ࡱ> oqp`:rbjbj 4z--    <X "2 !!!!!!!$#ha&! ! " t  ! !rF TF! t P)o@$  !"0" O'O'F!O'F!d  !! " d   KONDICIJSKI TRENING - NU}NO ZLO ILI IZAZOV? Martina Trboglav, prof., Ramiro, Zagreb Renata Bari, mr.sc., Kinezioloaki fakultet, Zagreb UVOD Suvremeni sportski svijet karakterizira vrijeme brzih i velikih promjena. Kultura modernog sporta obilje~ena je pobjedom pod svaku cijenu te sport u sve veoj mjeri uklju uje posao i marketing, a sve manje igru i zabavu. Takoer, dobna granica vrhunskih sportaaa se neprestano pomi e prema mlaim generacijama, a sve je vei broj djece i mladih koji ozbiljno i profesionalno treniraju i posti~u zapa~ene razultate kako na nivou dr~ave, tako i na europskom i svjetskom nivou. Stru njaci iz razli itih podru ja i grana znanosti prate i poma~u napredak u suvremenom sportu, te su znanja o tehni kim i takti kim komponentama sportskog uspjeha, kao i njihova realizacija, dovedeni do savrenstva. Tehnoloke spoznaje, spoznaje kineziologije, medicine, farkmakologije, nutricionizma, kinematike i biomehanike, ergonomije, psihologije, pedagogije, itd. koriste se s ciljem usavravanja sportske izvedbe. Sve vea konkurencija dovodi do imperativa rezultata, pa su zbog toga i zahtjevi koji se postavljaju pred sportaae i trenere sve viai. S druge strane, mijenja se organizacija sustava natjecanja  sportaai sve viae vremena provode na natjecanjima i putovanjima, a sve manje vremena im ostaje za pripreme. Drugim rije ima, u minimalnom vremenu treba ostvariti maksimalni u inak. Danas je teako zamisliti uspjeh u sportu bez kvalitetne kondicijske pripreme. Osim ato je temelj postizanja planiranih rezultata, ona omoguuje optimalno upravljanje sportskom formom u prenatrpanom natjecateljskom rasporedu. S druge strane, sportaai esto do~ivljavaju kondicijsku pripremu kao nu~no zlo ili kao izvor dodatnog umora. Oba stava izravno djeluju na motivaciju za trening. U prvom slu aju sportaaima je kondicijski trening monoton i neizazovan, ali ga odrauju jer to od njih tra~i trener i jer se to od njih o ekuje. U drugom slu aju, sportaai ne vide smisao dodatne kondicijske pripreme budui da su esto na natjecanjima, pa dodatni napor smatraju kontraindiciranim jer im umanjuje aansu za postizanje rezultata. Osim toga, kondicijski trening se razlikuje sadr~ajem, metodama i ciljevima od tehni ko-takti kih treninga koji sadr~e elemente sportskog nastupa. Naime, sportaai su najvjerojatnije sami odabrali sport kojim se bave, a vrhunski rezultati koje posti~u potvrda su njihove kompetentnosti i ulaganja, te su izvor daljnje motivacije i u~ivanja u treninzima i na natjecanjima. Aktivnosti u kondicijskom treningu nisu toliko bliske natjecateljskoj situaciji pa ih sportaai esto do~ivljavaju kao nametnute obaveze, a ne kao sastavni dio odluke da se odreenim sportom bave (`timac i Sedlar, 2004). To pogotovo mo~e biti karakteristi no za sportaae mlaeg uzrasta jer teako uviaju smislenost i korisnost vje~banja aktivnosti koje naizgled nemaju veze sa sportom kojeg su odabrali. Problemi se posebice mogu pojaviti u radu s adolescentima. Naime, glavne karakteristike te razvojne faze i perioda ~ivota jesu buntovniatvo i potreba da rade neato jer oni smatraju to ispravnim, a ne jer im je to netko drugi rekao. Potreba za autonomijom, koja je osnovna ljudska potreba, u velikoj mjeri dolazi do izra~aja upravo u fazi adolescentskog odrastanja te se naj eae izra~ava kroz sukobe s drugima zbog vanjskih zahtjeva koji se mladom ovjeku nameu. U radu sa sportaaima va~no je biti svjestan ovih moguih poteakoa budui da to mo~e zna ajno utjecati na realizaciju programa kondicijske pripreme, ma koliko dobro ona osmialjena bila. Postavlja se pitanje kako motivirati vrhunskog i/ili mladog sportaaa za suradnju i smanjiti mogui otpor prema kondicijskom treningu. Kako kondicijski trening u initi izazovnijim? Istra~ivanja u podru ju primjenjene psihologije pokazuju da izazovnom smatramo onu aktivnost u kojoj mo~emo utjecati na mogunost postizanja uspjeha, pri emu ta aktivnost mora biti zanimljiva, izvor uzbuenja i biti rezultat osobnog izbora (Deci i Ryan, 1985). Da bi sportaa imao osjeaj kontrole nad situacijom, preporu ljivo je program kondicijskog treninga osmisliti u dogovoru sa sportaaem. Ukoliko trener i sportaa zajedno planiraju i odlu uju o tom kako e kondicijska priprema izgledati, koji su njezini ciljevi, te ukoliko trener uzme u obzir preferencije sportaaa u odabiru nekih trena~nih sadr~aja, sportaa e se osjeati osobno uklju enim. Na taj na in odreeni ciljevi nisu sportaau nametnuti, ve postaju njegovi/njezini osobni ciljevi i vlastiti izbor (Locke i Latham, 2002). Sportaa tako postaje motiviraniji, pridaje ciljevima veu va~nost, te ula~e viae energije u njihovo ostvarivanje. Pri tom je va~no da ciljevi budu: konkretni  formulirani u terminima konkretnih postignua i napredovanja u odnosu na proalu (aktualnu) izvedbu (npr. Poboljaati rezultat tr anja na X metara za X sekundi, te e moj novi rezultat biti Y). kratkoro ni  formulirani u odnosu na relativno kratki vremenski period, npr. postaviti ciljeve pojedina nog treninga, tjedne ciljeve ili ciljeve za odreeno natjecanje. realni  formulirani u skladu s aktualnim sposobnostima, vjeatinama i potencijalima sportaaa, a da sportaa pri tom vjeruje da je cilj ostvariv ukoliko ulo~i adekvatan napor. Pri tom je izuzetno va~no da trener poka~e vjeru da sportaa zaista mo~e ostvariti taj cilj. izazovni  definirani na na in da ih se ne mo~e jednostavno ispuniti, a da pri tom nisu neostvarivi, ve da za njihovu realizaciju sportaa treba postii neato viae od maksimalnih aktualnih rezultata. mjerljivi  postavljeni na na in da je u inak u aktivnosti vidljiv, izra~en u terminima pomaka u odnosu na inicijalno stanje. formlirani u pozitivnim terminima  preporu ljivije je planirati ato se ~eli ostvariti, a ne ato se ~eli izbjei ili popraviti (Brzina mi nee pasti ispod X km/h nego Brzina e mi minimalno biti X km/h). relevantni, u funkciji gl&(VXZ    " $ &  > L n : N  & ϿǴǦ{ri{i{irrii{hv]mHsHh$s]mHsHhm]mHsHhl]mHsHh"hv5]mHsHhm5]mHsHh"hm5]mHsHh'OOhmmHsHhvmHsHhmmHsHhHFhmmHsHh#hm5CJ aJ mHsHhm5mHsHhHFhm5mHsH%XZ   $ & ^"$$<%>%N',,:./1$ & Fdha$gd`$dh`a$gdm $dha$gdm $dha$gdm$a$gdm:r   !"-./78:;?@FGfuTV 껬hm]mHnHsHuh%I8]mHsHh$s]mHsHh+(hmB*mHphsHh)&hm]mHsHh0%]mHsHhw]mHsHh#hm]mHsH hm]hm]mHsHh hm]mHsH702HJ\^jlnpP *N.>lr& > J!L!!!"Z"\"^"n"p"r""0$J$$:%ʺʲʲʲʲʲʲʎh"hm5mHsHh2dmHsHhZmHsHhbmHsHh$smHsHh`mHsHh0%mHsHhmmHsHhmmHnHsHuh+(hmmHnHsHuh$smHnHsHuhmmHnHu6:%<%>%&&&'' '''>(|(j)x)**.*2*,,,,,,,,6.8.:.P.h.n.../L///////@1J111112(23޷ޗޏޫޗޗޗޏޫޗޗޫޗޗh'OOmHsHhu"mHsHhhm6mHsHhu"hm5mHsHhvhvCJ aJ mHsHh%I8mHsHh`mHsHh2dmHsHhmmHsHhvhv5CJ aJ mHsHhm5mHsH333.30323D3F3*4,4.4p4v4z4|445556FFFFF`KK>L\LvLfMhMMMMQ:QLQQFTUUUrV4WrWrXJY^Y$[㴨뜓{{{{{{{h'qgmHsHhvhv5CJ aJ mHsHhm5mHsHh"hm5mHsHhh5mHsHhmHsHhvmHsHUhu"mHsHhm6mHsHhu"hm5mHsHh'OOmHsHhmmHsHhu"hm6mHsH0123.45FF`KfMhMMM2ORtXH\J\\$ & Fdha$gdv$dh`a$gd'OO$dh`a$gdm $dha$gdm $dha$gd$dh`a$gd'OO$dh^a$gdv$ & Fdha$gd`avnog cilja  sportaa cilj mora smatrati va~nim za uspjeanu sportsku izvedbu i ostvarivanje ~eljenog rezultata. Ovako formulirani ciljevi pridnose usmjeravanju pa~nje na za cilj relevantan zadatak/aktivnost i osiguravaju ustrajnost u radu. Osim toga poveava se izazovnost i zanimljivost kondicijske pripreme. Takoer se preporu uje osigurati dinami nost treninga izborom razli itih vje~bi i sadr~aja kako na pojedinom treningu, tako i iz treninga u trening. Radi izazova i uzbudljivosti dobro je ponekad stvoriti natjecateljsku atmosferu na treningu. Pri tom je bitno da trener u veoj mjeri naglaaava va~nost natjecanja sa samim sobom, nego ato poti e kompetitivnost meu suigra ima. Kod rada s mlaim sportaaima (pogotovo kad je rije  o djeci), takoer je va~no aktivnosti kondicijske pripreme osmisliti kroz igru i zabavu. Na taj na in im zadaci postaju bli~i, viae su zainteresirani i u~ivaju u njima, a posljedi no i ula~u viae napora. Kako kondicijski trening u initi smislenijim? Znanje zaato je potrebna neka aktivnost, koju ulogu ima u postizanju nekog sportskog cilja, te koliko smo u toj aktivnosti uspjeani, ini nas motiviranijim u njezinom obavljanju. Preporu uje se da trener objasni sportaau va~nost kondicijske pripreme za ostvarenje ~eljenih rezultata, kao i funkciju pojedinih vje~bi ili sadr~aja za njegov napredak i uspjeanost sportske izvedbe. Pri tom se treba slu~iti sportaau primjerenim i razumljivim rje nikom (pogotovo kad je rije  o djeci), koristei konkretne primjere (npr. Ova vje~ba slu~i za poveanje eksplozivne snage nogu. Ukoliko popravia svoju eksplozivnost, moi ea bolje startati/biti ea br~i u startu). Uklju ivanjem sportaaa u oblikovanje programa kondicijskog treninga sportaa bolje razumije trena~ne ciljeve, te mu treninzi postaju smislenijima i dobivaju na va~nosti. Kad je rije  o mlaim sportaaima, objektivno je te~e uklju iti ih u proces donoaenja odluke (s obzirom na manjak sportskog iskustva i znanja). U tom slu aju mo~e im se ponuditi viae opcija kako bi odabrali ono ato im se najviae svia. Jedna od dobrih strategija je i osigurati na kraju treninga malo vremena za obavljanje aktivnosti koja je djetetu omiljena. Osim ato je u funkciji bolje kondicije, takva vje~ba mo~e poprimiti ulogu nagrade za ulo~eni trud u onim aktivnostima koje mladom sportaau ina e nisu privla ne (a nu~ne su). Va~an aspekt rada u svakom segmentu sportske pripreme jest praenje i evaluacija napretka sportaaa. Da bi prethodno opisano postavljanje ciljeva bilo zaista u inkovito, potrebno je sportaau osigurati povratne informacije o njegovom radu. Povratne informacije govore o aktualnom stanju, tj. na kojoj se razini napredovanja prema ~eljenom cilju sportaa nalazi, te ato bi trebalo korigirati i koliki trud ulo~iti da bi se cilj ostvario. U tu svrhu preporu a se da povratne informacije budu: pravovremene  u pravom trenutku, neposredno nakon dobre/loae izvedbe s naglaskom na pozitivno  preporu a se zapo eti s ne im ato je bilo uspjeano, nastaviti s onim ato je bilo manje uspjeano i zavraiti s onim ato je takoer bilo dobro. Na taj na in sportaa dobiva poruku o vlastitoj kompetentnosti, uvia da trener to prepoznaje, pa e kritiku shvatiti dobronamjernom i lakae ju prihvatiti. konstruktivne  svaka povratna informacija bi trebala sadr~avati i uputu/savjet kako ispraviti ono ato je bilo manje uspjeano konkretne  povratna informacija morala bi biti specifi no usmjerena, na to no odreeni dio aktivnosti, a ne openita (npr. umjesto Moraa biti br~i, rei Ubrzaj u zadnjih 20 metara) individualizirane  ukoliko se kondicijska priprema radi ekipno, va~no je dati povratne informacije svakom pojedinom sportaau privatne  preporu a se povratnu informaciju, osobito ukoliko se radi o kritici, dati nasamo, a ne javno (osobito ako se radi o mladim sportaaima). Pri davanju povratne informacije va~no je usmjeriti pa~nju na one aspekte aktivnosti na koje sportaa mo~e utjecati (`timac i Sedlar, 2004), kao ato su ulo~eni trud, pa~nja i sli no. ZAKLJU AK Kondicijska priprema neizostavni je dio uspjeha u vrhunskom sportu. Kakav e stav sportaa razviti prema kondicijskoj pripremi, ima veliki utjecaj na kona ne rezultate. Unato  tome ato je, objektivno gledajui, kondicijski trening manje atraktivan segment sportske pripreme, pozitivan stav prema ovom dijelu trena~nog procesa poveat e anga~man sportaaa, ali i u~ivanje u aktivnosti, ato je dvostruki dobitak. Uloga kondicijskog trenera jednako je va~na kad je rije  o motiviranju sportaaa, kao i kad se radi o relizaciji programa kondicijske pripreme i pravovremenom postizanju sportske forme. Prihvaanjem i koriatenjem opisanih principa mogue je utjecati na poveanje motivacije i osjeaja u~ivanja kod sportaaa, ato pridonosi veem ulaganju truda i napora u kondicijski trening. Posljedi no to dovodi i do kvalitetije sportske izvedbe, odnosno do sportskog rezultata i ostvarenja kompetivnih ciljeva (Bari, 2004). Nesumnjivo je da kondicijski trening mo~e i treba postati izazov, a ne aktivnost koja se samo odrauje. Da bi se to postiglo upravo je presudna interakcija i kvalitetna komunikacija trenera i sportaaa, pri emu je odgovornost zajedni ka. LITERATURA: Bari, R. (2004). Klima v aportu. Magistrsko delo. Ljubljana, Filozofska fakulteta. Deci, E. L. i Ryan, R.M. (1985) Intrinsic motivation and self determination in human behaviour. New York, Plenum Press. Locke, E.A. i Latham, G.P. (2002). Building a practically useful theory of goal setting and task motivation. American Psychologist, 57, 705-717. `timac, D. i Sedlar, S. (2004). Motivacija u kondicijskom treningu. Kondicijska priprema, 2 (1), 65-70. $[4[H\J\b\\]]]]^f^^_B_\_v_z__X`j`l`(aNaaaaaaaabbbccheje|e~eeeef𘌃zohhmmHsHhv5mHsHhm5mHsHhiKhm5mHsHh'OOmHsHh{hm6mHsHh/hm6mHsHhm6mHsHhvhm5mHsHhvmHsHh'qghm5mHsHhvhvCJ aJ mHsHhmmHsHh'qgmHsH+\\_X`abccfeheje~eelnnnnnXoHpjq:r$|dh^`|a$gdm$dh`a$gdm $dha$gdm$dh^a$gdv$ & Fdha$gdvffhh>j\jnjjjjj8khkkll$lllmm nxnnnnnnnno(oop"qLqjqqqqrrr8r:rݿݣhmh-mHsHhm6mHsHhMrmHsHhhm6mHsHh'OO5mHsHhm5mHsHhhmmHsHhvmHsHhmmHsHh'OOmHsH,21h:pm. A!"#$% @@@ mNormalCJ_HaJmH sH tHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List--z ,-Wop? ]^-'J 4"5"{"#<$$v% & &&&&&&i*X+Y+Z+[+h++4,,/-0000000000000000000 0 0 0 0 0 0 000000000000 0 0 0 0 0 00000000000000000 :%3$[f:r !:<1\:r";:r+-DGkm 78op56KLno?@Hsup~89 / 1 T V   = ? H I )*Z^gjuv+-8;%'HKZ[KM34I K 4"5"A"D"""##########;$<$E$H$$$$$$$$$$$% %u%v%~%% & &&&&&&&''>)?)G)H)f)g)})~)**i*j*****+ +W+[+++++,,,,,,--,-/-+-VWnoop> ? ~\^,-&'I K 3"5"z"{"##;$<$$$u%v% & &&&&&h*j*W+[+g+h+++3,4,,,,-/-')^^+,--nn%&''MN//99I[[&&''/)>)Q)f)********X+Z+,-/-/-Xe (;^>N] W".]h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhdd^d`OJQJ^Jo(hHoh4 4 ^4 `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhtt^t`OJQJo(hHhDD^D`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH,,^,`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHo  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hHll^l`OJQJ^Jo(hHo<<^<`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH W^>.]Xe u"}%I8'OO2d'qgmZ-v`l$swMr0%bpj@%%0n%%  --00 0 0@0000 0"0$0(00040FUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"Afɣf o&Qo&Qr4-- 2QHP(?pj2=KONDICIJSKI TRENING U VRHUNSKOM SPORTU - NU}NO ZLO ILI IZAZOVVedran i Renata BaricMartina Trboglav    Oh+'0$ @L l x @KONDICIJSKI TRENING U VRHUNSKOM SPORTU - NUNO ZLO ILI IZAZOVVedran i Renata Baric Normal.dotMartina Trboglav9Microsoft Office Word@Hmp%@F~#@&Ve@$o&՜.+,0$ hp|  Q- >KONDICIJSKI TRENING U VRHUNSKOM SPORTU - NUNO ZLO ILI IZAZOV Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`acdefghilRoot Entry F0o@$nData >1TableFk'WordDocument4zSummaryInformation(ZDocumentSummaryInformation8bCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89qRoot Entry F@ B$t@Data >1TableFk'WordDocument4z  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=?@ABCDEGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`asr,SummaryInformation(ZDocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,D՜.+,h$ hp|  Q- >KONDICIJSKI TRENING U VRHUNSKOM SPORTU - NUNO ZLO ILI IZAZOV Title4 $