ࡱ> ]_\5@bbjbj22 8lXXF(((((4\_h||||||||fhhhhhh$R|||||||b b b |r||fb |fb 4b :2,|p 0H( ^ f/0_h. ^||b |||||$(L (KAKO POZITIVNO DJELOVATI NA SAMOPOUZDANJE SPORTA`A Mr. Sc. Renata Bari, sportski psiholog Ako Vas pitam da zamislite samopouzdanog sportaaa, kako biste opisali tu osobu? Veina bi vas vjerojatno koristila opise kao npr.: uzdignute glave, otvorenog stava, sigurnog hoda, odva~an, govori da mo~e igrati dobro, uspjeano savladava stres, kontrolira negativne emocije, igra dobro i sigurno. To je uglavnom i to an opis, no ono ato je bitna osobina samopouzdanog sportaaa koju nije mogue vidjeti 'izvana' jest njegovo/njezino uvjerenje da mo~e igrati dobro neovisno o vanjskim okolnostima. Istra~ivanja vrhunskih sportaaa pokazuju da visoka razina samopouzdanja kao i sposobnost da se ono odr~i u vremenu jest njihova zajedni ka karakteristika koja im upravo i poma~e da postignu vrhunske rezultate. Meutim, pravi je izazov pronai na in kako tu vjeatinu/karakteristiku razviti kod sportaaa. Iako neki od vas mogu pomisliti suprotno, i vrhunski sportaai osjeaju napetost i reagiraju na pritisak prije natjecanja, ali ipak igraju dobro. Biti samopouzdan ne zna i nemati negativnih misli i negativnih osjeaja. Suprotno tome, samopuzdan sportaa/sportaaica vjeruje u svoje sposobnosti, vjeruje da mo~e odigrati dobro usprkos svojim sumnjama ili tjeskobi. `to uope nije lak zadatak! Optimalna razina samopouzdanja (zna i ne preniska, ali niti previsoka) odra~ava o ekivanje uspjeha i poma~e sportaau u postavljanju ciljeva, odr~avanju koncentracije, odabiru adekvatne strategije igre, savladavanju napora i poticanju pozitivnih emocija. Samopouzdan sportaa ne postaje takav slu ajno niti se to dogaa samo onima koji imaju sree. To je proces kojem se sportaa mora posvetiti i koji zahtijeva njegov/njezin potpuni anga~man. Samopouzdanje mo~emo shvatiti i kao stvar izbora kojeg sportaai ine. Jedan mi je sportaa to objasnio rije ima U potpunosti sam se posvetio tome da postanem samopouzdaniji. Posveenost takvom cilju dobrim dijelom sama po sebi osigurava uspjeh. Naae misli, naai osjeaji i naae ponaaanje u stalnom su meudjelovanju, promjenom bilo kojeg od ova tri faktora automatski djelujemo i na ostala dva. Odaberem li vjerovati u svoje treninge, svoje sposobnosti i ali i u razli ite psiholoake tehnike korisne za podizanje samopouzdanja, rezultati e doi kao logi na posljedica. Mislim li pozitivnije i optimisti nije, osjeat u se bolje i sigurnije, a sve e se to manifestirati i u ponaaanju i njegovim posljedicama. Kako poveati samopouzdanje? Samopouzdanje se mo~e graditi radom, vje~bom i planiranjem. Postoje razli iti faktori, metode i psiholoake tehnike koje se koriste u tu svrhu: uspjesi  samopouzdanje se najlakae gradi na uspjehu; uspjeh poveava samopouzdanje i vodi daljnjem uspjehu. Ovo je lako sve dok se ne zaredaju pogreake i loai potezi. Da bi sportaa bio pripremljen i u takvim situacijama, nu~na je kvalitetna tehni ka i takti ka priprema koja mu daje sigurnost. Osim toga, koristan je situacijski trening koji u ato veoj mjeri simulira stvarne uvjete igre, a koji poma~e sportaau uvje~bati specifi ne reakcije u stresnim uvjetima (npr. ukoliko sportaa kada gubi postaje osjetljiv na reakcije publike, trebao bi trenirati ometan razli itim vanjskim podra~ajima). Tako sportaa u i reagirati pod pritiskom. imperativ pozitivnog mialjenja  mnogi sportaai lako upadnu u `to ako& misli ili vode negativne monologe za vijeme igre. Na primjer, tenisa  koji je napravio dvostruku servis pogreaku, sljedei puta kada servira nakon pogreake pomislit e Ide druga ! (greaka), umjesto npr. Ide dobra!. Vrhunski sportaa razmialja samopouzdano, izgleda samopouzdano i djeluje tako. Ako Vam krene nizbrdo, gledajte to kao izazov. Poput dobrog glumca, odigrajte ulogu pobjednika  glavu gore, ramena nazad, opuatenih miaa lica recite sebi Ja se ne predajem! Stvari e se okrenuti u moju korist  ja to mogu!!. Pozitivne misli pobuuju pozitivne emocije. Kako mislimo, tako se osjeamo, ali i djelujemo. Umjesto da brinete o tom ato ne mo~ete, nau ite usredoto iti se na ono ato mo~ete. vje~bajte rutine  rutina ili uvje~bani obrazac reakcija sportaau mo~e dati zna ajnu sigurnost na terenu. Postoje rutine ulaska na teren (skup postupaka i pravila koji govore npr. ato i kako se ponaaati na dan natjecanja ili neposredno prije ulaska na teren), zatim rutine u igri (npr. rutina udaraca u golfu, rutina servisa u tenisu  uvijek jednak na in izvoenja, na treningu ili natjecanju, uvodi sportaaa u utrenirano stanje smirenosti i usredoto enosti). Zamka u koju sportaai esto upadnu jest potraga za rutinama i izvan igre, tj. za situacijama, ljudima ili postupcima koji im prema njihovom tuma enju donose 'dobru sreu' (npr. moj trener uvijek mora sjediti na istom mjestu, mama me uvijek mora nazvati u isto vrijema na dan utakmice ili uvijek igram u istim teniscama). Rutine daju sigurnost, ali samo u ukoliko ih sportaa mo~e kontrolirati. Pokuaati odr~ati kontrolu nad faktorima koji objektivno nisu pod naaom kontrolom, dat e upravo suprotan efekt ukoliko oni izostanu ili ako stvari krenu drugim tijekom. U tom slu aju sportaa/sportaaica pokree krug negativnih predskazanja, tuma i to kao znakove (budueg) neuspjeha, a ak mo~e i interpretirati i svoje loae poteze u igri tim istim razlozima. Posljedica je nesigurnost, dakle i sni~eno samopouzdanje. uvrstite uspjeh u svoj trening  svakodnevno pratite i bilje~ite ono ime  8f @    ( * p r z| ǽǽ~tj`j`VLhrmCJmHsHh/+CJmHsHhVECJmHsHh-GCJmHsHhZCJmHsHhjx hCJmHsHhl?CJmHsHhxZhxZCJmHsHhxZh2/'CJmHsHhxZhxZ6CJmHsHhxZCJmHsHh2/'CJmHsHh2/'h2/'CJmHsHh_5CJmHsHh%b5CJmHsHhZ5CJmHsHfBdb!p'l1=\@\BE$ & F dh^`a$gd%b$ & F dh^`a$gdrm$dh`a$gd%b$dh`a$gd/+$dh`a$gd2/' $dha$gdrmb |>Lp88FL$Bdr20 ķΟreeereh/+h/+CJmHsHh/+hrmCJmHsHhrm6CJmHsHh%bCJmHsHhjx 5CJmHsHh/+5CJmHsHhjx h/+CJmHsHhjx hF8CJmHsHhF8CJmHsHh/+CJmHsHh vCJmHsHh&CJmHsHhrmCJmHsHh_CJmHsH% ! !!b!!!"X"#&n'p''(((((0))*+60z0000000j1l111112<><<<==\@@@@@@\BBCսճը՞՞՞ʇʇh%b6CJmHsHUh vCJmHsHhcDCJmHsHhU9%6CJmHsHh%bCJmHsHhU9%hU9%CJmHsHhrm6CJmHsHhrmCJmHsHh/+hrmCJmHsHh/+CJmHsHhU9%CJmHsH4ste zadovoljni na treninzima. Skupljajte dokaze vlastite kvalitete i koristite ih u svrhu samoohrabrivanja, kao pripremu za natjecanje, uvrstite ih i u Vaau prednatjecateljsku rutinu koja Vam daje sigurnost; koristite vizualizaciju  pripremajte se za nastup, pregledajte snimke svojih najboljih nastupa, zamislite sebe u kriti nom trenutku kako ponovno izvodite svoj najbolji potez ili kako ovaj puta to no izvodite ono gdje ste pogrijeaili; zamialjajte i vizualizirajte kako ~elite igrati i kako se u igri ~elite osjeati (ato je vjeatina koja se u i!); budite optimisti ni, tra~ite pozitivne povratne informacije iz okoline  podraka i povjerenje trenera i sportaau va~nih osoba uvelike doprinosi samopouzdanju, poma~e sportaau razviti optimisti an pogled na sebe, svijet i svoju igru, te umanjuje pritisak; potra~ite stru nu pomo  prevladavanje ovih problema tra~i puno strpljenja, upoznavanja i razotkrivanja sebe, puno truda i ulaganja. I vrijeme. No, veliki dobici uvijek tra~e i velike uloge. Sportski psiholozi stru ne su osobe koje Vam mogu pomoi. Njihovo znanje i iskustvo rada sa sportaaima sli nih problema mo~e olakaati potragu za 'lavom u Vama'. Kako ostati pozitivan kada 'krene nizbrdo'? Kad stvari 'idu po planu', kad publika pljeae i podr~ava, kad Vas trener hvali, kad se i sami osjeate odli no u svojoj ko~i zbog dobrog rezultata, kada uviate da se naporan rad na treninzima isplatio i daje plodove i na natjecanju - naprosto zra ite samopouzdanjem. Meutim, kad 'krene nizbrdo', kad se zaredaju pogreake, kad stvari krenu ne~eljenim tijekom i u korist protivnika... to je, u biti, vrijeme najveeg izazova  tada treba odr~ati samopouzdanje. U protivnom, dobivate novog dodatnog protivnika. Viae se ne borite samo protiv stvarnog protivnika, ve i protiv sebe. `to mo~ete u initi da nastavite vjerovati u svoje sposobnosti, mada se ini da su Vas Vaae sposobnosti iznenada 'napustile'? Na~alost, nema jednostavnog odgovora. Zaista je teako vjerovati da igrate dobro, kada u biti, u tim trenucima, ne igrate dobro, a rezultati to potvruju. Meutim, postoje neke strategije kojima u i praksa psihologije sporta koje mogu biti od koristi: usmjerite se na dosti~an cilj  igrajte potez po potez, ili umjesto da si npr. postavite kao cilj utrke isplivati najbolji rezultat sezone, usmjerite rad na treningu na poboljaanje vremena potrebnog za plivanje zadnjih dionica vaae distance; to je realan cilj, a pomoi e da poboljaate vrijeme na utrci; prisjetite se proalih uspjeha  pokuaajte u mislima ponovno o~ivjeti ato ste mislili, osjeali, ato ste si govorili prije natjecanja ili nakon ato ste saznali svoj dobar rezultat i pokuaajte to ponoviti. Recite si to vrsto, sigurno i po mogunosti na glas. Nosite te pozitivne poruke sa sobom, i vraajte im se s vremena na vrijeme; izradite plan natjecanja i dr~ite se toga  pripremite se psihi ki za natjecanje, osmislite unaprijed kako ete igrati, kakvi biste trebali biti i kako biste se trebali osjeati tjelesno i mentalno da biste postigli dobar rezultat. Nau ite poruke i pozitivne misli koje Vam poma~u, osmislite kada ete se usmjeriti na to prije natjecanja i po nite to koristiti u praksi. Sportaae esto mogu omesti razli ti okolinski faktori zbog kojih se javljaju neo ekivane, ne~eljene, ak i negativne misli neposredno prije nastupa koje onda mogu naruaiti samopouzdanje. Kako biste to izbjegli, unaprijed razvijte svoju strategiju, onu koja pogoduje Vaaem samopuzdanju. budite strpljivi  prihvatite da se promjene ne dogaaju preko noi, Vaae samopouzdanje nee narasti u jednom danu. Taj proces nesumnjivo tra~i puno strpljenja i puno rada na sebi, spremnost na uspone i padove. Upamtite, napor koji ula~ete i strpljenje koje ete pokazati poveati e Vaae samopouzdanje. Niti jedan sportski rezultat, niti jedna medalja ni priznanje nikom nije palo s neba. U svaki je rezultat utkano puno rada, odricanja i puno emocija. No nije velik samo onaj sportaa koji posti~e velike rezultate i osvaja medalje. Velik je i onaj koji ima veliko srce, koji zna ustati kad posrne, koji se zna vratiti u igru i onda kad sve izgleda izgubljeno, pa makar i pod cijenu dobrog rezultata. Pisci ka~u da je je jedan od najveih problema u pisanju kada se probude ujutro prazni, kada nemaju ideju. Izgleda kao neka vrsta prijevare. Pisac bez ideje je kroja  bez tkanine, varalica koji nudi iluzije kojih jedan dan ima, a drugi nema. Ali ovjek mora vjerovati da e ih i sutra biti. Poanta je u vjeri. I uvijek se to na kraju tako nekako i dogodi. Kad pogleda unatrag, pisac nekad ne zna odakle sve te pri e, kako su nastale. A u toj potrazi, u preispitivanju sebe, promialjanjima, uvijek neato, ka~u pisci, sine. Jednako je i u sportu. ovjek je uvijek sam sebi najvea inspiracija. Nitko nas ne poznaje bolje od nas samih. Moja je snaga duboko u meni. Nekada samo trebam posegnuti da bih je dohvatila. Ako zaista vjerujem, nema toga ato ne mogu. CdChC~CE EvEzEEEFFGHHHH:IzIJJL0L^LLLL4MNN^O`OOɼ┊ug^RhM'hM'6mHsHh76mHsHhM'hM'6CJmHsHhM'6CJmHsHhcCJmHsHhM'CJmHsHh-CJmHsHh~ CJmHsHh7CJmHsHhvzCJmHsHh%bh%bCJmHsHh%b5CJmHsHh%bh%b5CJmHsHh%bCJmHsHhrmCJmHsHh CJmHsH E ExEJL^OQ"WYYb$dh`a$gd8 $dha$gdc$ & F xxdh^x`a$gd7$ & F xxdh^x`a$gdM' $dha$gd%b OPPPQQTRSS"WFWYYYYZZN[N\,]0]l]]]]f___`$`&`,`r`t`````ƾƶƶכ׈xpxpxpxhh?OmHsHhI4mHsHhImHsHh1_mHsHhgmHsHhjx hPmHsHhjx hvzmHsHh'mHsHhPmHsHh@ABCDEFGHIJKMNOPQRSUVWXYZ[^Root Entry FiH`Data 71Table?WordDocument8lSummaryInformation(LDocumentSummaryInformation8TCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q