Pregled bibliografske jedinice broj: 305154
Europejstvo kao identitet razvoja - pravo ili privilegij?
Europejstvo kao identitet razvoja - pravo ili privilegij? // Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja, 13 (2004), 6; 953-966 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 305154 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Europejstvo kao identitet razvoja - pravo ili privilegij?
(Europeanism as the Identity of Development - Right or Privilege?)
Autori
Šundalić, Antun
Izvornik
Društvena istraživanja : časopis za opća društvena pitanja (1330-0288) 13
(2004), 6;
953-966
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
identitet nasljeđa ; identitet razvoja ; globalizacija ; europsko vrijeme ; europejstvo ; Europska unija
(inherited identity ; development identity ; globalization ; European time ; Europeanism ; EU)
Sažetak
Europska postsocijalistička društva svoju su tranziciju u proteklom desetljeću obilježila orijentacijom prema efikasnom tržišnom gospodarenju i političkoj demokratizaciji. Sva su ta društva otpočela s novom modernizacijom koja im daje novi identitet. Koliko se pri tome razilaze nasljeđene vrijednosti i obrasci društvenog života (identitet nasljeđa) s onima zacrtanim orijentacijom na tržišnu ekonomiju i demokratizaciju politike (identitet razvoja), različito je od države do države. Veća ili manja neusklađenost nasljeđa i razvojnih ciljeva ne smije postati nepremostiva barijera involviranju u europski prostor. Koliko se, pak, europski prostor otvara pojedinim tranzicijskim društvima, toliko se pojedina društva deskribiraju kao perspektivna ili ne. Posebno je pitanje koliko se perspektivnost nekog društva tiče njega samoga i njegove spremnosti na transformaciju identiteta, a koliko dobre volje europskih mentora i od njih propisane transformacije. Jer, još uvijek biti u europskom prostoru, a ne participirati i u europskom vremenu raspodjele moći i bogatstva, sudbina je europskog Istoka, dok je Zapad Europe posebna Europa. Kod onih prvih europejstvo se i dalje shvaća kao služenje, dok je za one druge europejstvo pozicija gospodarenja. Stoga je ukupan napor oko uključivanja u europske integracije za jedne rezervirano pravo i privilegij, a za druge i dalje samo pravo na želju. Antiglobalisti bi to ocrtali kao novi vid kolonijalizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Current Contents Connect (CCC)
- Web of Science Core Collection (WoSCC)
- Social Science Citation Index (SSCI)
- SCI-EXP, SSCI i/ili A&HCI
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Sociological Abstracts
