ࡱ> TVS5@Vbjbj22 8\XX dddddddx````4 x}hlnnnnnn$R7~ddd7| | | ddl| l| 4| :L,dd 7&t` x lM0}., Fxxddddd| xxDr xx TRENER I MOTIVACIJA SPORTA`A Renata Bari, mr.sc., sportski psiholog ( HYPERLINK "mailto:rjurinic@kif.hr" rjurinic@kif.hr) Kada gledamo sportska natjecanja, osobito nastupe vrhunskih sportaaa, mnogi se od nas vjerojatno pitaju zaato ti ljudi treniraju toliko dugo i tako naporno da bi samo u jednom kratkom isje ku vremena testirali svoje vjeatine. Kakva je njihova motivacija? Neki su zasigurno uvjereni da su sportaai potaknuti ~eljom za postignuem, potrebom da nadmaae neki standard kvalitete, premaae svoj najbolji rezultat ili neki rekord i napreduju. Drugi vjeruju da su pobjede, medalje ili status ono ato igra presudnu ulogu. Bilo kako bilo, motivacija je klju an faktor koji utje e na napredak i postignua sportaaa tijekom cjelokupnog razvoja sportske karijere. Svaki trener ~eli imati motiviranog sportaaa. Motivacija predstavlja temelj borbenosti, sportskog duha i vrstoe, ato se naj eae smatra nu~nim osobinama kvalitetnog sportaaa. Openito, motivacija je psiholoaki konstrukt koji objaanjava zaato se ljudi u odreenom trenutku ponaaaju na odreeni na in. Osnovna pretpostavka motiviranog ponaaanja jest da se ljudi upuataju u one aktivnosti i streme onim ciljevima od kojih o ekuju po~eljene i pozitivne ishode, te izbjegavaju one situacije i aktivnosti koje im mogu donijeti neugodno iskustvo. Kako prepoznajemo motiviranog sportaaa? Treneri se naj eae koriste prakti nim pokazateljima. Motiviran je onaj sportaa ili sportaaica koji je uvijek spreman na rad i ulaganje, kojem se nije teako ~rtvovati i na kojeg se mo~e ra unati u svakom trenutku. Motiviran je onaj kojem je svaki rezultat poticaj za dalje, pobjedu koristi da bi si postavio joa viai standard kog e daljnjim upornim radom i zalaganjem dostizati, a poraz koristi da bi uvidio vlastite nedostatke i spremno prionuo na dodatan rad ne bi li ih nadoknadio. U sportskoj se praksi motivacija esto pogreano razumijeva. Ponekad su vjerovanja i stavovi trenera o motivaciji previae pojednostavljeni. Motivacija se shvaa kao 'pobuenost', a treneri koriste prednatjecateljske 'motivacijske govore' s ciljem podizanja motivacije sportaaa. Takve su strategije nerijetko pogreane i kontraproduktivne. To naj eae zvu i kao Ovo je izuzetno va~na utakmica. Sad moraa pokazati svoj maksimum. O ovom nastupu ovisi tvoja sezona, i sl.. Time se posti~e podizanje unutarnje pobuenosti organizma iznad optimalne razine, sportaa do~ivljava pritisak, poja ava se razina treme popraena tjelesnim reakcijama, a rezultat nije optimalna motivacija ve vrlo vjerojatno slabija izvedba. injenica jest da je gotovo svaki sportaa i sam svjestan va~nosti pojedinog nastupa i dodatno optereivanje ishodom donosi psiholoaki pritsak koji se na natjecanju mo~e manifestirati kao npr. strah od pogreake, pad koncentracije ili tra~enje trenerovih reakcija za vrijeme igre. Sportaa prestaje biti usmjeren na proces (igru), usmjerava se primarno na sebe i svoje reakcije i tako si smanjuje aanse za dobru izvedbu. Treneri esto vjeruju i da je pozitivan na in mialjenja u smislu 'stava pobjednika', 'natjecateljskog duha', 'samopouzdanja', uroena motivacijska karakteristika. Sportaaima, osobito djeci i mladima, trener zna ajno mo~e pomoi u ovom segmentu. Naime, va~no je da o ekivanja sportaaa o kojima znatno ovisi njihova motivacija budu realna. Ukoliko se nerealna o ekivanja ne ostvare, posljedica je pad motivacije, smanjenje osjeaja vlastite kompetentnosti i sni~eno samopouzdanje. Takoer, treneri esto smatraju kako je motivacija uroena kvaliteta, neato ato sportaa ima ili nema i na emu se ne mo~e mnogo raditi. Jedan je trener savraeno ilustrirao takav stav: S tim nema bog zna kakve pomoi, sve je stvar prirodne selekcije. U sportu jedino najja i uspijevaju, ostali prije ili kasnije otpadnu. Ovakav se stav esto susree u praksi, no pitanje je koliko je to inteligentna strategija u maloj zemlji kao ato je Hrvatska. Vjeruje li trener da je njegov sportaa/sportaaica motiviran, naj eae vjeruje i da je to njegova/njezina stabilna osobina. U suprotnom, smatra li da je sportaaeva motivacija niska, sklon je 'odustati' od sportaaa jer ne vjeruje da se to mo~e mijenjati. Ovakve zablude negativno :<>    " Ǹt]tPtA2h$h4FB* mHph3sHh$hyB* mHph3sHh-;hy0JmHsH,jh-;hyB* UmHph3sH jhyB* UmHph3sHhyB* mHph3sHh @B* mHph3sHhFB* mHph3sHh$hU_B* mHph3sHh$hoB* mHph3sH(h @h-5B* CJaJmHph3sH(h @ho5B* CJaJmHph3sHhh=>CJaJmHsH<> :vx$#999B BBUV$dh`a$gdP 9$dh`a$gd=> $dha$gd=N`gd @V" $ R ` r 8: vxX 2*8:<@ôã××zôkkk_k_h`rB* mHph3sHh$h )\B* mHph3sHhymB* mHph3sH h$h4?5B* mHph3sHh @B* mHph3sH h$h4?6B* mHph3sHh$h*&B* mHph3sHh$h4?B* mHph3sHh$hU_B* mHph3sHh$h4FB* mHph3sHh$h=>B* mHph3sH%@HNt,.F$Ddh^ ` !!!"\"^""## #"#$#6#F#N#\$^$$Z%𺫺իի| hymhR.6B* mHph3sHh$h4?B* mHph3sHh$hC3)B* mHph3sHh$hR.B* mHph3sHh$h^.SB* mHph3sHhymB* mHph3sHh$h*&B* mHph3sHh`rB* mHph3sHh$h )\B* mHph3sH0Z%n%%x&&&&&& ("(2(4(((677(8,848889999(;0;<=H==ϢϓϓϓςvvgVv h$h=N5B* mHph3sHh$h=>B* mHph3sHhymB* mHph3sHh$h=NB* mHph3sHUh$h*&B* mHph3sHh$h`rB* mHph3sHh$h%eTB* mHph3sHh$hC3)B* mHph3sHh$hR.B* mHph3sH hymhR.6B* mHph3sH hymh*&6B* mHph3sH utje u na odnos trenera i sportaaa kao i na trenerova o ekivanja. Ni~a o ekivanja djeluju kao 'proro anstvo koje se samo ispunjava'  trener je manje posveen sportaau, sportaa manje prima, naj eae osjea trenerov stav, viae se zatvara u sebe ili pak buntovno reagira, javljaju se nezadovoljstvo i negativne emocije, a sve se to odra~ava u obliku sni~ene motivacije i nezadovoljavajue izvedbe, ime su trenerova o ekivanja dobila potvrdu u praksi. `to je po~eljni motivacijski obrazac? Sportska psihologija daje prednost unutarnjoj (intrinzi noj), nad vanjskom (ekstrinzi nom) motivacijom. Intrinzi no motiviran sportaa jest onaj koji se sportom bavi zato ato mu samo sudjelovanje u aktivnosti i u enje predstavljaju zadovoljstvo, jer u~iva u pokretu, u dostizanju izazovnih ciljeva. Takav sportaa vjeruje da je uspjeh prvestveno posljedica ulaganja napora, usmjeren je na zadatke i te~i napretku. Intrinzi no motiviran sportaa uvijek e birati izazovne, te~e dosti~ne ciljeve, a njihovim ostvarivanjem potvruje svoju kompetentnost. Ekstrinzi no motiviran sportaa sportom se bavi prvenstveno zbog vanjskih razloga: rezultata, pobjede, statusa, nadmetanja s drugima. Takvi sportaai viae vjeruju da je uspjeh posljedica superirornih sposobnosti i cilj im je demonstrirati svoj sportski talent u svakoj situaciji. Oni si mogu zadavati manje izazovne, ak i prelake ciljeve, kako bi dokazali svoju kompetentnost. U vrhunskom sportu naj eae se radi o kombinaciji oba tipa motivacije, prvi dominira, a drugi se isti e prije i za vrijeme natjecanja. Mo~e li trener djelovati na razvoj motivacije sportaaa? U praksi, a i u brojnim je znanstvenim istra~ivanjima dokazano da je trener jedan od najja ih motivacijskih faktora. Trener svojom karizmom, autoritetom i stru noau mo~e djelovati vrlo poticajno na sportaae.Trenerov utjecaj dolazi do izra~aja na individualnoj razini, u osobnom kontaktu sa svakim sportaaem, ali i na razini ekipe (kluba) kroz razvoj po~eljne motivacijske klime. Motivacijsku klimu ine psiholoaka obilje~ja sportskog okru~enja koja se oblikuju trenerovim rukovoenjem i kroz interakciju sa sportaaima. Za poveanje i odr~avanje motivacije sportaaa po~eljna je motivacijska klima usmjerena na u enje i suradnju lanova ekipe, a ona prevladava kada trener isti e va~nost u enja, usavraavanja nad rezultatom i pobjedom, kada se poti e kooperativnost lanova ekipe umjesto meusobnog natjecanja, kada se nagrauje i pohvaljuje ulaganje truda i napora, a svaki sportaa je jednako va~an i ima jasnu ulogu u timu. Treneri koji oblikuju ovakvo okru~enje u pravilu su instruktivniji, daju zna ajno viae pozitivnih povratnih informacija i podrake svojim sportaaima, te koriste neke principe demokratskog rukovoenja. Drugi je tip motivacijska klima usmjerena na ishod i rezultat. U takvom se okru~enju isti e imperativ pobjede i rezultata, postoji natjecanje izmeu suigra a, a trener obi no ima 'omiljene igra e', tzv. zvijezde koje smatra vrlo talentiranima te oni u ekipi imaju poseban status. Pogreake i slabe izvedbe se ka~njavaju, sportaai se boje trenera i pogreake (ne shvaajui ih kao dio u enja ve kao dokaz vlastite nesposobnosti), manje su zadovoljni i slabije motivirani. Te su ekipe slabije kohezivne, a rizik od sukoba s trenerom ili izmeu suigra a je vei. Treneri koji oblikuju ovakvu psiholoaku klimu uglavnom su atokrati, manje instruktivni, neskloni individualnom pristupu, daju manje povratnih informacija i podrake svojim sportaaima. U pravilu, ovo okru~enje nosi viae rizika za negativni utjecaj na motivaciju i poti e usmjerenost sportaaa na rezultat i pobjedu. To ne mora imati pogubne u inke na krai rok i dok sportaa (ekipa) pobjeuje, no u slu aju loaih rezultata, temelj motivacije se ruai, sportaa viae ne ostvaruje vanjske ciljeve kojima je primarno motiviran, posljedi no se javljaju sumnja u vlastite sposobnosti i negativne emocije, zbog ega je mogue da potra~i neko drugo okru~enje (drugi klub ili drugu aktivnost) u kojem bi ponovno mogao pokazati drugima i potvrditi sebi vlastitu kompetentnost. Dobar rezultat najlakae djeluje na poveanje motivacije sportaaa. Osim toga, trener je va~an motivacijski faktor u svakom trenutku. =======H>J>^>r>|>>>?? @ @L@Z@d@@ABB BBCD0DDEEE,FZFFFGGGJJlKtKKLշշƦwww h$hN6B* mHph3sHh$hNB* mHph3sHh$h`rB* mHph3sH h$h+]5B* mHph3sHh$h+]B* mHph3sHh$h*&B* mHph3sHh$h=NB* mHph3sHh$hC3)B* mHph3sHh`rB* mHph3sH.LLMRMMMMMM(NNNNN OO$OLOnOOOOPP,PBPRRSSUUVƷƷƨƨƨƨƷƜƐhyB* mHph3sHh%eTB* mHph3sHhP 9B* mHph3sHh$hAB* mHph3sHh$h*&B* mHph3sHh$hcALB* mHph3sHh$hC3)B* mHph3sHh$hNB* mHph3sHh`rB* mHph3sH 6&P 1h:ps. A!"#$% DyK rjurinic@kif.hryK Fmailto:rjurinic@kif.hryX;H,]ą'c@@@ NormalCJ_HaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListPOP hbnaslov poglavlja5CJaJmHsH\O\ hbnaslov podpoglavlja$ & Fa$ 5mHsHHH %eT Balloon TextCJOJQJ^JaJ6U@!6 y Hyperlink >*B*ph \I;<d *+QwxB 00000000p0p00p00p00p00p@0 M900M900O900CZ4 pOy00" @Z%=LV,-VVJp X Gq019:;<tv    h i o q : ; @ A x y / 1 . 0 /0<=\]gh56~*+QR+,45*+vxijst*,>?1389RTUWz|)*klfgmnA B  HI:<cd )+PRvxA B I<d_x  Vedran i Renata Baric=!vVX$L}Z^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..0^`0o(... 88^8`o( .... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........X$L=!2-)(F% &N}*&C3)P 9=> @4F>FcAL^.S%eT{>UaZ )\+]U_ym`rsy-hbA$X6t4?o_R.}(Gpj=N@  h pp ppppppp p"p&p(p6UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"  $ ;;!xr4  3QH)?pjVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric  Oh+'0 , H T ` lxssVedran i Renata Baric1edredrNormaliVedran i Renata Baric15drMicrosoft Word 10.0@H'@(OCr@ۄ$t@:2&t՜.+,D՜.+,, hp|  o; A  Title 8@ _PID_HLINKSAh:mailto:rjurinic@kif.hr  !"#$%&'()*+,-.012345689:;<=>?@ABDEFGHIJLMNOPQRURoot Entry F`7&tWData /1Table7WordDocument8\SummaryInformation(CDocumentSummaryInformation8KCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q