Naslov
Novi Zakon o tajnosti podataka
(The New Act on Data Secrecy)

Autori
Rajko, Alen

Izvornik
Informator (0537-6645) 55. (2007), 5570-5571; 16-17

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo

Ključne riječi
tajnost podataka; klasificirani podaci; klasifikacija; deklasifikacija; pravo na pristup informacijama; Zakon o tajnosti podataka
(data secrecy; classified information; classification; declassification; right to access information; the Act on Data Secrecy)

Sažetak
Hrvatski sabor usvojio je 13. srpnja 2007. godini novi Zakon o tajnosti podataka (ZTP), koji spomenutu materiju uređuje na bitno moderniji način u odnosu na dotad važeći Zakon o zaštiti tajnosti podataka (ZZTP) iz 1996. godine. Nakon prikaza glavnih nedostataka ZZTP-a te glavnih faza donošenja ZTP-a, analizirana je nova regulacija klasificiranih podataka te postupaka klasifikacije i deklasifikacije. Da bi pojedini podatak bio klasificiran u smislu ZTP-a, potrebno je da kumulativno budu ispunjene sljedeće pretpostavke: (a) da je riječ o podatku na način kako je podatak definiran u čl. 2. podst. 1. ZTP-a (osobito ukazujemo da mora biti riječ o podatku koji s obzirom na svoj sadržaj ima važnost povjerljivosti i cjelovitosti za svog vlasnika) ; (b) da je od strane nadležnog tijela zakonito provedeni postupak klasifikacije podatka (čl. 2. podst. 2. ZTP-a) te da u međuvremenu nije proveden postupak deklasifikacije podatka (čl. 2. podst. 5. i čl. 14. ZTP-a) ; (c) da nije riječ o podatku čije se klasificiranje provodi radi prikrivanja kaznenog djela, prekoračenja ili zlouporabe ovlasti te drugih oblika nezakonitog postupanja u državnim tijelima (čl. 3. ZTP-a) ; (d) da je riječ o podatku iz djelokruga određenog u čl. 5. ZTP-a ; (e) da je riječ o podatku čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo štetu nekoj od vrijednosti navedenih u čl. 6. ZTP-a, i to u stupnju propisanom u čl. 6-9. ZTP-a. Novi ZTP sadrži nekoliko instituta kojih u ZZTP-u nema: (1) isključenje klasificiranja radi prikrivanja nezakonitosti (čl. 3) ; (2) utvrđenje jedinstvenoga, zatvorenog kataloga zaštićenih vrijednosti na kojima se mogu klasificirati podaci, čime se ograničava materija podložna klasifikaciji (čl. 6) ; (3) načelo određivanja najnižeg stupnja tajnosti koji će osigurati zaštitu interesa koji bi neovlaštenim otkrivanjem tog podatka mogli biti ugroženi (čl. 12. st. 1) ; (4) isključenje od klasificiranja onih dijelova ili priloga klasificiranog podatka čije neovlašteno otkrivanje ne ugrožava vrijednosti zaštićene ZTP-om (čl. 12. st. 2) ; (5) obvezu provođenja i trajne i periodične procjene daljnje svrhovitosti dodijeljenih stupnjeva tajnosti (čl. 14) ; (6) test razmjernosti između interesa javnosti i „ interesa tajnosti“ (čl. 16) ; (7) uvjerenje o sigurnosnoj provjeri (certifikat) kao pretpostavka za pristup klasificiranim podacima, uključujući sudsku kontrolu postupka izdavanja certifikata (čl. 2. podst. 7, čl. 18-24) ; (8) nadzor postupka klasifikacije i deklasifikacije podataka, načina ostvarivanja pristupa klasificiranim i neklasificiranim podacima, provedbe mjera za zaštitu pristupa klasificiranim podacima te ispunjavanje obveza proisteklih iz međunarodnih ugovora i sporazuma o zaštiti klasificiranih podataka, koji provodi Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost (čl. 29. i čl. 30) ; (9) izostavljanje materije poslovne i profesionalne tajne (u čl. 34. ZTP-a propisano je da odredbe ZZTP-a o poslovnoj i profesionalnoj tajni na snazi ostaju i nakon stupanja na snagu ZTP-a). U prvoj (prošlogodišnjoj) verziji Prijedloga ZTP-a nije bilo instituta netom navedenih pod a), b), d), e), f) i h). Za zbiljsku provedbu ZTP-a imati djelovanje veliku će važnost imati Ured Vijeća nacionalne sigurnosti, u okviru ovlasti obuhvaćenih novim Zakonom. Osim nadzornih ovlasti i postupka certificiranja, vrlo je važna predložena ovlast Ureda da izdaje mišljenje prije donošenja svake odluke vlasnika podatka u primjeni testa razmjernosti interesa (čl. 16. ZTP-a), čime Ured dobiva i izraženu interpretativno-usmjeravajuću ulogu, uključujući veliki utjecaj na ujednačavanje prakse postupanja u vezi sa zaštitom podataka. ZTP nije jedini propis koji uređuje (ne)dostupnost pojedinog podatka, pa primjenjivači pravnih normi u svakome slučaju ponaosob moraju utvrditi koji od „ informacijskih propisa" (npr. Zakon o pravu na pristup informacijama, Zakon o tajnosti podataka, Zakon o zaštiti osobnih podataka, Zakon o medijima i dr) valja primijeniti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA