аЯрЁБс>ўџ VXўџџџUџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@№ПђPbjbjЯ2Я2 0V­X­Xі‚џџџџџџˆddddќќќ    ( т2P P P P P ЛЛЛIKKKKKK$Rfo-ќЛ]^ЛЛЛoddP P œЫЫЫЛ(dlP ќP IЫЛIЫjЫ5:б,а,ќP D PмєU‹Ч уt§ IВ0т j WXj ddddj ќ8ЛЛЫЛЛЛЛЛoo  Џ PRETRENIRANOST  DA LI JU PREPOZNAJEMO I SHVAAMO DOVOLJNO OZBILJNO? Mr. Sc. Renata Bari, sportski psiholog Rano je jutro i svaki miai tvoga tijela uko en je i krut. Sve te boli. Umoran si, smo~den, mrzia cijeli svijet. Dosta ti je i treninga, i trenera, i natjecanja, i sporta. Tijelo ti je iscrpljeno, ne mo~ea se pokrenuti, nemaa ni psihi ke snage - sve izgleda glupo, bez smisla i neopisivo teako. Izvui se iz kreveta i otii na trening zadnja je stvar na svijetu koju ~elia. Ovo je jedan primjer pretreniranosti. Mnogi sportaai posveuju ~ivot svom sportu, meutim, ljudsko tijelo ne uspijeva uvijek savladavati sve zahtjeve sporta i treninga. Svatko tko se bavi sportom zna da je vrlo naporan rad na treninzima nu~an da bismo napredovali. U svakodnevnoj sportskoj praksi esto prevladava mialjenje da bez boli (izazvane napornim treningom) nema niti pravog postignua. Meutim, takvom ЋpraviluЛ nema mjesta u podru ju odgovornog treninga. Svaki sportaa, da bi uspio, stalno mora probijati vlastite granice u razli itim segmentima djelovanja, ali bol je zapravo signal da ste otiali korak predaleko. Veina sportaaa zna i miri se s injenicom da su njihovi treneri spremni priuatiti im pravi pakao, osobito u pripremnom periodu, ali mnogi u biti ne znaju da plami ci te 'paklene vatre' mogu tako opako opei. Neki od njih, koji su pretreniranost ostavili daleko iza sebe, isti u to iskustvo kao najgori dio njihovog ~ivota, neato ato apsolutno nikome i nikada ne bi po~eljeli. Kada nastupa pretreniranost? Jednostavnim rje nikom re eno, pretreniranost nastupa onda kada koli ina stresa izazvanog treningom prelazi sportaaeve kapacitete za oporavak. U estali naporni treninzi predstavljaju stres za organizam, a oporavak je vrijeme kada se dogaaju pomaci. Svaki dobro programirani trena~ni proces dovodi do privremenih padova sportske forme, a sve s ciljem postizanja visoke razine forme u vrijeme natjecanja. Meutim, ako se adaptivni tjelesni mehanizmi viaekratno ne uspijevaju izboriti s trena~nim stresom i oporaviti tijelo, poja an trening, umjesto da dovede do ~eljenog napretka, uzrokovat e preveliki pad sportske forme. Istra~ivanja pokazuju da postoje i dodatni faktori (npr. slaba prehrana, neadekvatan unos tekuine, prolazna infekcija) koji mogu ote~ati podnoaenje ak i uobi ajenog trena~nog optereenja. U vrhunskom sportu postoji stalan rizik od neravnote~e ciklusa treninga, natjecanja i oporavka kao uzroka razvoja sindroma pretreniranosti. Osim toga, sportaai razli ito reagiraju na razli ita optereenja, a razlikuju se i u vremenu koje trebaju za oporavak. U ovom segmentu stru nost trenera igra najva~niju ulogu. Prvi znakovi pretreniranosti nastupaju ve nakon 2-3 tjedna kontinuirane neravnote~e i zamora organizma izazvanog neadekvatnim oporavkom. Pravilo je da pretreniranost nastupa postepeno i polako, a sam oporavak traje dvostruko dulje od ulaska u tu 'zonu sumraka'. est je slu aj da sindrom pretreniranosti sportaaa ostaje dugo neprepoznat usprkos brojnim intervencijama, medicinskim pretragama i konzultacijama. Zbog toga sportaa/sportaaica postepeno tone sve dublje, simptomi se poja avaju i sve viae ga/ju udaljavaju od sporta. Gubi se povjerenje u stru njake, trenera, lije nike, a netretirana ili pogreano tretirana preoptereenost vodi u kroni nu pretreniranost, tj. u sagorijevanje koje uzrokuje odustajanje od sporta ili dugu pauzu. Simptomi pretreniranosti Naae nam tijelo aalje poruke. Ono progovara i kroz naae osjeaje. Sportaa koji ~eli napredovati, postati mentalno vrai, sigurniji i spremniji, mora nau iti prepoznati tjelesne znakove stresa, kao i znakove oporavka. Nau ivai razlikovati bol od neugode omoguuje sebi napredak. Za razliku od boli koja je signal upozorenja, neugoda je pokazatelj da pomi emo vlastite granice, izazivamo sebe i pokuaavamo odmai korak naprijed od uobi ajenog. Tako privremeno 'izbacujemo' organizam iz ravnote~e, no to je nu~no kako bismo napredovali. Bol, s druge strane, bila fizi ka ili emocionalna signal je da stanemo. Sportaa, poput fino ugoenog instumenta, mora biti osjetljiv na svoje tijelo, svoje mentalno stanje i svoje osjeaje. Onaj koji nau i sluaati sebe, koji nau i koliko i kada je previae, i koji nau i rei NE i DOSTA kada prijee mjeru, ali i JO` i MOGU na rubu izazova - posjeduje mono oru~je vlastitog napretka. Kako tijelo aalje ˆŠкмом $ Ъ м т P` кјњ2nŽаf’”šађnzv"Ќ"Ж"О"0$J$`$ѓътзЬУЗУтЌтЌтътЄтœтœ‘ˆЄт€Є€тxтЌтътœтmтh8Фh|mHsHh8ФmHsHhхm§mHsHhoР5mHsHhoРhoРmHsHhг>mHsHhoРmHsHhг>h|mHsHhг>h|6mHsHh|6mHsHh|56mHsHh8Ф56mHsHh|mHsHh|5mHsHhamиh8Ф5mHsH&ŠкмЪ ž кv"x"Њ"м)ю2і2ј2њ2ќ2ў233333ж5§ј№№фф№№№№№ф№№№№№№№№№йЪ$„Фdh`„Фa$gd8Ф $dha$gd8Ф $„Фdh`„Фa$$dha$dhьK№Pўў`$и)к)м)*2ю2є233Ш3ф4д5ж566;`;<д<jB€B&C*CHFNFжGHдIтIJьKLЂMЄMЮMnOpO˜OьP№PђPѕэфэтэдэЬэѕэФфѕэфэЬэЙэЙэЬэЬэЎЙэфэЊфэЊфэЊэh|h8Фh8ФmHsHh8Фh|mHsHh№:mHsHh8ФmHsHjh8ФUmHnHuUh|5mHsHh|mHsHh№:h|mHsH)poruke kada mu je previae? Signali pretreniranosti mogu se pratiti na tri razine: tjelesnoj, mentalnoj i emocionalnoj.  Ovi simptomi javljaju se u razli itim kombinacijama, a redovito su praeni i loaim rezultatima. U po etku, sportaai naj eae dodatnim poja anim treninzima nastoje nadoknaditi ono ato tuma e padom sportske forme, a na taj si na in zapravo osiguravaju uvjete za potpuno sagorijevanje koje je mogue sanirati jedino dugotrajnim, potpunim pauziranjem od sporta. Uzroci pretreniranosti Naj eai uzrok pretreniranosti nisu samo, kao ato se obi no misli, prenaporni treninzi. Postoji viae moguih visokorizi nih faktora koji dovode do problema pretreniranosti. To su: monotoni, repetitivni treninzi; ponavljanje nekoliko istih treninga tjedan za tjednom; previae natjecanja u premalim razmacima; nedostatak dana potpunog odmora u trena~nom tjednu; prelazak iz natjecateljske sezone u sljedeu bez dugotrajnijeg oporavka/ pauze; iznenadno, zna ajno poveanje trena~nog optereenja; ponavljajui, visokointenzivni treninzi bez adekvatnog oporavka; stres izazvan ne-sportskim razlozima (npr. obiteljskim, akolskim ili partnerskim). Kako pomoi pretreniranom sportaau? S obzirom na te~inu i ozbiljnost ovog problema nu~an korak je poduzeti preventivne mjere da do pretreniranosti ne doe, tj. voditi ra una o rizi nim faktorima i umanjiti njihov utjecaj. Takoer, potrebno je senzibilizirati nedovoljno informirane stru ne kadrove, ali i sportaae, kako bi se po etni znakovi ovih problema lakae prepoznali. Kada pretreniranost nastupi, osobito ako prijee u kroni nu, jedino pravo rjeaenje je (privremeno) odustajanje od daljnjeg bavljenja sportom, s ime se sportaai, ali i treneri, teako mire. Pretreniranom sportaau nu~no je potrebna stru na pomo, sam si ne zna i ne mo~e pomoi. Suo ava se s razo aranjem, gubitkom samopouzdanja, gubitkom kontrole nad vlastitim ~ivotom i gubi vjeru da e ikada viae biti mogue ~ivjeti normalno. Pri tom nerijetko nailazi na nerazumijevanje okoline koja se udi ili aalje poruke tipa ЋProi e. Nije to straano. Bit e ti bolje.Л. Meutim, to nije ono ato sportaau/sportaaici treba. On ili ona ~eli uti potvrdu svog 'pakla' te treba vrstu ruku koja e mu/joj pomoi da ponovno izae na svjetlo dana. Podraka bliskih osoba, roditelja i prijatelja, uz pomo sportskog psihologa i puno strpljenja dobra je kombinacija. Cilj je ne dozvoliti sportaau/sportaaici da se izolira, prepusti negativnim mislima i odustane od sebe. Ovo se eae dogaa sportaaima koji sebe prvenstveno i jedino vide kao sportaae. Va~an terapijski smjer je postepeno uravnote~iti sport sa ostalim segmentima ~ivota, tj. uz rad na sebi i podu avanje tehnika za redukciju stresa, nau iti sportaaa da pronae izazov, zadovoljstvo i sebe i u drugim stvarima, u drugim okru~enjima. Tek je tada mogue razmialjati o povratku. Ukoliko sport viae nije zabava, ve samo 'moram', onda sport postaje stres. Svaki je stres, osobito onaj ekstremni, neugodno iskustvo. No, ljudi ka~u: ЋOno ato te ne ubije - oja a teЛ. Jedna sportaaica koju poznajem danas vrsto zatvara 'vrata svoga pakla' i nakon svega ka~e: ЋSada sam nova osoba, puna volje i energije. Vratila sam vjeru i ~elim puno toga promijeniti. Najte~e e biti pobijediti granice u sebi, ali vjerujem da sam sposobna za to!Л. Tjelesni simptomi -kroni ni umor -krutost miaia -problemi s disanjem -previsoka frekvencija srca u mirovanju -ozljede -bolesti -kontinuirana bol -problemi s prehranom i apetitom -problemi spavanja -problemi s te~inom Emocionalni simptomi -dosada -depresija -povla enje u sebe i izolacija -razdra~ljivost -negativne emocije -niska motivacija -bijes -loae raspolo~enje -nesigurnost, strah, tjeskoba -gubitak interesa -prestanak u~ivanja u sportu Kognitivni simptomi -zbunjenost, konfuzno mialjenje -pad koncentracije -mentalni zamor -kruto i iracionalno mialjenje -dominacija negativnih misli -loae uo avanje i/ili rjeaavanje problema. ж56x7&8x8р8€9ъ9n:;;^;\HьKL.LNLxLШLкLьLMRMxMєьиииииииььььжжжжЬжжжЬж „x„ˆџ^„x`„ˆџ$ & F Цไ0§dh`„0§a$$dha$ $dha$gd№:xM MЂMЄMЮMрMіM4NTNzNžNЌNвNO2OlOnOpO˜OиOўOP\P–PьPюP№PђP§§§§§§§§§§§§§§§§§§ѓ§§ѓѓѓ§§ы$dha$ „x„ˆџ^„x`„ˆџ.&P 1h:p‡4sА‚. АЦA!АŠ"АŠ#Ї$Ї%А Фœ@@ёџ@ NormalCJ_HaJmH sH tHDA@ђџЁD Default Paragraph FontVi@ѓџГV  Table Normal :V і4ж4ж laі (k@єџС(No List RўOђR naslov poglavlja5CJaJmHsHu^ўO^ naslov podpoglavlja$ & Fa$5mHsHu>'Ђ> Comment ReferenceCJ8@"8  Comment TextCJмТy џџџџ џџџџџџџџџџџџмТ„џџy VџџџџEmnхЯаэ; < U юw{|}~€‚ƒ„ыМ<pРѕ7Š‹Џ.і'<dmvˆЉМабвч№ћ*=OVi‡™ЖЗИЬьџ . K v w z ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€p˜0€€˜0€€˜0€€p˜0€€˜0€€ј˜0€€ˆ˜0€€˜0€€˜0€€ˆ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ €˜0€€˜0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜ 0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ €˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€M900€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€M900€€ш€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€M90 ˜€€Г›0`$ђPж5xMђP)*№P№8№  @ёџџџ€€€ї№Ф№ №b№( № №№bЂ № 3 №€Šџ#"ё П`П€№№ №№\Ђ № # № €џ#"ё П`П€№№ №№\Ђ №  # № €џ#"ё П`П€№№ №№B №S №ПЫџ ?№wxyy и“$#tШ јзt ˆџџџS ‹tDEmoорqrЯаэю|}ЗЙ?@EFmnuv‚ƒIJMN= > ; < U V %&ьюv„ЉЊrsъыŠ‹ЏА&(+,@A•–ыэ,1ЃЅя№ѕі&';<FGcdlmuv‡ˆЈЉЛМЯвя№њћ)*<=NOUVhi†‡ЕИыьўџ  - . J K t z DEloфхЮаью: < T V эюv„ъыЛМ;<opПРєѕ67‰‹ЎА-1ѕі&';<cdlmuv‡ˆЈЉЛМЯвцчя№њћ)*<=NOUVhi†‡˜™ЕИЫЬыьўџ  - . J K u z ыДМ<1іЉаiЖz JMіz џџVedran i Renata BaricMartinaMartinaMartinaлU(R-џџџџџџџџџƒX$L}Zџџџџџџџџ„а„˜ўЦа^„а`„˜ўOJPJQJ^Jo(-€„ „˜ўЦ ^„ `„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜ўЦp^„p`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„@ „˜ўЦ@ ^„@ `„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„„˜ўЦ^„`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„р„˜ўЦр^„р`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„А„˜ўЦА^„А`„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„€„˜ўЦ€^„€`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜ўЦP^„P`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(.„а„0§Ца^„а`„0§o(..„а„0§Ца^„а`„0§o(... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( .... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( ..... „ „`њЦ ^„ `„`њo( ...... „ „`њЦ ^„ `„`њo(....... „„јјЦ^„`„јјo(........ƒX$LлUџџџџџџџџџџџџхг>|№:‡4soР8Фamихm§џ@€MMUђђMM(y PP P2џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial?5ю ‡z €џCourier New;€Wingdings"ёˆ№ФЉѕД& ѕД&x~6x~6!№ŠЇxД‚‚r4dчч3ƒ№ппH(№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџг>џџCPRETRENIRANOST  DA LI JU PREPOZNAJEMO I SHVAAMO DOVOLJNO OZBILJNOVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric  ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0Ф˜ф№(8 Xd € Œ ˜ЄЌДМтDPRETRENIRANOST – DA LI JU PREPOZNAJEMO I SHVAЦAMO DOVOLJNO OZBILJNORETVedran i Renata Baric JedredrNormaliVedran i Renata Baric J3drMicrosoft Word 10.0@ъVњ@ MГU‹Ч@PзU‹Чx~ўџеЭеœ.“—+,љЎ0, hp|„Œ” œЄЌД М тE6чA DPRETRENIRANOST – DA LI JU PREPOZNAJEMO I SHVAЦAMO DOVOLJNO OZBILJNO Title  !"#$%&'()*+ўџџџ-./0123ўџџџ56789:;<=>?@ABCDўџџџFGHIJKLўџџџNOPQRSTўџџџ§џџџWўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF№ТщєU‹ЧY€Data џџџџџџџџџџџџ,1Tableџџџџ4~ WordDocumentџџџџ0VSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџEDocumentSummaryInformation8џџџџџџџџMCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq