аЯрЁБс>ўџ PRўџџџOџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@№ПоObjbjЯ2Я2 8T­X­XЫџџџџџџˆтттттттіооооњіA2xzzzzzz$sRХ~ž]тžттћр р р ”ттxр xр 4р  :А,тт pФщХ~ЧоЎ шм x0Aц.C– @CііттттCтdр žžііdZ„ж ііZPOGRE`KOM DO BOLJE IGRE Renata Bari, mr.sc., sportski psiholog esto se u radu sa studentima i sportaaima susreem s uvjerenjem kako su sportaai i sportaaice 'tough guys'. Tko se ~eli baviti sportom mora biti vrst, stabilan, pouzdan; pravi se sportaa ne ~ali, uvijek daje svoj maksimum, pravi sportaa mora igrati dobro. Ali, istina je da ljudi u ~ivotu malo toga zaista moraju. Sportaai te~e izvrsnosti, postavljaju si visoke standarde i pogreake koje su neizbje~ne na tom putu veina prihvaa u fazi u enja i treninga. Ipak mnogi sportaai se teako suo avaju s pogreakama na natjecanju, iako su one dio svakodnevnice, kako u ~ivotu, tako i u sportu. esto sabotiraju vlastitu izvedbu i ne mogu se vratiti u igru nakon pogreake jer ju ne znaju prihvatiti niti se nositi s njom, jednostavno ju ne znaju 'pustiti od sebe'. Kako to izgleda na terenu? U sklopu svoje pripreme za natjecanje sportaai planiraju ato sve ~ele u initi. Meutim neki, osobito mladi sportaai, nisu dovoljno realni te esto postavljaju preambiciozne natjecateljske ciljeve i planove. Sportaa naj eae na natjecanju mo~e realizirati 2 do 3 poteza onako kako ih je planirao, dok su ostalo manje-viae dobri pokuaaji ili pogreake. Naime, na natjecanju je znatno lakae pogrijeaiti. Mnogo je nepredvidivih situacija, sve se odvija dinami nije nego na treningu, a poviaena doza adrenalina u organizmu tjera sportaaa da br~e misli, br~e djeluje i reagira, ato poveava rizik od pogreake. Koja je naj eaa reakcija na pogreaku? Bez obzira radi li se o pogreanoj odluci, potezu, nepravovremenoj reakciji ili loaijoj izvedbi, posljedice su sli ne. Uobi ajeno se javlja negativna reakcija na pogreaku  ljutnja, frustriranost, negativne emocije. Malo sportaaa pogreaku u igri zna iskoristiti kao pomo da dalje igra bolje. Znatno su eae manje primjerene reakcije koje ometaju koncentraciju i plijene pa~nju potrebnu za nastavak igre. Neki sportaai, slikovito re eno, ostaju 'zalijepljeni za svoju pogreaku'. Misli su im pretjerano zaokupljene analizom loaeg poteza, onog ato mu je prethodilo i njegovim posljedicama. Prevladavaju negativne misli i negativan samogovor (ЋNe!! Kako mi se to dogodilo? Zaato sam to tako napravio/la? Kako sam glup/a i nesposoban/a!!Л), poveava se tjeskoba (ЋSad sam izgubio/a loptu! Evo, sad e zbog mene oni biti u prednosti!Л), javljaju se negativna predvianja (ЋZnao/la sam! Danas nije moj dan!