Pregled bibliografske jedinice broj: 304987
Fauna u Držićevim pastoralama
Fauna u Držićevim pastoralama // Kulturni bestijarij / Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija (ur.).
Zagreb: Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Hrvatska sveučilišna naklada, 2007. str. 429-454
CROSBI ID: 304987 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Fauna u Držićevim pastoralama
(Fauna in Držić's Pastorals)
Autori
Šundalić, Zlata
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Kulturni bestijarij
Urednik/ci
Marjanić, Suzana ; Zaradija Kiš, Antonija
Izdavač
Institut za etnologiju i folklOris tiku (IEF) ; Hrvatska sveučilišna naklada
Grad
Zagreb
Godina
2007
Raspon stranica
429-454
ISBN
978-953-6020-36-2
Ključne riječi
pastorala, životinja, Marin Držić, ozbiljnost, smijeh, prirodno, natprirodno
(pastoral, animal, Marin Držić, seriousness, laughter, natural, supernatural)
Sažetak
U središtu pozornosti ovoga teksta nalazi se usmjereno čitanje triju Držićevih pastorala: Tirene, Venere i Adona, Grižule. Usmjereno je čitanje određeno istraživanjem životinjskoga svijeta u navedenim tekstovima, uz napomenu da ga je potaknulo Rešetarovo razvrstavanje Držićevih djela u tri skupine, i to u odnosu na kriterij prisutnosti/neprisutnosti književnoga jezika odnosno narodnoga govora u njima. U odnosu na navedeni kriterij Rešetar je razlikovao: ''čisto ozbiljna djela'', ''dijelom ozbiljne a dijelom šaljive pastorale u stihovima i prozi'' i ''čisto šaljive komedije''. Naše usmjereno čitanje Držićevih ''ozbiljnih djela'' potvrdilo je Rešetarovo globalno viđenje Marinova rada, ali uz napomenu da se u odnosu na istražene faunističke lekseme u njima razotkrila slojevitost kategorije ozbiljnosti. Istraživanje životinjskoga svijeta u drugoj skupini, u ''dijelom ozbiljnim a dijelom šaljivim pastorala u stihovima i prozi'' također je potvrdilo Rešetarove spoznaje, ali uz napomenu da su dobiveni podatci na jedan vrlo zoran i matematički prebrojiv način pokazuli kako se ostvaruje ozbiljnost pastoralno-vilinskoga svijeta i šaljivost seosko-vlaškog, odnosno na koji se način i kojim faunističkim leksemima oni grade, te kako se i kojim leksemima ostvaruje isprepletenost i povezanost ovih dvaju antitetički postavljenih svjetova u pastorali. Istom bi se metodologijom istraživanja i preostale treće skupine Držićevih djela (''čisto šaljive komedije'') došlo, vjerojatno, do sličnih rezultata – faunistički leksemi i njihove konotacije pridonose usložnjavanju i ispreplitanju kako kategorije ozbiljnosti tako i kategorije smijeha u njima.
Izvorni jezik
Hrvatski
POVEZANOST RADA
Projekti:
122-1222665-2677 - Rubni žanrovi u hrvatskoj književnosti 18. stoljeća (Šundalić, Zlata, MZOS ) ( CroRIS)