znanstveno-tehnoloških dostignuća. U tome je ipak ključan činilac ljudski faktor – obrazovani stručnjak za poljoprivredu i gospodarstvo. Hoće li ga selo dobiti u zadovoljavajućoj mjeri, djelomičan odgovor daje istraživanje provedeno među 150 studenata Poljoprivrednog i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayer u Osijeku.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA