Naslov
Doživljaj trenerova rukovođenja i motivacijske klime rukometaša koji različito procjenjuju svoju kompetentnost
(Perception of coach's leadership behaviour and motivational climate in handball players perceive differently their sport competence)

Autori
Barić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik radova 1. hrvatske konferencije primjenjene psihologije "Psihlozi u unaprjeđenju i zaštiti zdravlja – interdisciplinarni pristup" / Pačić-Turk, Ljiljana - Zagreb : Studio Hrg, 2006, 68-68

Skup
Hrvatska konferencija primjenjene psihologije "Psiholozi u unaprjeđenju i zaštiti zdravlja – interdisciplinarni pristup" ( 1 ; 2006)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 26.04.2006. - 29.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
rukomet ; motivacijska klima ; percipirana kopetentnost ; rukovođenje
(handball ; motivational climate ; perfceived competence ; leadership)

Sažetak
Prema teoriji kognitivne evaluacije (Deci, Ryan, 1985) samoprocjenjena kompetentnost predstavlja snažan medijator u oblikovanju motivacije sportaša. Također, sportaševi kognitivni, afektivni i bihevioralni odgovori u velikoj mjeri ovise o aktualnom trenerovom ponašanju i klimi koju trener promovira u ekipi (Balaguer, Duda, 1999), a sportaševa percepcija trenerova rukovođenja i motivacijske klime ovisi o individualnim karakteristikama sportaša. Ukoliko sportaš dvoji o vlastitoj sportskoj kompetentnosti, veće su šanse za uspostavljanje negativnog obrasca motivacije postignuća, što djeluje na komunikaciju s trenerom i suigračima, a ukoliko problem ostane neprepoznat, može uzrokovati odustajanje od sporta. Cilj rada bio je ispitati postoje li razlike u percepciji trenerova rukovođenja i motivacijske klime u sportskoj ekipi ovisno o samoprocjenjenoj kompetentnosti mladih hrvatskih rukometaša. Iz početnog uzorka (N=182, 14-17 g.) izdvojene su dvije grupe rukometaša, prvu čini 31 rukometaš niske samoprocjenjene kompetentnosti, a drugu 33 rukometaša izuzetno visoke samoprocjenjene kompetentnosti. Rezultati jednostavne ANOVE pokazuju da rukometaši niske kompetentnosti doživljavaju trenera manje suportivnim (F=6.947, p=.011), a motivacijsku klimu u ekipi procjenjuju više usmjerenom na izvedbu, postizanje rezultata i kompetitivnost među suigračima (F=4.660, p=.035). Rukometaši visoke samoprocjenjene kompetentnosti motivacijsku klimu procjenjuju više usmjerenom ka usavršavanju vještina, učenju i suradnji. Općenito, sportaši trenera doživljavaju autokratičnim, ali instruktivnim i sklonim davanju povratnih informacija i iako ga oni koji se osjećaju manje kompetentnim u prosjeku doživljavaju negativnije, na navedenim dimenzijama rukovođenja nije utvrđena statistički značajna razlika. Potreba za kompetentnošću jedna je od temeljnih čovjekovih potreba, odražava želju pojedinca da se na učinkovit način bavi svojom okolinom, tj. da ostvaruje ciljeve, proizvodi željene učinke i izbjegava neuspjeh. Sportaš može aktivirati neke obrambene mehanizme ukoliko tu potrebu ne uspijeva u okviru sporta zadovoljiti, a to se najčešće prevodi u promjene motivacijske strukture. Takav nedostatak pokrenuti će kompenzacijske strategije tj. potrebu za kompetentnošću sportaš će, u tom slučaju, pokušati zadovoljiti u nekom drugom životnom kontekstu. Djeca koja svoje sposobnosti percipiraju niskima imaju i nisku kontrolu nad vlastitom izvedbom te kod njih postoji veći rizik ispoljavanja neadaptivnih odgovora uključujući i manje preferencije izazovnih zadataka i veću anksioznost (Fry, 2001). U tom smislu, davanje pozitivnih povratnih informacija i podrška trenera važan je preventivni faktor koji može utjecati na sportašev doživljaj sebe i sportskog okruženja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA