ࡱ> 5@ tbjbj22 4XX /}2222666J    <N ,J%Gh    8F:F:F:F:F:F:F$HRJ^F6 "   ^F22 MF (2 6 8F 8F4nAJ6D z iw- 3tB 8FF0%GCKK@DJJ2222DK6tE       ^F^FJJd dJJ SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU Renata Bari, Mr. Sc., Kinezioloaki fakultet, Zagreb Martina Trboglav, prof., Ramiro, Zagreb UVOD injenica jest da u danaanje vrijeme uspjeano bavljenje sportom postavlja velike zahtjeve pred sportaae. Unutar pojedinih sportskih disciplina stalno se usavraavaju ljudske sposobnosti i vjeatine, kriteriji uspjeanosti pomi u se prema viaim vrijednostima, a konkurencija u sportu je sve vea. Vrhunski rezultati danas predstavljaju potpunu osobnu predanost sportu, kao i rezultat je kvalitetne stru no kreirane i sveobuhvatne pripreme. Vrhunksi sportski rezultat 'ne dozvoljava' improvizacije, a kontinuitet dobrih rezultata posti~u oni koji rade planski, prate suvremene trendove utemeljene na spoznajama interdisciplinarnih znanstvenih ista~ivanja. Pokuaavaju se identificirati i kontrolirati svi oni faktori koji mogu, na bilo koji na in, utjecati na sportaaa, a time i na njegov/njezin rezultat. U ovom segmentu uloga psihologije sporta osobito dolazi do izra~aja. Upravo su psiholoake vjeatine faktor o kojem u najveoj mjeri ovisi hoe li sportaa ostvariti svoje potencijale. Klju ne su za razlikovanje pojedinca izvanrednog sportskog talenta koji je postao vrhunski sportaa od onog takoer izvanredno talentiranog koji je ostao nezamijeen u svijetu sporta. Djelatnost sportskih psihologa u praksi utemeljena je na rezultatima kvalitetne psiholoake obrade. U ovom radu kratko e se objasniti podru je djelovanja psihologije sporta, te e se prezentirati ato je to psihodijagnosti ka obrada u sportu, kome je namijenjena, ato je njezin rezultat i zbog ega je va~na. Psihologija sporta Psiholgija sporta primijenjena je znanstvena disciplina u okviru psihologije. Obuhvaa znanstveno prou avanje psiholoakih faktora koji su povezani sa sportskom izvedbom i djelovanjem u okviru sporta, vje~banja te ostalih podru ja tjelesne aktivnosti. Predmet prou avanja psihologijske znanosti jesu psihi ki procesi i ponaaanje s ciljem njihova razumijevanja, predikcije i kontrole moguih u inaka. Koriatenjem znanstvene metodologije, te kroz savjetodavnu praksu, sportski psiholozi implementiraju spoznaje psihologijske znanosti u specifi an kontekst sporta. U okviru interdisciplinarnog pristupa koristi i spoznaje iz podru ja sportske znanosti, medicine, antroplogije, biologije i dr. za ostvarivanje temljnih ciljeva istra~ivanja i primjene njihovih rezultata u praksi. Primarne principe i zakonitosti psihologijske znanosti sportski psiholozi primjenjuju kako bi ostvarili dva osnovna cilja, tj. kako bi: pomogli sportaaima u unaprjeenju individualne ili timske sportske izvedbe; razumjeli kako sudjelovanje u sportu i tjelesnom vje~banju utje e na individualni sportski razvoj, zdravlje i psiholoaku dobrobit pojedinca (American Psychological Association, Division 47, definition). Psihologija sporta mlada je disciplina, a podru ja interesa sportskih psihologa joa uvijek se aire i razvijaju. Openito gledano, psihologija sporta razvija se u okviru dva airoka konteksta: akademskom i primijenjenom, tj. kroz prakti an rad u sportskom okru~enju. Podru je djelovanja sportske psihologije mogue je razli ito definirati, tj. postoje razli ite podjele. Bari (2006) navodi etiri osnovna podru ja djelovanja sportskih psihologa: istra~avanja (teorijska i prakti na)  u psihologiji sporta usmjerena su na istra~ivanja ponaaanja sportaaa i trenera razli itim sportskim situacijama, ne bi li se utvrdila odreena pravila, zakonitosti i modeli ponaaanja. Na taj se na in omoguuje bolje razumijevanje sportaaevih, trenerovih, vje~ba evih reakcija, njihovo predvianje, kao i definiranje razli itih strategija kojima se na ta ponaaanja mo~e djelovati; psihodijagnostika  podrazumijeva proces utvrivanja razine razvijenosti pojedinih psihi kih karakteristika sportaaa, te mogui obrazac reagiranja u pojedinim situacijama. Koje e se karakteristike kod pojedinih sportaaa ispitivati ovisi o svrsi psihodijagnosti ke obrade. Sam je nacrt psihodijagnosti ke obrade utmeljen na rezultatima znanstvenih istra~ivanja, te na mialjenjima eksperata o tome koje su osobine potrebne za postizanje kvalitetnih rezultata u pojedinom sportu, tj. koje su zastupljene u jednad~bi specifikacije odreenog sporta; psiholoaka priprema - psiholoaka priprema usmjerena je na kontinuirano praenje i intervencije u odru jima psiholoakih vjeatina, sposobnosti i osobina, kao ato su pa~nja, koncentracija, prednatjecateljska anksioznost i stres, motivacija, poveanje razine samopouzdanja, procesi u enja, unaprijeenje komunikacijskih sposobnosti, analiza i ja anje grupne kohezivnosti itd. Psiholoaka se priprema temelji, tj. izravno nadovezuje na rezultate psihodijagnosti ke obrade. Rezultati brojnih istra~ivanja iz podru ja psihologije sporta, kao i iskustva iz prakse onih trenera i sportaaa koji koriste usluge sportskih psihologa, potvruju va~nost psiholoakih faktora. S obzirom koliko su psiholoaki faktori va~ni za kvalitetu cjelokupne sportske izvedbe, jasna je va~nost njihova usavraavanja i kontroliranja. Psiholoaka priprema interaktivno je povezana s ostalim oblicima sportske pripreme sportaaa (Slika 1). Pravilna psiholoaka priprema segment je koji omoguava sportaau maksimalizaciju njegove fizi ke, tehni ke i takti ke pripremljenosti (`timac, Ka i, Zuli,1998), tj. omoguava sportaau da poka~e najbolje od sebe onda kad je to najpotrebnije; edukacija  podrazumijeva edukaciju o razli itim temema iz podru ja psihologije sporta, a provodi se na razini fakulteta, trenerskih te aja i seminara, te radionica za sportaae i trenere, organiziranih za potrebe pojedinog kluba ili sportskog saveza. Na taj se na in trenerima, sportaaima i osobama iz uprava sportskih organizacija ~eli prikazati koje su mogunosti primjene psihologijskih znanja u praksi, te pou iti sudionike konkretnim na inima primjene tih spoznaja na terenu, u svakodnevnoj praksi, na treningu ili natjecanju.  SHAPE \* MERGEFORMAT  Psihodijagnostika u sportu Psihodijagnosti ka obrada \^ " * .  . DLlHJ^4pļļĴznffffh mHsHh`ih`i5mHsHh8V\mHsHhByhBy\mHsHhBy\mHsH7hByhBy5B* CJOJQJ\^JaJmHphsHhBymHsHhm$mHsHh`imHsHh. mHsHh P+mHsHhHFh P+mHsHh P+h-5mHsHh P+h P+5mHsH(^ " , . .0$dh^a$gd P+$ & Fdha$gd P+$dh`a$gd`i $dha$gd P+$dh`a$gdBy $dha$gdBy$a$gd. $a$gd P+s t.0 EEEEEEE GHHtIvIJλڤ|z|r|r|r|f]T]Th2u\mHsHh#K\mHsHh#Kh#K\mHsHh`T mHsHUh#KmHsHh#Kh#KmHsHhp5mHsHhphp5mHsHhpmHsHjhho8*UmHsH$jh56UmHnHsHujhUmHsHhmHsHh`imHsHhph[56mHsHh[mHsH sportaaa provodi se pomou razli itih metoda psihologijske procjene, a s ciljem prikupljanja relevantnih informacija o pjedinom sportaau, ekipi, ali i treneru. Psihodijagnosti ka obrada daje uvid u 'psiholoako stanje' sportaaa/ekipe i temelj je svake intervencije, po etno polaziate procesa psiholoake pripreme u sportu. Sportski psiholog uz pomo psihodijagnosti ke obrade procjenjuje: uvid u razinu psiholoake pripremljenosti sportaaa ili ekipe procjenu individualnih i timskih karakteristika i potencijala procjenu rizi nih faktora koji mogu djelovati na individualnu ili timsku uspjeanost. Osnovne metode kojima se prikupljaju relevantne informacije i koje se meusobno nadopunjavaju jesu: intervju; psihologijski testovi (inventari li nosti i testovi kognitivnih sposobnosti: pa~nje, koncentracije, testovi inteligencije itd.); bihevioralna i kognitivna procjena (u okviru koje se prou avaju situacijske odrednice odreenog ponaaanja koje prethode sportaaevim reakcijama ili slijede nakon njih. Provodi se na pojedinim treninzima ili na natjecanju, a mo~e se opa~ati pojedinog sportaaa ili cijelu ekipu, kao i interakcije i dominantne komunikacijske obrasce na terenu, u igri, izmeu sportaaa meusobno i izmeu sportaaa i trenera. Ova se metoda kombinira sa samoopa~anjem subjekata (sportaaa, trenera) koji izvjeatavaju o svojim dominantnim na inima razmialjanja, unutarnjim reakcijama i svemu ato je prethodilo ponaaanju u odreenoj situaciji; skale procjena (koriste se za procjenu motivacije, postavljanja ciljeva, razine stresa, samopouzdanja, trenerova rukovodeeg ponaaanja, grupne kohezivnosti i dr.). Psihodijagnosti ku obradu mo~e inicirati trener, roditelj, sam sportaa, selektor ili uprava kluba. Ishod prihodijagnosti ke obrade jest psimeni izvjeataj koji sadr~i tzv. psiholoaki profil pojedinog sportaaa i/ili ekipe. Izvjeataj sadr~i sa~eti opis osobnih podataka sportaaa, potom se navode sportaaevi potencijali, kao i rizici. U okviru ovog segmenta identificira se problem, njegove posljedice, precipitirajui i odr~avajui faktori. Psiholog interpretira dobivene rezultate korisniku, te upuuje na eventualne indikacije za daljnji rad sportaaem u okviru programa cjelokupne psiholoake pripreme. Drugim rije ima, psiholog po potrebi preporu uje tretman, definira hitnost tretmana, postavlja ope ciljeve modifikacije problema koje e kasnije razraditi i planirati u suradnji sa sportaaem/ekipom. Sastavni dio izvjeataja jesu ope preporuke za rad sa sportaaima ili ekipom. Predstavljaju va~an izvor informacija trenerima i korisne su za: unaprjeenje i razvijanje potencijala sportaaa (ekipe) odabir prikladnih metoda i postupaka rada unaprjeenje komunikacije sa sportaaima u inkovitije rjeaavanje konflikata pomo u procjeni i prepoznavanju liderskih potencijala kod sportaaa izvor informacija treneru za evaluaciju vlastitog rada. Cjelokupan proces psihodijagnosti ke obrade provodi se u skladu s Eti kim kodeksom psihologijske struke. Sve informacije koje sportski psiholog prikupi u procesu psihodijagnosti ke obrade strogo su povjerljive i informacije se prosljeuju treneru u dogovoru sa sportaaem. Svaki se sportski psiholog pri tom mora voditi imperativom sportaaeve dobrobiti, a svaki postupak je u funkciji sportaaeva osobnog i sportskog rasta i napretka. Psihodijagnostika sportaaa specijalizirana je usluga koju obavljaju sportski psiholozi i razlikuje se od klini ke psihodijagnostike ili dijagnostike koja se koristi u podru ju orgnizacijske psihologije. Specifi nost ovog tipa dijagnostike proizlazi iz specifi nosti okru~enja za koje se provodi (sport), ato i od stru nih psihologijskih kadrova zahtijeva odreena specifi na znanja (po~eljno je i iskustvo) o razli itim podru jima i zakonitostima sporta. Osim toga, bavi se sportaaima, djecom i odraslima, koji nemaju psiholoakih poremeaja, ve je u funkciji poboljaanja njihovih sportskih postignua i ja anja sportskog identiteta. ZAKLJU AK Mada se va~nost psihologije u sportu sve eae isti e, u Hrvatskoj je ta potreba joa uvijek nedovoljno prepoznata. Nu~an korak jest promocija psihologije sporta i edukacija sportskih (rukovodeih) kadrova, ali i sportaaa o prednostima koje im rad sa sportskim psihologom donosi. Karakteristi no jest da je psiholoaka pripremljenost sportaaa povezana sa svim razinama sportske pripreme (Slika 1), a mo~e se rei da se snaga sportaaa o ituje upravo kroz snagu njegove najslabije karike. Najslabija karika svakako jest ona na kojoj se radi najmanje, i to je naj eae upravo psiholoaka priprema. Na ~alost, esto se uje od trenera u praksi da u ovom segmentu nije potrebno niata posebno raditi, jer sportaa 'ono neato' jednostavno ima ili nema. Ovakav stav ukazuje na vriateu potrebu za edukacijom dijela sportskih kadrova, ali i na potrebu za osvijeatavanjem i educiranjem ljudi koji rade u krovnim sportskim institucijama kako bi bilo mogue osigurati financijska sredstva i za psiholoake usluge, ato do sada, uglavnom nije praksa. Upravo se nedostatak financijskih sredstava navodi kao glavni razlog zbog ega se usluge sportskih psihologa nedovoljno koriste i od strane onih sportaaa i klubova koji su svjesni prednosti rada sa psihologom. Tako je anga~iranje sportskog psihologa u veoj mjeri sporadi no nego ato je pravilo. Iako smo svjesni da u ovom segmentu kod potencijalnih korisnika psiholoakih usluga joa uvijek postoje brojne predrasude i stereotipi (npr. '`to e meni psiholog, nisam ja bolestan!?', 'Ako priznam da trebam pomo ostali e misliti da sam slabi'..i sl.) iskreno se nadamo da e u bliskoj budunosti i sportski psiholog postati sastavni dio svakog stru nog tima. Drugim rije ima, stremljenja modernog sporta jednostavno nameu svakom sportaau ili klubu, koji misle ozbiljno, da uz trenera, pomonog/kondicijskog trenera, fizioterapeuta, nutricionista anga~iraju i sportskog psihologa. LITERATURA: Bari, R. (2006). Osnove psihologije sporta. U: S. Heimer i R. ajevec (ur.), Medicina sporta (str. ), Zagreb: Kinezioloaki fakultet. FIZI KA PRIPREMA PRIPREMA SPORTA`A PSIHOLO`KA PRIPREMA TEHNI KA PRIPREMA TAKTI KA PRIPREMA Slika 1. Priprema sportaaa vIIJnOPPXXX2Y|YZxZzZ]bbbb $dha$gd. $ & F dha$gd. $hdh`ha$gd. $hdh^ha$gd. $ & F 8Ldh^`La$gd. JJtLvL.OjOnPPPP~QQQRSSLS^S`SSSlUVBWVWWWWXXX2Y4YtZvZxZzZH[L[[[[\\]ۻۭۡġġČzzzzh~x\mHsHho\mHsHhK\mHsHh`T h`T \mHsHh`T h2u\mHsHh`T 56\]mHsHhh\mHsHhiO\mHsHh`T h2u6\mHsHh`T \mHsHh. \mHsHh2u\mHsHhz\mHsH,]]]]f^v^^^r__>`aaaaabtbbbbbbbrceffgg6hhnkkklll@mPmظ{skcckhttAmHsHh'mHsHhzmHsHhF><mHsHhmHsHh}mHsHhsbmHsHh. h. \mHsHh3mHsHhy+Q\mHsHh. \mHsHho4a\mHsHh{{h{{6\mHsHh{{\mHsHh`T ho\mHsHhz\mHsHhj\mHsH&PmRm@oJoNooHppppppppppqqq qrqqqqqqr$rVrss0s2s4sXsZsns˿𴬤荁rn^nrho8*h5CJaJmHsHhho8*ho8*CJaJmHsHho8*CJaJmHsHh P+h P+mHsHhzhz6mHsHh. mHsHh P+mHsHhHFhsbmHsHh3h36mHsHhttA6mHsHhttAhttA6mHsHhttAmHsHhzmHsHh9mHsHh3mHsH$bqqqr sss2s4sFsXsZspssssssssstt$a$gd$a$gdo8*dh^`gdzdhgd. $dh`a$gd. nsssssssssssstt t th P+h P+mHsHhknho8*ho8*CJaJmHsHho8*ho8*ho8*CJaJmHsHho8*CJaJmHsHt t tdhgd. 21h:p P+. A!"#$% Dd ;D  3 @@"?@@@ NormalCJ_HaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List%:M`|/%:M`|//d[]qx L   ! z-.KLgC<H8!!!"?""""p$&&&&s.t.u..// ///$/-/./9/B/C/L/U/V/_/h/i////00000p00p000000 0 00000 0 0 0 0000000 0 0 00 0 0 0 00p0 0p 0p 0p 0p 0 0 0 0 0 0 0 0p00p0p0(0(0p00000000M900` d&00M90 0` ]00M90 0` 0M900 PM900[C!!!"?""p$/Oy00Oy00Oy00@0@0@0@0@0@0@0O900 ,2J]Pmns t!<=>@0vIbt t ;?A t.FI/_8@(  j }$&  #  s"*?`   c $X99?}$&4    #b  # "`C 4  C 4  C#4  3!m$4  3!m$TB  C DCTB  C D !TB  C D"3"TB B C D !TB B C DC]C!b  # "`  b  # "`# b  # "`-"m$ b  # "`-"m$ b  # "`# $#& B S  ?G/ (#Ht./DFcd{  "$Z^   i j @ A B C {|35 #+Lfg !Z[cdijBC45;>FJ69@Awx ')12  5 7 !"!K!M!!!!!!!"">"@"""""%#'#y#z#####m$p$$$$$$$:%;%%%&&@&B&F&G&h&j&n&o&&&&&&&''w(y((((())))8+9+++),*,&-(-----------..Z.[.q.u...../ ///#/$/,/./8/9/A/C/K/L/T/V/^/_/g/i/n/o///./cdZ^pqw x K L   ! yz,LfgBC;>GJ79!!!!!!"">"@"""""o$p$&&&&r.u.../ ///#/$/,/./8/9/A/C/K/L/T/V/^/_/g/i///d^q <J!?"&&u.... ///#/$/,/./8/9/A/C/K/L/T/V/^/_/g/i/// //Vedran i Renata Baric /hrZ=bFxT(|,="CD [ 6"5KQa7@5$]8wHqC3bq?G?0 W?0f(m!^wf5*yrZ ^`OJQJo(" h^`OJPJQJ^Jo(hH- pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJQJo(hHh^`OJPJQJ^Jo(hH- pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.h88^8`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHh88^8`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh88^8`OJPJQJ^Jo(-h^`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHhxx^x`OJQJ^Jo(hHohHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo("  ^`OJQJo(" h^`OJPJQJ^Jo(hH- pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" KQa7qC?G W|0*yC/h[ 60$]8m!^w=bf H xT B̰$4{^ >Y«bZ8eDeDpBN6*^)bV^bX=ܤY4eDeD~-J:螔6r1rH,qsJ8;xeDpBN6*^)bV^bX=ܤY4 lFu%lF"6-lFwYw174lFb%<gL@b%<YDwYw1lF J JIslFFy~lF+*9hp<ttAy+Qo4a`io2u}Q-zs3 iOBy. knsb~xjp K{{' {2#Kpj8Vm$@.J\G4@{| /`` `````(`0`2`DUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma;Wingdings?5 z Courier New" & &(U(U!r4.. 3QH)?pj.SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTUVedran i Renata BaricVedran i Renata Baric@         Oh+'0$ DP l x /SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU1PORVedran i Renata BaricIHedredrNormaliVedran i Renata BaricIH31rMicrosoft Word 10.0@84#@o-@d-(՜.+,0 hp|  SU.A /SPORTSKI PSIHOLOG I PSIHODIJAGNOSTIKA U SPORTU Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoprstuvwxz{|}~Root Entry Fw-Data C1TableKKWordDocument4SummaryInformation(qDocumentSummaryInformation8yCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q