Л). A igra ide dalje, dok sportaa ostaje fokusiran na sebe, korak natrag iza svega. Tako si kupuje ulaznicu za za arani krug, poveavajui svoje aanse za novu pogreaku. Postoje li sportaai koji su viae skloni ovakvim reakcijama? Praksa pokazuje da se ovo esto dogaa visoko motiviranim sportaaima, koji mnogo ula~u u sebe i treninge, maksimalno rade na svojoj tehnici kako bi bili spremniji i sigurniji na natjecanju. Meutim, ponekad maksimalan trud, osobito na natjecanju, ne dovodi do vrhunske izvedbe, ve se dogaa upravo suprotno. Kada pogrijeae, ovi su sportaai u veoj mjeri frustrirani (ЋKako sam sad to mogao/mogla pogrijeaiti? Pa to sam vje~bao/la i uspio/uspjela sto puta do sad? Toliko radim i trudim se, pa napravim ovakvu glupost!Л). Ponekad je, kao u pri i sa zecom i kornja om, potrebno usporiti da bismo bili br~i. Mnogi sportaai tjeraju sebe u igri i preko svog maksimuma, a upravo zato viae grijeae. U pozadini stoji previsoka razina pobuenosti koja remeti koncentraciju, kontrolu pokreta i kvalitetu izvedbe. `to razlikuje uspjeanog sportaaa od sportaaa koji sebe ograni ava strahom od pogreake? Pod pritiskom misli teku br~e, mozak analizira situaciju i nastoji kontrolirati izvedbu. Sportaa osjea va~nost i odgovornost zbog natjecanja, nastoji se truditi viae kako bi uspio, kako bi se dokazao ili kako se ne bi osramotio. Meutim, mislite li da e vam ovakav pokuaaj kontrole vlastite izvedbe na terenu pomoi  varate se. Trening je ono ato je pod kontrolom, a veliki trud, ulaganja i napor njegov su sastavni dio.Vrhunska izvedba kruna je takvog rada. Sportaa koji izvede vrhunski potez na terenu izgleda kao da....0‚– ž d l Š  – і   " $ F к м * ` И О Р Ц ю 8ŽЖРТBFhjАТdtbЎАN^$B„L№рбЦКЦКЦЏЄЦЄЦЄЦЏЄЏЄЦЏЄЦЏЦЏЦЏЦЏЦЏЦЏЦЏЦЏЦЏЦ˜ŒЦЏЦЦЦh% h'2lmHsHh% h8ht5mHsHh% h'2l5mHsHh% hЫ_mHsHh% hWuЬmHsHh% h8ht6mHsHh% h8htmHsHh% h8htB* mHph3sHh% h8ht5CJaJmHsHhЩXЋ5@ˆCJaJmHsH20‚„r`bА Žф"ц"–#h4–:˜: ;@<їђїчиччЩччччччОчЏччч$„Фdh`„Фa$gdž $dha$gdp8џ$„Фdh`„Фa$gd8ht$„Фdh`„Фa$gdp8џ $dha$gd8htgd8ht$a$gd8htоOўLXФј *r‚ŠšЄь Žњ<"$F`R!V!т"ф"ц"ш".#@#T#h#–#($`$ќ$0%P%h%~&‚&а&'''"'В'ѕъѕъѕъѕъѕъѕъоъгъгъгъШъРДЋŸ“Ÿ‡Ÿъгъгъгъгъгъtъh% hЃZŠmHsHhЃZŠmHsHhp8џhp8џ5mHsHhp8џh4(5mHsHhp8џh8ht5mHsHhp8џ5mHsHh% hp8џ5mHsHh8htmHsHh% h% mHsHh% h4(mHsHh% h8ht5mHsHh% h8htmHsHh% h'2lmHsH,pleae. Izvodi ga s lakoom, a ne u gr u, sasvim spontano i vrlo prirodno. Sjetite se Janice. Gledajui ju kako skija, ini vam se da i vi odmah mo~ete stati na skije, i spustiti se niz bijelu padinu. Vrhunski sportaai znaju pronai finu ravnote~u izmeu truda i nastojanja, i prepuatanja da se neke stvari dogode jednostavno same od sebe. Oni vjeruju u svoje treninge i u pripremu za natjecanje. Osloboeni od pritiska igraju u aktualnom trenutku i izbjegavaju napetost koja proizlazi iz prevelikih nastojanja. Svaki sportaa u tome sam mora pronai svoju mjeru. Takoer, potrebno je otkriti koje su to psiholoake prepreke koje remete lakou izvedbe, koje smetaju Ћglavi da bude praznaЛ i tijelu da na natjecanju djeluje neoptereeno i slobodno. Perfekcionizam (nastojanje da sve ato radimo mora biti dobro, ak savraeno), izra~en strah od neuspjeha/pogreake, te oslabljeno samopouzdanje u vlastite sposobnosti naj eae blokiraju optimalnu izvedbu. Sportaai to naj eae opisuju: ЋNa treningu je sve u redu, sve ide dobro. Na natjecanju to skoro nikad ne mogu ponoviti, uglavnom podbacim.Л. U injena pogreaka u igri naj eae je prva prepreka, okida  koji aktivira sve 'slabe to ke' iz pozadine. To je dovoljan razlog da sportaa/sportaaica izgubi kontakt sa igrom i preusmjeri se primarno na sebe, upadne u vlastitu zamku i sabotira svoju daljnju izvedbu. Kako pomoi sportaau da prijee preko u injene pogreake? Dva su u inkovita na ina, za oba je dobrodoala podraka i pomo trenera ili sportskog psihologa. Prvo ato se mo~e u initi ti e se pripreme za natjecanje. Sportaae je potrebno u iti, ato nije ni lak ni brz proces, da je stremljenje prema izvrsnosti dobro i pozitivno, ali da su oni, koliko god dobri i vrhunski u svom sportu bili, ipak samo ljudi. Ljudski je pogrijeaiti i pogreaku treba shvatiti kao pomo i putokaz, ne kao dokaz vlastite nesposobosti. Svaka je pogreaka povratna informacija, no natjecanje nije mjesto na kojem ete 'u iti svoju lekciju'. Analizu i planove treba ostaviti za kasnije, za treninge. Druga strategija koja poma~e jest unaprijed dozvoliti sebi 2-3 pogreake. To ne zna i da e sportaa na natjecanju tra~iti pogreake, no ovakav e mu stav uvelike pomoi, osobito ako ima podraku trenera. Time se rjeaava najvei problem ovih sportaaa, a to je da sebi nakon pogreake ka~u ЋDalje!Л. Kada pogrijeai, sportaa/sportaaica e pogreaku jednostavno 'odbrojati', nee o njoj razmialjati i ostati e usredoto en/a na proces (igru). Vrlo jednostavno i vrlo u inkovito! Drugi se na in ti e samog natjecanja. Sportaaa je potrebno pou iti da si pomogne u igri, da prepozna i na vrijeme zaustavi svoj 'unutraanji monolog' o pogreaci. To se posti~e uvje~bavanjem istog ponaaanja s pogreakama na treningu. Sportaa mora nau iti sebi sam rei ЋDosta!Л, te se u igru vratiti pomou klju nih rije i, npr. ЋPrati loptu!Л. Tako svoju pa~nju zaokuplja igrom, ostaje fokusiran i ne gubi koncentraciju. Veliku ulogu u cijeloj pri i ima i trener. Svojim reakcijama na sportaaev loa potez mo~e sportaaa 'gurnuti preko ruba', ali ga i 'vratiti u igru'. Nu~no je pratiti i prepoznati reakcije sportaaa, dati podraku u kriti nom trenutku, dati sportaau do znanja da nije kraj svijeta ako je pogrijeaio. To e ga ohrabriti i pomoi mu da krene dalje. Psihologija u i da sve ono ime kod sebe nismo zadovoljni ne promatramo kao slabost, ve kao prostor za vlastiti napredak. Tako uvijek polazimo s pozitivne po etne to ke, a optimisti an stav doprinosi uspjehu i u inkovitosti promjene. Pogrijeaiti u igri ne zna i ne igrati dobro. Pogreake su sastavni dio igre, a grijeaite samo ukoliko sebe zbog toga optu~ujete, ako se ljutite na sebe u igri i time zaokupite svoj um. Ako sportaa, npr., na terenu padne  on/ona ustane, nerijetko igra s ozlijeenom nogom, a flaster stavlja kasnije. S pogreakom je jednako. Prijei preko pogreake je pobjedni ki, analizu ostavite za poluvrijeme ili sastanak nakon natjecanja. Trening je 'borbeno polje' na kojem ete se s pogreakama dalje boriti. Pobijediti ne zna i uvijek stii prvi, ve ustati svaki put kad padnea. I nastaviti. В'И'0”01 11(4.4f4h4v4z4Œ4’4д5ж5\8n8–:˜: ;тD E GrGxK|K0L:L’LšLfNІNфNшN0OкOмOоOјіыјујызыЬыЬыЬыЬыЬыУЗыЬыЬыЗыЬыЌыЌыЌыЌЄ™h8hthВ-mHsHhC^mHsHh% hC^mHsHh% h8ht5mHsHhp8џ5mHsHh% hžmHsHh% h8ht6mHsHhЃZŠmHsHh% h8htmHsHUhp8џmHsH'@<и?„CаCЪFvIxIоOффйффЭО$„hdh`„ha$gd8ht „hdh^„hgd8ht $dha$gd8ht$ & F Ца„„hdh^„`„ha$gd8ht6&P 1h:p8htА‚. АЦA!АŠ"АŠ#n$n%ААХАХ Фœ@@ёџ@ 8htNormalCJ_HaJmH sH tHDA@ђџЁD Default Paragraph FontRi@ѓџГR  Table Normalі4ж l4жaі (k@єџС(No ListPўOђP hbnaslov poglavlja5CJaJmHsH\ўO\ hbnaslov podpoglavlja$ & Fa$ 5mHsHЫTџџџџAB9АБи   G r s Ы '(bќШžФA—˜Э˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€ €˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€ €˜0€€˜0€€˜ 0€€˜ 0€€˜0€€˜ 0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€ABЭOy00Oy00Oy00€ 0  bLВ'оO(@<оO)оOACЯаєѕ67HJєѕ  #$moАБпр%&ЧЩрс!#‰ŠЏБзиєѕBCЋЌтуяёќ§СТЭаv w  F N ž Ÿ   ‘ “ А Б Љ Ћ q s Д Е Ш а 01~˜™ДЖ?@AB‡ˆ‘КЛйм`aklƒ„…ЂЄ:;ѓєЦЧ'(8989lm89—šš›юя)*ст-.tuМНЪЭ@C89ЏБзи F N q s Ъ а &(abћќЧШžУФ@A–šЪЭC9TŽШzžНЪЭЭџџVedran i Renata Baric*~’€ЕџџџџџџџџџƒX$L}Zџџџџџџџџ„а„˜ўЦа^„а`„˜ўOJPJQJ^Jo(З№€„ „˜ўЦ ^„ `„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜ўЦp^„p`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„@ „˜ўЦ@ ^„@ `„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„„˜ўЦ^„`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„р„˜ўЦр^„р`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„А„˜ўЦА^„А`„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„€„˜ўЦ€^„€`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜ўЦP^„P`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(.„а„0§Ца^„а`„0§o(..„а„0§Ца^„а`„0§o(... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( .... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( ..... „ „`њЦ ^„ `„`њo( ...... „ „`њЦ ^„ `„`њo(....... „„јјЦ^„`„јјo(........ƒX$L*џџџџџџџџџџџџхC^р}4(Ы_'2lСs8htЃZŠВ-hbž%  XЇхЉЩXЋWuЬьGмpjѓp8џџ@€ll ѕ—єєllX мЫ@@@@@@@0џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial?5ю ‡z €џCourier New;€Wingdings"ёˆ№ФЉтtДЦ3uДЦLО 9О 9б№ŠnxД‚‚r4ЛЛ @№H(№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџpjѓџџVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric  ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0pˆœЈШдф  , 8 DPX`hтssVedran i Renata Baric1edrNormaliVedran i Renata Baric17drMicrosoft Word 10.0@Шј @t6Л~Ч@‚ђзХ~ЧО ўџеЭеœ.“—+,љЎ0ш hp|„Œ” œЄЌД М Щт9ЛA  Title  !"#$%&'()*ўџџџ,-./012ўџџџ456789:;<=>ўџџџ@ABCDEFўџџџHIJKLMNўџџџ§џџџQўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF€ЙъХ~ЧS€Data џџџџџџџџџџџџ+1Tableџџџџ3WWordDocumentџџџџ8TSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџ?DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџGCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq