Naslov
Slavonija i Baranja danas: prema novom identitetu regije
(Slavonia and Baranja today: according to the new identity of the region)

Autori
Šundalić, Antun ; Šarić, Branka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Globalizacija i regionalni identitet

Urednik/ci
Šundalić, Antun ; Petrač, Božidar

Izdavač
Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Grad
Osijek

Godina
2007

Raspon stranica
197-213

ISBN
978-953-253-023-3

Ključne riječi
Slavonija i Baranja, ruralni prostor, poljoprivreda, tradicija, modernizacija, novi identitet
(Slavonia and Baranja, rural area, agriculture, tradition, modernisation, new identity)

Sažetak
Globalni je kapitalizam svijetu nametnuo "varijabilni identitet" kojemu se još uvijek suprotstavljaju tradicionalni nacionalni identiteti isključivosti. Umjesto isključivog "ili-ili", kozmopolitizacija vodi Europu (i svijet) uključivom "i-i", tvrdi U. Beck. Razlika prestaje biti osnova razdvajanja i postaje poticaj integraciji. Regije, pa tako i Slavonija i Baranja, kolikogod tradicionalne bile, ne mogu ignorirati ovakav globalni trend. Razvijanje novog identiteta je sudbina koju tradicija ne može zaustaviti. Tradicionalno je ključno obilježje identiteta ove regije bila ruralnost i njoj pripadajuća dominirajuća djelatnost poljoprivreda. Ruralni se prostor također odlikovao vitalnošću populacije, njenom brojnošću i napućenošću sela. Ovisnost o prirodi i Božjoj volji činili su okosnicu tradicije ovoga kraja. Ruralni identitet regije je narušila socijalistička industrijalizacija i modernizacija bivše Jugoslavije ugrađujući u njega suburbane i kvaziindustrijske obrise. Slavonsko-baranjska je populacija, do 1991. većinsko seosko stanovništvo, tako postala "polutanskom" (seljaci-radnici). Tradicionalnom odnosu prema radu u poljoprivredi dodan je novi odnos prema radu u tvornici. Transformirani je identitet sve manje bio regionalan. Tranzicijsko je vrijeme Slavoniji i Baranji vratilo identitet ruralne, poljoprivredne regije kroz atribut nerazvijenosti. Novi-stari identitet sada je postao teret regiji, jer su u uvjetima tehnološkog razvoja i važnosti obrazovanja poljoprivreda i selo percipirani kao tehnološki i obrazovno manje zahtjevni u odnosu na druge djelatnosti koje se razvijaju u urbanim zonama. Novi je identitet u osnovi depopulacijski, tj. uslijed rata i gospodarskog zamiranja regije prognano i izbjeglo stanovništvo se u znatnoj mjeri nije vratilo, posebice mladi. Također je trajno prisutan odlazak mlade obrazovane populacije. Rezultati empirijskog istraživanja pokazuju da ispitanici vide regiju onakvom kakva bi im odgovarala. Kako su želje stanovništva mogući nositelji promjene, očekivati je da će Slavonija i Baranja svoj identitet graditi u napetosti između utjecaja tradicije i imperativa modernizacije. Kako je prijelaz s jedne na drugu nemoguć u čistom obliku, može se reći da je odmjereni suživot tradicije i modernizacije poželjna mogućnost. Otuda bi post-tranzicijski identitet trebao biti trajna dvosmjerna tranzicija u kojoj bi bila nađena dobra mjera utjecaja tradicije na modernizaciju i obratno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA