Pregled bibliografske jedinice broj: 305157
Globalizacijsko brisanje - za ili protiv?
Globalizacijsko brisanje - za ili protiv? // Društvena istraživanja, časopis za opća društvena pitanja, 11 (2002), 2-3; 397-411 (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 305157 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Globalizacijsko brisanje - za ili protiv?
(Globalisational Obliteration - For or Against?)
Autori
Šundalić, Antun
Izvornik
Društvena istraživanja, časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 11
(2002), 2-3;
397-411
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
globalizacija ; sociokulturni fenomen globalizacije ; tehničko-tehnološki fenomen globalizacije ; globalizacijsko brisanje ; globalisti ; skeptici
(globalisation ; globalisation as sociocultural phenomenon ; globalisation as technical-technological phenomenon ; globalisational obliteration ; globalists ; sceptics)
Sažetak
Globalizacijski fenomen ima svoju dugu prošlost, a u posljednja dva stoljeća možemo govoriti o najmanje dva shvaćanja globalizacije. Dok je, na primjer, 19. stoljeće globalizaciju živjelo kao sociokulturni fenomen u kojemu središnje mjesto imaju čovjek kao radna snaga, migracije potaknute industrijalizacijom te materijalni resursi, krajem 20. stoljeća globalizacija je tehničko-tehnološki fenomen koji je određen tehnološkim mogućnostima i njima proizvedenim potrebama umrežavanja svijeta politički, gospodarski, vojno i kulturno. U ovom drugom značenju živi današnji svijet. Internacionalizirana politika, korporacijski management, mekdonaldizirana kultura – ključna su obilježja suvremenog kapitalizma koja se podvode pod globalizacijske procese izgradnje novog svijeta. U njemu, pak, postoje "graditelji" i "ugrađeni". Kod ovih drugih stvoren je strah od nestajanja, brisanja – posebice nacionalnog i kulturnog. Hrvatskom društvu nije nepoznata ova tema straha za nacionalno pred globalizacijom. Kod jednih se ona manifestira kao zabrinutost zbog sporog ulaženja u europske i svjetske integracije, kod drugih kao briga za očuvanje nacionalnog i lokalnog (kulture i tradicije, ali i političkih ingerencija). Mogu li diskusije hrvatskih "globalista" i "skeptika" pomoći iznalaženju funkcionalnih ekvivalenata zaštite nacionalno-kulturne razine, ili one nužno završavaju u politikantskom etiketiranju europejaca i tribalista? Ovim se člankom autor želi priključiti traženju odgovora, ali ne s namjerom opredjeljivanja za jednu od strana, već s namjerom opravdavanja postojanja ovog razilaženja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
