ࡱ> 5@ebjbj22 8XX GEEEEEEE$HRKFFF,,,4$E,E,4,.-C\E ŵ*4DEF0GJDK,"K,\EK\E,FF$,SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU Mr. sc. Renata Bari, sportski psiholog Sport je danas mnogo viae od igre. Bez obzira o razini sporta, sve je vei pritisak javnosti za postizanjem uspjeha i sve je prisutniji imperativ rezultata. Stoga je sve eaa dilema kako poveati aanse za uspjeh i kako omoguiti trenerima i sportaaima maksimalnu realizaciju svih potencijala. U tradicionalnom pristupu radu sa sportaaima najvea je va~nost pridavana fizi kim karakteristikama i motori kim sposobnostima pojedinca uz manji naglasak na psiholoake faktore. U vrhunskom sportu danas, zbog napredne tehnologije i metodologije trena~nog procesa, mnogi sportaai razvijaju svoje motori ke potencijale, tehni ka i takti ka znanja do maksimuma, tu gotovo da i nema razlika. Meutim, opet postoje uspjeani i manje uspjeani. `to je to ato ini razliku? Istra~ivanja pokazuju, a sportska praksa potvruje da su psiholoake vjeatine faktor o kojem u najveoj mjeri ovisi hoe li sportaa ostvariti i iskoristiti svoje potencijale; klju ne su za razlikovanje pojedinca izvanrednog sportskog talenta koji je postao vrhunski sportaa od onog takoer izvanredno talentiranog koji je ostao nezamijeen u svijetu sporta. Profesionalan pristup razvoju sportske karijere talentiranog sportaaa/sportaaice treba uklju ivati odgovorno planiranje i rad na svim faktorima koji pridonose sportskom uspjehu koji je rezultat kvalitetne, stru no kreirane sveobuhvatne pripreme. Vrhunski rezultat ne dozvoljava improvizacije, a kontinuitet dobrih rezultata posti~u oni koji rade planski i prate suvremene trendove. Pokuaava se identificirati i kontrolirati sve ato mo~e, na bilo koji na in, utjecati na sportaaa, a time i na njegov/njezin rezultat. Psiholoake vjeatine koje se unaprjeuju u sklopu psiholoake pripreme zasigurno su jedan od klju nih faktora. Psiholoaka priprema povezana je sa svim ostalim aspektima sportske pripreme i omoguava sportaau maksimalizaciju njegove fizi ke, tehni ke i takti ke pripremljenosti. Ona mo~e biti presudni dobitak za ostvarenje vrhunskog rezultata jer pridonosi kvalitetnijem ispoljavanju sportaaevih sposobnosti u pravom trenutku. Uloga sportskog psihologa Danas, osobito u vrhunskom sportu, sportski psiholog postao je neizbje~an dio tima koji se brine o sportaau ili ekipi. U Hrvatskoj, meutim, takva je praksa u veoj mjeri sporadi na, nego ato je pravilo. Viae je razloga za takvo stanje. Jedan je nedovoljna promocija sportske psihologije kao i nedostatak sportskih psihologa u nas, ali i nedostatak financijskih sredstava za takvu uslugu. Meutim, vrlo zna ajan razlog je i nedovoljno prepoznata uloga psihologije u sportu i svojevrstan otpor sportskih kadrova, ali i sportaaa prema radu sa sportskim psihologom. esto je takav unaprijed negativan stav rezultat predrasude da rad sa psihologom podrazumijeva 'psihi ku bolest , a praen je i strahom od etiketiranja. Tome pridonosi i nedovoljna upoznatost sa uslugama sportskih psihologa i dobicima od uklju ivanja psihologa u program cjelokupne sportske pripreme, kako za trenera, tako i za sportaae. ime se bave sportski psiholozi? etiri su osnovna podru ja njihova djelovanja: istra~avanja  usmjerena na prou avanje ponaaanja sportaaa i trenera u razli itim sportskim situacijama radi utvrivanja zakonitosti i modela ponaaanja, kako bi se takva moglo bolje razumjeti, predvidjeti i definirati strategije kojima se na njih mo~e djelovati; psihodijagnostika  podrazumijeva proces utvrivanja razine razvijenosti pojedinih psiholoakih karakteristika sportaaa, te mogui obrazac reagiranja u pojedinim situacijama; psiholoaka priprema  usmjerena je na kontinuirano praenje i intervencije u podru ju psiholoakih vjeatina, kao ato su pa~nja, koncentracija, anksioznost, stres, motivacija, poveanje samopouzdanja, procesi u enja, unaprijeenje komunikacijskih procesa, analiza i ja anje grupne kohezivnosti itd.; edukacija  podrazumijeva edukaciju o razli itim temema iz podru ja psihologije sporta, a provodi se na razini fakulteta, trenerskih te aja i seminara, te radionica za sportaae i trenere, organiziranih za potrebe pojedinog kluba ili sportskog saveza. Psihodijagnostika u sportu Svaka psiholoaka intervencija temelji se na dijagnosti kim podacima. Psihodijagnostika u sportu predstavlja skup psihologijskih metoda i postupaka koji omoguuju procjenu karakte(\^     * . 4 6 : < @ B D F V X h j n p ƻhC,mh.mHsH hC,mh. hC,mh"3hC,mh"3mHsHhC,mh"3mHsHh"35mHsHh"3h"35mHsHh-h-5mHsHh-h"35mHsHh-hiJ5mHsH;^l "$l&d(f(((IIn#n# $dha$gd;|$dh`a$gd:>$ & F 8hxdh^x`a$gd:>$hdh`ha$gd- $dha$gd:>$dh`a$gd:> $dha$gd"3e        & ( 0 2 8 < D F J L X Z \ ^ f h r t z |   . 0 8 : > @ L N T V ` b d f j l p r z |    hC,mh"3mHsH hC,mh"3^  0 2 6 8 F H L N \ b d v x    $ & ( * < > H J V X \ ^ t x ھhC,mh-]mHsHhC,mh-]hC,mh.]mHsHhC,mh"3]hC,mh"3]mHsHhmHsHhC,mh"3mHsH hC,mh"3F   .0:<@BDFPR\^bhlnrtx|   кŠhC,mh"36hC,mh-mHsH hC,mhiJhC,mhiJmHsHhC,mh"3mHsH hC,mh"3hC,mh-]mHsHhC,mhiJ]hC,mh"3]mHsHhC,mh"3]? "&(.08:FHJLVXZ\fhlnxz  02DF\^pr hC,mhiJmHsH hC,mh"3hC,mh"3mHsHhC,mh"36hC,mh"36mHsHQ ",.>@DFHJXZfjlnFVZ>zv~<Lx׶㫠㠫׶ג׶ˊ׊׊׊׊׊hC,mh*]hC,mh*6]mHsHhC,mh.mHsHhC,mh-mHsHhC,mh-]mHsHh5]mHsHhC,mh.]mHsHhC,mh*]mHsHhC,mh*mHsH hC,mh"3hC,mh"3mHsH6   &(:<VXpr~  24@DTVfhtvz|hC,mh2]mHsHhC,mhiJ]mHsHhC,mhiJ]hC,mhiJ5mHsHhC,mhiJmHsHhC,mh"3mHsHhC,mh*]mHsHhC,mh*]B  "$(*68:<@BFHRTbdhltx|~$&<>DFHJ^`rthC,mhiJ]hC,mhiJ]mHsHZ "$*,46BDHJLNbdxz &(0268JL`fnptvhC,mh.]mHsHhC,mh.]hC,mhiJ]hC,mhiJ]mHsHhC,mh-]hC,mh-]mHsHM "$.046BDHJLRTXZ^`bdrtxz"$&(8:>@JLXZlnprhC,mh?]mHsHh5h5]mHsHh5]mHsHhC,mhiJ]mHsHhC,mhiJ]P     J ""0#t#$<$>$@$B$%L%f&h&l&~&b(f((&)H)J)L)N)Z)\)r)t)|)~)))))))ɽɽɽɦɛɽɛ hC,mhZhC,mhZ5mHsHhC,mhZmHsHhC,mh.mHsHhC,mh.5mHsHhC,mh?6mHsHhC,mh?mHsHhC,mh-mHsHhC,mh?]mHsHhC,mhiJ]mHsHhC,mhiJ]5)))))))))))*FFF"F$F*F,F6F8F:FFFHFLFNFbFfF|F~FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFG GGGGG&G*G.G0G6G8GFGHG^G`GnGpGxGzGGGGGGGGGGGGGhC,mh-mHsHUhC,mhZmHsH hC,mhZYristika pojedinca ili ekipe; temelj je planiranja, realizacije i praenja psiholoake pripreme, a mo~e slu~iti i za analizu aktualnog stanja u ekipi, te kao dodatna informacija treneru kako raditi sa sportaaem ili donositi va~ne odluke. Psihodijagnosti ku obradu sportaaa ili ekipe mo~e inicirati trener, uprava kluba, roditelji, ali i sam sportaa. Pristup i rad sportskih psihologa mo~e se razlikovati. Openito, psihodijagnostika u sportu obuhvaa: primjenu psihologijskih testova i upitnika (procjena: motivacijske strukture; suo avanja sa stresom; procjena osobina li nosti, samopouzdanja, emocionalne kontrole; kognitivnih sposobnosti, pa~nje, koncentracije itd., procjena trenerova rukovoenja i dr.); intervju sa sportaaem/sportaaima; intervju s trenerom ili lanovima stru nog sto~era koji brinu o sportaaima (radi dobivanja specifi nih uvida u problem i specificiranje o ekivanja te svrhe i ciljeva psihodijagnosti ke obrade); situacijsko praenje ponaaanja pojedinca ili ekipe na treningu ili natjecanju (opa~anje psiholoake strukture ekipe ili reakcija pojedinog sportaaa na nastupu. Obuhvaa bilje~enje ponaaanja i reakcija koji odra~avaju razinu aktualne psiholoake pripremljenosti, te procjenu faktora koji doprinose pobjedi/porazu, praenje pozitivnih i negativnih karakteristika igre, te dominantnih komunikacijskih obrazaca na terenu); analizu grupne dinamike (procjena timske kohezivnosti, funkcionalne i emocionalne povezanosti igra a u ekipi te socijalne uklopljenosti pojedinaca; procjena motivacijske klime, zadovoljstva skupinom i identifikacija rizi nih faktora koji mogu naruaiti suradnju i timsku u inkovitost). Kona ni ishod psihodijagnosti ke obrade je mialjenje psihologa koje se dobiva u obliku pismenog izvjeataja. Ako se radi sa sportskom ekipom, radi se i izvjeataj o ekipi koji sadr~i i integrativnu analizu grupne kohezivnosti, motivacijske klime, temeljnih komunikacijskih obrazaca u ekipi i analizu trenerova rukovodeeg ponaaanja te posljedica toga na odnose u ekipi i ponaaanje sportaaa. Izvjeataj sadr~i sa~eti opis sportaaevih karakteristika, navode se potencijali, kao i rizici. U okviru ovog segmenta identificira se problem, njegove posljedice i faktori koji na njega djeluju. Psiholog interpretira dobivene rezultate korisniku, te upuuje na eventualne indikacije za daljnji rad sportaaem u okviru programa cjelokupne psiholoake pripreme. Drugim rije ima, po potrebi se preporu uje tretman, definira njegova hitnost, nazna avaju se opi ciljevi koji se kasnije planiraju i razrauju u suradnji sa sportaaem/ekipom u okviru plana psiholoake pripreme. Sastavni dio izvjeataja jesu ope preporuke za rad sa sportaaima/ekipom. Predstavljaju va~an izvor informacija trenerima za unaprjeenje i razvijanje potencijala sportaaa /ekipe, za odabir prikladnih metoda i postupaka rada s ciljem da se sprije e i smanje potencijalni negativni utjecaji, za unaprjeenje komunikacije sa sportaaima i u inkovitije rjeaavanje konflikata. Dodatna korist od tih informacija jest i pomo u procjeni i prepoznavanju liderskih potencijala kod sportaaa, pomo sportaau i treneru u procesu planiranja sportaaeve karijere, a ti podaci mogu poslu~iti treneru i kao okvir za evaluaciju njegova vlastitog rada. Sve dobivene informacije o sportaau nu~no je koristiti odgovorno, u skladu s Eti kim kodeksom psiholoake struke. Osim toga, psiholoaku djelatnost u bilo kom, pa tako i u ovom segmentu, smije provoditi jedino za to stru na i kvalificirana osoba  psiholog. Sve su informacije strogo povjerljive i mogu se koristiti jedino u svrhu unaprjeenja rada sa sportaaem, a radi sportaaeve dobrobiti. Rad sa sportskim psihologom, ka~u oni koji tu uslugu koriste, velik je dobitak za sportaaa. Njihovi rezultati to i potvruju. Najslabija karika uvijek je ona na kojoj se radi najmanje. Na ~alost, esto je to upravo psiholoaka priprema. A osim ato psiholoaka priprema podr~ava u inkovitije i kvalitetnije upravljanje sportskom formom, ona istodobno i poveava vjerojatnost da sport ostane prije svega ugodno, po~eljno, pozitivno, te korisno iskustvo. GGGGGGGGGGG H HHHHH$H&H0H2H6H8H:HL@LFLHLPLRL\L^L`LbLnLpLvLzLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMή+hC,mh$7-0JCJOJQJ\aJmHsH#hC,mh$7-0JCJOJQJ\aJ hC,mh- hC,mh$7-hC,mh$7-mHsH hC,mhZhC,mhZmHsHhC,mhZ6hC,mhZ6mHsH<MM MMMMMM,M.MLMNMRMTM`MdMlMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNN*N,N0N2NDNFNPNRNXN̑hC,mh$7-\mHsHhC,mh$7-\hC,mh$7-6hC,mh$7-6mHsHhC,mhZ6mHsHhC,mhZ6hC,mhRwmHsHhC,mh$7-mHsH#hC,mh$7-0JCJOJQJ\aJ+hC,mh$7-0JCJOJQJ\aJmHsH4XNZNjNlN~NNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNOOOOOO(O*O:OQ@QBQXQZQpQrQzQ|Q~QQQQQQQQQQQQQQQQR RRR0R2RBRDRFRHRdRfRnRpRvRxRRRRRRRRRRRRRRRRRRRɾɾɾз hC,mh$7-hC,mh$7-mHsH hC,mh:>hC,mh:>mHsHhC,mhZ6mHsHhC,mhZ6mHsHhC,mh.6mHsHHRRRRRRRRSSSS.S0S4S6SBSDSHSJSNSPS\S^SpSrSzS|SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS TTTTTT T"T,T.T4T6TؾؾؾثhC,mh.mHsH hC,mh.hC,mhZ6mHsHhC,mhZ6 hC,mhZhC,mhyhmHsHhC,mhZmHsHhC,mhRwmHsHhC,mh:>mHsH hC,mh$7-?6T8T:TDTFTNTPTXTZT\T^TbTzT|TTTTTTTTTTTTTUU"U$U&U(U2U4U6U8UFUHUZU\UlUnUrUtU|U~UUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUWhC,mhRw\mHsH hC,mh-hC,mh-mHsHh5hC,mh.mHsHhC,mhZmHsH hC,mhZHW>WBYRYdY|YYZZZb[h[v[x[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\\\$\&\.\0\2\4\@\Ϩ|phC,mhK$)\mHsHhC,mh;|mHsHhC,mh$7-mHsHhC,mhyhmHsHhC,mhZmHsH hC,mhZ hC,mhRw56\]mHsHhC,mhRw6\]mHsHhC,mhyh\mHsHhC,mh.\mHsHhC,mhRw\mHsHhC,mh-\mHsH,@\B\F\H\L\N\Z\\\^\`\b\d\p\r\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]&](].]0]<]>]R]r]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^^*^,^.^0^2^:^>^̽hC,mhK$)mHsHh5mHsH hC,mh$7-hC,mhyhmHsHhC,mhyh\mHsHhC,mh$7-mHsH hC,mhZhC,mhZmHsHF>^J^L^N^P^R^T^b^d^f^h^v^x^^^^^^^^^^^^^^^ _____0_2_@_B_T_V_^_b_d_j_l_|_~_______ǼεhC,mh:>mHsH hC,mh:>1hC,mhyh0JB*CJOJQJaJmHphsHhC,mhyhmHsH hC,mhyhhC,mh5mHsH hC,mh5hC,mhyh\mHsHh5\mHsHhC,mh$7-mHsHhC,mhZmHsH hC,mhZ2__________________``` ``` `.`0`4`6`@`B`F`^```dajalaparaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbbb b,b.b2b6b8b:bBbDbPb hC,mh8IhC,mhed%mHsH hC,mhyhhC,mhyhmHsHhC,mh:>mHsH hC,mh:>LPbRbXbZblbpbvbxb|b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb cccc c"c$c&c(c6chclcHdJdLdTdVdXd\d^dldndrdtdd㻰ƻhC,mh2"mHsH hC,mh2"h2"h2"mHsHh2"hC,mh;|mHsHhC,mhyhmHsHhC,mhK$)mHsHhC,mh:>mHsH hC,mh:>hC,mh:>mHsH hC,mh8IhC,mh8ImHsH8dddddddddddddddddde ee&e(e,e4e6eeVeXe\e^ehejevexeeeeeeeeeeeeeeeeeeee¶¶¶¶¶¶¶¶¶hC,mh:>mHnHuhC,mh:>mHnHsHuhC,mhed%mHsHh2"mHsHhC,mh:>mHsH hC,mh:>hC,mh2"mHsH66&P 1h:pC,m. A!"#n$n% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No ListPOP hbnaslov poglavlja5CJaJmHsH\O\ hbnaslov podpoglavlja$ & Fa$ 5mHsHHB`H Z Body Text$a$OJQJ^JmHsHTo!T Z font-text11%7>*CJOJQJS*Y(aJo(ph /WXde T \ 623NXyz 000000000p 0 0 0 0p0000 0 0 0 0000 0w   )GKMXNPR6TW@\>^_Pbde !"356789:;<=>?@Ie4e./VX]^`afglmqrtuz{~"#%&,-./349:=>GHIJPQTU_`klpq|  #$&'.012;<BCHJNOWXcdefrsxy|}   !"#()./13479=>ABEFMPUV\]eiqrxy~   "#./89@AEFHIOPXY_acdhimnpq{| op=>^_km&(+,89?@DEPSYZbe~         ! # $ ) * 1 2 4 6 : ; < ? A B I M N P R S Z [ ] ^ c d j l q r t u           ! " $ % & ' 1 2 < = B C N Q W X Y Z e f k l u v }           ! " & ) * - / 0 1 2 9 : < = I P Y Z [ \ f g q r t u } ~   R T ` c Y \ m p  !36?B13#$&'13>?@ADEIJQRTU]cdfijmnoprsz{  '(.067<>GILMNORSY[\/089XZop   $().178;=ABKLSTWX]hijxz{  "#(),-56?@FGIKLSU]^cdhimnrstu}~ !#&12ABJKMNT[bcijrt|}  !"#$2378;<CDHIMNRSVW_`abhjkuz~ "#'(,-./1=>EFLMY[ghmoxy68[]cd  !#'-.01289EFOPXZ]deijvwyz  %&()*14;<FGMNRZ\ghvw~!#ik  !"()-68;<>?HISUYZ]^bceflmtv{|~# & * + , / 6 7 : B C G H K M N X Y Z [ g h s t } ~ ./VX{}023Pacce~K k  K r t  S T [ \  5613MN\UW[xz"# 8$ % 33333333333333333333"  Vedran i Renata Baric|,="{?)  B:X$L}Z6RFضVkWK:Fg*r8h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP P ^P `OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh``^``OJQJo(hHh00^0`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhP P ^P `OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh``^``OJQJo(hHh00^0`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH\^`\o(\^`\o(.0^`0o(..0^`0o(... 88^8`o( .... 88^8`o( ..... `^``o( ...... `^``o(....... ^`o(........hHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohXX^X`OJQJo(hHh((^(`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hHH^H`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohXX^X`OJQJo(hHh((^(`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHX$L|Fg*rkW{?6R BXyXyXyXyXy  }2"ed%K$)$7-"3:>iJyhC,msRw*-hb58I|)X-2bZG.w+pj?/;|@-e /  @@ @ @@@@@@@@ @$@(@FUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma7&  Verdana;Wingdings?5 z Courier New"q`;;!nx24d  3QH)?pjPSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTUVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric,        Oh+'0 8D ` l x PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTUSIHVedran i Renata BaricORedredrNormaliVedran i Renata BaricOR18rMicrosoft Word 10.0@v#@XE@,X@՜.+,0 hp|  D; A PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ACDEFGHIKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoqrstuvwyz{|}~Root Entry F ƵData B1TableJKWordDocument8SummaryInformation(pDocumentSummaryInformation8xCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q