Pregled bibliografske jedinice broj: 305380
Društvo nasilja - Kako nasilje postaje prihvatljivo i poželjno?
Društvo nasilja - Kako nasilje postaje prihvatljivo i poželjno? // Psihologija nasilja i zlostavljanja (Sažetci radova) / Kolesarić, Vladimir (ur.).
Osijek: Studij psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku i Društvo psihologa Osijek, 2006. str. 3-4 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 305380 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Društvo nasilja - Kako nasilje postaje prihvatljivo i poželjno?
(Society of violence - how does violence become acceptable and desirable?)
Autori
Matić, Renato
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Psihologija nasilja i zlostavljanja (Sažetci radova)
/ Kolesarić, Vladimir - Osijek : Studij psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta J.J. Strossmayer u Osijeku i Društvo psihologa Osijek, 2006, 3-4
Skup
Znanstveno - stručni skup "Psihologija nasilja i zlostavljanja"
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 30.11.2006. - 01.12.2006
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Društvo nasilja; društveno dopušteno nasilje; prihvatljiv put do društvenih ciljeva
(Society of violence; Social tolerance of violence; acceptable way for attaining social goals)
Sažetak
Rad pokušava odgovoriti na pitanje kako se gradi društvo nasilja - društvo u kojemu nasilje vremnom postaje prihvatljivo, poželjno a potom i legitimno društveno djelovanje. Polazi se od pretpostavke da svaki oblik društvenog življenja dopušta određene oblike nasilja, dok se u drugim slučajevima u pravilu uključuje mehanizam socijalne kontrole s različitim stupnjevima društvnih sankcija. Također je izvjesno da svaki oblik društvenosti podrazumijeva postojanje različitih društvenih skupina od kojih neke posjeduju veću koncentraciju društvene moći, te s obzirom na partikularne interese odlučuju na koje će se oblike nasilja primijenjivati mehanizam socijalne kontrole, a kojima će se ostavljati više slobodnog prostora ili se uopće neće definirati kao nasilje. Otvara se niz pitanja s obzirom na odnos društva spram nasilja, kao i pitanja s obzirom na stupnjeve razvoja nasilja u društvu: kako se odvija proces definiranja i sankcioniranja nasilja ; kako se s promjenom društvnog konteksta mijenjaju definicije i stupanj tolerancije nasilja ; kako neki oblici unatoč vidljivim destruktivnim posljedicama ostaju dopušteni, čak i poželjni oblici društvenog djelovanja, te kako nasilje postaje društvena činjenica neovisna o odnosima moći i interesa? Promjene u društvu u pravilu izazivaju relativne promjene u kulturalnoj sferi što pogoduje različitim stupnjevima anomije. Preraspodjela odnosa društvene moći i interesa usporava mehanizam socijalne kontrole pa se nasilju, kao i drugim oblicima društvene devijantnosti otvara sve veći socijalni prostor. Primijena nasilja počinje egzistirati kao alternativan put do nametnutog ili izabranog cilja, kako bi se nasilje etabliralo prvo kao kao poželjan, te konačno kao legitiman model za različite oblike strategijskog djelovanja. Ta razina djelovanja podrazumijeva izbor između različitih vrijednosnih okvira, te promišljenu odluku koja uključuje izbor nasilja kao najdjelotvornijeg modela za ostvarenje različitih koncepcija poželjnosti, koje se mogu pojavljivati kao institucionalni zahtijevi, izabrani ciljevi, ali i kao kontrola nad stvarnošću: prirodom, društvom i društvenim akterima (skupinama, grupama i pojedincima). Jedna od bitnih pretpostavki koje omogućuju neometan razvoj nasilja u društvu je neusklađenost znanstvene i stručne javnosti s obzirom na definciju nasilja i dosljednu primjenu takve definicije neovisno o različitim (političkim, ekonomskim i sl.) interesima i utjecajima. Iz toga slijedi i nepostojanje sustavnog, aktivnog, istraživački neovisnog i kritičkog pristupa, pa se osim pojedinačnih pionirskih pokušaja koji otvaraju istraživački pristup prema nekim specifičnim oblicima nasilja, uglavnom pasivno i nespremno reagira na različite od medija otkrivene ili politički potaknute « skandalozne» događaje. Zaključno, rad predlaže novi pristup definiciji nasilja naglašavajući kako je posljedica ona diferentia specifica koja odvaja nasilje od drugih oblika društvenog djelovanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija