Naslov
Značaj kolposkopije u adolescentnoj dobi
(Role of colposcopy in adolescent age)

Autori
Grubišić, Goran ; Vignjević, Dubravka ; Pentz-Vidović, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Prevencija bolesti i promicanje zdravlja - stari problemi, novi izazovi / Hrvatski liječnički zbor - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor ; Hrvatsko društvo za školsku i sveučilišnu medicinu, 2001, 44-44

ISBN
00000-00000

Skup
Treći hrvatski kongres školske i sveučilišne medicine. Zbornik sažetaka

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.04.2001. - 07.04.2001

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
kolposkopija; adolescenti
(colposcopy; adolescents)

Sažetak
Na temelju klasičnih podataka ukazati na potrebu primjene kolposkopije kako u skupini adolescentica, tako i u skupini mlađih žena generativne dobi. To znači da u Hrvatskoj u sadašnje vrijeme očekujemo oko 330.000 mladih žena. Procjenjuje se da je oko 40% njih seksualno aktivno, što je 100.000 žena. Ukupno u ženskoj populaciji u Hrvatskoj očekuje se da je virusom inficirano 1%-1, 5%, što je oko 20.000 žena, među kojima su i adolescentice. Sve to postulira potrebu redovitih ginekoloških pregleda od koitarhe pa do postmenopauzalnih godina. Svaka ginekološka ordinacija time mora ostati i jedinica za ranu detekciju i prevenciju ne samo predkliničkih neoplastičkih promjena vrata maternice (CIN I-CIS) nego i HPV infekcije donjeg genitalnog trakta. U skladu s dijagnostičko terapijskim postupnikom Hrvatskog društva za kolposkopiju i bolesti vrata maternice usvojenim na stručno znanstvenom simpoziju povodom 75. obljetnice kolposkopije u kliničkoj praksi pristupamo kolposkopiji nakon abnormalnog citološkog nalaza. Ukoliko je isti povezan s prisutnošću HPV tada donosimo odluku i o genotipizaciji. U tako obrađenoj populaciji susrećemo slijedeće najzastupljenije kolposkopske slike: acetobijeli epitel grubi ili nježni, u razini ili iznad razine VPE, sa ili bez krvožilnih promjena u smislu punktacija, mozaika i atipične vaskularizacije, unutar i izvan SKG, sa ili bez dodatnih satelitskih lezija. Navedene kolposkopske slike ukazuju na postojanje skvamozne intraepitelne lezije blažeg stupnja (˝minor changes˝) s jedne strane, odnosno u slučaju grubljih keratoza, punktacija, mozaika i atipične vaskularizacije (˝major changes˝) na postojanje skvamozne intraepitelne lezije jačeg stupnja s druge strane. Uz genotipizacijske rezultate (prisutnost ili ne HPV tipova visokog rizika) donosimo odluku o daljnjem tretmanu. Isti mora biti što poštedniji u populaciji adolescentica i mlađih žena generativne dobi radi očuvanja što boljeg integriteta vrata maternice kao zapornog mehanizma u trudnoći. Ukoliko je potrebno liječanje tada najprije pokušati medikamentnu terapiju (IFN-beta, virucidalne kreme, otopine podofilina, trikloroctene kiseline, 5-FU, sve vrlo pažljivo i pod maksimalnim nadzorom), uz redovitu naknadnu citološku kontrolu, a mikrobiološke promjene liječiti odgovarajućim spektrom antibiotika. Ukoliko lokalni poštedni medikamentni postupci ne daju rezultata, citološki i dalje traje abnormalnost, tada kolposkopirati, ciljano ekscidirati i do CIN I sa ili bez HPV u ekscizatima, tretirati hladnom koagulacijom po Semm-u, a u slučaju SIL visokog stupnja u ekscizatima primijeniti dijatermijsku eksciziju (LETZ). Citološki kontrolirati nakon 3 mjeseca po zahvatu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA