аЯрЁБс>ўџ PRўџџџOџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅС5@№ПQbjbjЯ2Я2 *V­X­XI џџџџџџˆъъъъъъъў‚‚‚‚žўх2ОООООООО(******$RiЦNQъОООООNъъООŸ      ОТъОъО(  О(  X  ј :”,ъъдОВ  ‰Ч‚€ФР Е0хЪ /D F/дўўъъъъ/ъд@ОО  ОООООNNўў„‚Š ўў‚SAMOPOUZDANJE  FAKTOR KOJI INI RAZLIKU! Mr. Sc. Renata Bari, sportski psiholog Mnogo sam puta ula ili pro itala izjave trenera kojima komentiraju sportski nastup: ЋU po etku je bilo dobro, a onda je sve krenulo nizbrdo. Njemu jednostavno nedostaje samopouzdanja u igri!Л; ЋPrvi set vodi 5:1, nakon toga ga izgubi sa 5:7, a drugi sa 0:6. Ona se ne zna vratiti u igru!Л. Sportaai takoer znaju rei: ЋNismo vjerovali u pobjeduЛ, ili ЋImam psiholoaku krizu. Imam blokadu.Л. Ovim rije ima naj eae se opisuju poteakoe sportaaa sa samopouzdanjem na nastupu. Samopouzdanje u velikoj mjeri doprinosi sportskom uspjehu. Istra~ivanja pokazuju da je ono najva~niji faktor razlikovanja uspjeanog od manje uspjeanog sportaaa. Sportaai mogu imati talent i sve potrebne sposobnosti maksimalno razvijene, no ako u njih ne vjeruju, nee ih moi iskoristiti. Mnogi se od njih natje u meu najboljima, i usprkos sposobnostima i tehni koj pripremi ne uspijevaju prijei granicu prave izvrsnosti. Jedan od razloga jesu upravo nedovoljno razvijene psiholoake vjeatine, od kojih je meu najva~nijima sigurnost u svoje mogunosti i sposbnost da ih iskoriste u kriti nom trenutku. Najbolji sportaai imaju viae samopouzdanja. Oni vjeruju u svoje sposobnosti, vjeruju da e uspjeti odigrati najbolju varijantu odabranog poteza onda kada je to stvarno najpotrebnije. Sportaai ni~eg ranga nemaju takvu vjeru u sebe. Oni nee riskirati u rizi noj situaciji, odabrat e 'ziher varijantu' mada to i nije najbolje rjeaenje (npr. nee izai na mre~u u trenutku match pointa protivnika ili nee autirati za tri boda u zadnjim minutama igre). `to je samopouzdanje? Sportski psiholozi definiraju samopouzdanje kao sigurnost u sebe i svoje mogunosti; vjerovanje da smo sposobni uspjeano izvraiti radnje koje e dovesti do ~eljenog ishoda. }eljena radnja mo~e biti bilo ato: aut na gol, asistencija, oporavak od ozljede, u enje nove vjeatine, servis ili pogodak u sredinu mete. Samopouzdani sportaai vjeruju u sebe, u svoje sposobnosti stjecanja potrebnih vjeatine i ostvarenja ciljeva. Oni manje samopouzdani stalno sebe preispituju, dvoje o vlastitim sposobnostima, sumnjaju jesu li dovoljno dobri, imaju li sve potrebno za uspjeh. To rade na treningu, izvan njega, prije, ali i za vrijeme natjecanja. Razlika izmeu ovih tipova sportaaa jest u tom ato razli ito procjenjuju sebe, svoje djelovanje i okolnosti u kojima se ono odvija. Kao da gledaju kroz razli ite nao ale. Prvi kroz svoje sebe vide jasno, 'ja-sportaa' isijava energiju i ide naprijed kroz svijet ru~i astih boja. U svijetu drugih mijeaaju se oblaci s ponekim sun anim razdobljem, sebe vide nejasnije i njihov se 'ja-sportaa' neprestano osvre, ide tri koraka naprijed pa dva natrag i nerijetko se skriva iza koje ega. Manjak samopouzdanja naj eae je vidljiv kroz podbacivanje na natjecanju. Sportaa je na treninzima odli an, na neslu~benim natjecanjima vrlo dobar, a na pravim natjecanjima esto neprepoznatljiv jer uglavnom ne uspijeva pokazati ato zna i mo~e. Sportaai koji nemaju vjere u sebe fokusiraju se na svoje mane i pogreake, a ne na jake strane, te nisu koncentrirani na zadatak. Oni ne znaju igrati pod pritiskom. Sportaa prvo po ne sumnjati u sebe i uspjeano izvoenje neke vjeatine s kojom ina e ima poteakoa (i na treninzima), a zatim se ta sumnja postepeno prenosi i na sve ostale vjeatine. Manjak samopouzdanja djeluje poput vala, jedan pokree drugi, nakon ega naj eae slijedi olujno more (npr. nogometaa koji ima problem s pravovremenim postavljanjem u napadu razmialja: ЋAko opet ne stignem, neu dobro primiti loptu. A onda je neu moi niti dobro dodati. Ma neu stii ni dobro vidjeti tko mi je otvoren za dodavanje. Cijela e akcija biti upropaatena zbog meneЛ). Takvi sportaai takoer esto koriste i strategiju samooptereivanja pa pokuaavaju unaprijed pronai valjane razloge za budui (eventualni) neuspjeh. To ide u rasponu od nezadovoljstva smjeatajem/okru~enjem na natjecanju, terenom, opremom, preko pozivanja na neke tjelesne simptome ozljede ili bolesti, pa sve do (ne)svjesnog sabotiranja samog sebe (npr. sportaa no prije natjecanja dugo gleda TV ili izae s prijateljima do sitnih sati). Na tan na in si unaprijed stvaraju opravdanje za loau igru, poraz ili neuspjeh. Savladavanje psiholoake barijere 6TR ш њ * , ю ( b j ˜ І И К ш ю " ц ЖЦ|Ž:NЂЮ0D`v†ŠŽр"dfz|ОРджHж @"Ю"іэуиЪиуиуиуиПиуВЈВуВуВуВуВуу“у“у“уВ†“уЈуЈуЈВЈВуВуhРеhРеCJmHsHhРеCJmHsHhнSљ5CJmHsHhk}ќCJmHsHhРеhнSљCJmHsHhk}ќ6CJmHsHhРеhнSљ6CJmHsHhнSљ6CJmHsHhнSљCJmHsHhнSљ5mHsHh^Nf5mHsH2TЄІb  ЂЮ”>%L)N)’)ˆ9˜>CPHTKVKюP№PђPєPіPњњњђцђђђђцђђцђзцђђШђђђђ$„Фdh`„Фa$gdk}ќ$„Фdh`„Фa$gdџ{п $„Фdh`„Фa$$dha$dhQўЮ" ###Т$м$ј$6%<%Ц%т%Ќ(J)N))’)2Ќ264Р4№4Ђ5В58(8B8Ф8ђ8і849z9„9†9ˆ9;B;œ;f<Є=˜>œ>кBъBіьтиіиЮиьСьДьЉœšьДьДьДьиьии†и†œь†yьl†yьЮhџ{пhџ{пCJmHsHhџ{пhнSљCJmHsHhџ{пCJmHsHhк2!CJmHsHUhнSљ56CJmHsHhнSљ5CJmHsHhS hнSљCJmHsHhРеhнSљCJmHsHhk}ќCJmHsHhS CJmHsHhРеCJmHsHhнSљCJmHsHh^NfCJmHsH*Sportaai sa manjkom samopouzdanja sami sebi nameu granice. Kako to djeluje, pokazuje zgodan primjer. Prije 1954. g.veina je ljudi tvrdila kako je nemogue istr ati milju za manje od etiri minute. Mnogi su bili blizu, ali veina se trka a slagala da je rezultat ispod etiri minute fizioloaki nemogu. R. Bannister je bio uvjeren da mo~e tr ati br~e od te nevidljive granice i u tom je uspio. To je bio podvig, no najzanimljivije je da je sljedee godine viae od dvanaest trka a ponovilo isto. Jesu li svi odjednom postali br~i? Po eli viae trenirati? Ne. Ono ato je bilo razli ito je da su i ostali povjerovali da je to mogue. Savladali su svoje psiholoake barijere, zauzeli pozitivan stav i po eli viae vjerovati u svoje mogunosti. Granice mogueg uvijek se prvo postavljaju u glavi, a tek potom na tjelesnom planu. Ukoliko vrsto vjerujem da mogu, obavila sam ve viae od pola posla. Um i tijelo su saveznici, prvi drugom otvara ili zatvara vrata do cilja. Sportaai s manje samopouzdanja eae imaju negativna o ekivanja koja se uglavnom i ostvaruju, jer djeluju kao psiholoake prepreke koje vode u za arani krug. O ekivanje neuspjeha vodi stvarnom neuspjehu, ato onda pogoraava sliku o sebi i svojim sposobnostima te poveava o ekivanja buduih neuspjeha. Usmjerenost na pozitivne ishode poveava aansu za uspjeh. Pozitivne misli atite vas od pani arenja, smiruju vas kad pogrijeaite i spre avaju da se predate kada bitka ve izgleda izgubljena. Disciplinirano bodrite sebe i dr~ite se onoga da su pobjede i porazi za navija e, dok je vaa cilj  vaaa igra. Teaku situaciju shvatite kao izazov! Na isti na in samopouzdanje djeluje i na strategiju igre. Igrati 'da se pobjedi' na prvi pogled zvu i sli no kao igrati 'da se ne izgubi'. Iako ishod mo~e biti isti, onaj koji igra da pobijedi spremniji je pruzeti rizik, kontrolu, te okrenuti sve u svoju korist. Onaj koji igra da ne izgubi usmjeren je na negativno, znatno je nesigurniji, trudi se izbjegavati pogreaku, zadovoljan je kada igra 'akolski' i niata ne zabrlja, ne pokuaava preuzeti odgovornost, napraviti neato posebno ato e donijeti prednost. Takav sportaa reagira, samopouzdan sportaa inicira i kreira igru. Takoer, manjak samopouzdanja, bilo kod pojedinca ili ekipe, esto dovodi do prepuatanja 'palice' protivniku. Usprkos planiranoj i uvje~bavanoj taktici za nastup, uigranoj formaciji ili najja im adutima koji donose prednost  na terenu sportaa/i s premalo samopouzdanja ne igraju 'svoju igru'. Naprotiv, po inju igrati obrambeno, igrati igru protivnika. Jedan ameri ki NBA trener isti e da nema posebne taktike za posebne protivnike. Najja i adut ekipe jest uvijek igrati 'svoju igru', neovisno o tom kako igra protivnik. Na taj na in sportaa se uvijek nalazi 'na poznatom terenu', dominira i vodi protivnika, te sebi priskrbljuje psiholoaku, ali i stvarnu prednost. Prvi korak u savladavanju problema sa samopouzdanjem jest priznati problem te detaljno istra~iti i identificirati sve aspekte situacije u kojima to dolazi do izra~aja. Kada sportaa utvrdi kako se osjea, razmialja i igra na svom najboljem nastupu te ato je razli ito u odnosu na to onda kada mu/joj ne ide, poveava svjesnost o problemu i usmjerava se na ono ato treba mijenjati. Ako netko posjeduje potrebne vjeatine i dovoljno motivacije onda je glavna determinanta njegove/njezine igre  samopouzdanje. U krizi, neo ekivanim obratima, pritisku i loaim rezultatima reagirati s osjeajem ljubavi i izazova borbe nije uobi ajeno. Meutim, to je karakteristika vrhunskih, voa, pobjednika. }elite li tim putem  trebate promjenu. Iako se to ini teakim korakom jer zna i napuatanje uobi ajene sigurnosti, ako se ne mijenjamo, ne napredujemo. Bit bolji te~nja je koja le~i u ljudskoj prirodi, a svaki sportaa te~i izvrsnosti. Takoer, ono ato svaki sportaa najbolje razumije jest jezik sporta. }elite li olakaati sebi, jednostavno, shvatite ovaj pothvat kao joa jedan dodatni trening  i na posao! ъBCCE2EJE^EђHіHЌIиI2JТJVK№NXOO’O–OьPQіщімібімімФКіКАКАКАКhQ'^CJmHsHhk}ќCJmHsHhk}ќhk}ќCJmHsHhнSљ6CJmHsHhk}ќhнSљCJmHsHhнSљ56CJmHsHhнSљCJmHsHіPјPњPќPўPQїїїїї$dha$(&P 1hА‚. АЦA!АŠ"АŠ#Ї$Ї%А Фœ@@ёџ@ NormalCJ_HaJmH sH tHDAђџЁD Default Paragraph FontViѓџГV  Table Normal :V і4ж4ж laі (kєџС(No List RўOђR naslov poglavlja5CJaJmHsHu^ўO^ naslov podpoglavlja$ & Fa$5mHsHuI Vџџџџ*RS1PQgЪ ŸІЇЩUёst@ A B C D E F G H K ˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€ ˜0€€ˆ˜0€€˜0€€ €˜0€€ˆЮ"ъBQ)іPQ*Q RTЉЊ§ў”•ЕЖЬЭмнGHЇЈ  PQghАБЛНУХ ‘ О П k l Є Ѕ Ъ б ! † ˆ abenp›ŸЅЇШЩфхABЂЃзинпъыBD‹–ij—˜›œтфєѕTUbc№їDE(*stln?A’”? K )*QT01OQfhЩ б 1pžŸЅЇШЩŒ–TU№їrt? K 1opŸяUnЉK enK џџVedran i Renata BaricMartinaMartinaƒX$L}Zџџџџџџџџ\|^їfбџџџџџџџџџ„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(„Є„\ўЦЄ^„Є`„\ўo(.„а„0§Ца^„а`„0§o(..„а„0§Ца^„а`„0§o(... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( .... „8„ШћЦ8^„8`„Шћo( ..... „ „`њЦ ^„ `„`њo( ...... „ „`њЦ ^„ `„`њo(....... „„јјЦ^„`„јјo(........„а„˜ўЦа^„а`„˜ўOJPJQJ^Jo(-€„ „˜ўЦ ^„ `„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„p„˜ўЦp^„p`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„@ „˜ўЦ@ ^„@ `„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„„˜ўЦ^„`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„р„˜ўЦр^„р`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№€„А„˜ўЦА^„А`„˜ўOJQJo(‡hˆHЗ№€„€„˜ўЦ€^„€`„˜ўOJQJ^Jo(‡hˆHo€„P„˜ўЦP^„P`„˜ўOJQJo(‡hˆHЇ№ƒX$L\|^џџџџџџџџџџџџ х S к2!pQ>Q'^^NfxЯРеџ{пнSљk}ќˆK џ@€nnьє—ddnnLЩI @@ @ @@@2џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial?5ю ‡z €џCourier New;€Wingdings"ёˆ№ФЉ0:Е&е:Е&u4ЕLбx:бx:!№ŠЇxД‚‚r49 9 33ƒ№ппH(№џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџpQ>џџ$SAMOPOUZDANJE  ONO `TO INI RAZLIKUVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric  ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0М˜ амќ$ DP l x „ œЄЌДт%SAMOPOUZDANJE – ONO ŠTO ШINI RAZLIKUsofAMOVedran i Renata BaricO edredrNormaliVedran i Renata BaricO 6drMicrosoft Word 10.0@Шј @VBŸіЧ@єІsЧ@цЈ‰ЧбxўџеЭеœ.“—+,љЎ0  hp|„Œ” œЄЌД М этO:9 A %SAMOPOUZDANJE – ONO ŠTO ШINI RAZLIKU Title  !"#$%&'()*+ўџџџ-./0123ўџџџ56789:;<=>ўџџџ@ABCDEFўџџџHIJKLMNўџџџ§џџџQўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF0Bы‰ЧS€Data џџџџџџџџџџџџ,1Tableџџџџ4CWordDocumentџџџџ*VSummaryInformation(џџџџџџџџџџџџ?DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџGCompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq