Naslov
Psihopatološki čimbenici i struktura primarne obitelji u branitelja s PTPS-em

Autori
Jambrošić Sakoman, Andrea ; Peraica, Tina ; Vidošić, Silvija ; Matić, Aldenita ; Udovičić, Sonja ; Gracin, Boris ; Kozarić - Kovačić, Dragica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Zbornik sažetaka simpozija Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji poremećaja uzrokovanih stresom / - Zagreb : Eli Lilly (Suisse) Predstavništvo u RH, 2006

Skup
Suvremeni pristup dijagnostici i terapiji poremećaja uzrokovanih stresom

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 01.06.2006. - 03.06.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
psihopatološki čimbenici; primarna obitelj; ratni veterani; PTSP
(psychopathologic factors; family; war veterans; PTSD)

Sažetak
Uvod: Studije koje su istraživale rizične čimbenike ukazale su na važnost pretraumatske osobne i obiteljske psihopatologije u riziku za razvoj PTSP-a (Brewin i sur, 2000.). Istraživanja su pokazala da je obiteljska psihopatologija povezana s povišenim rizikom od razvoja PTSP-a kod muškaraca i mlađih odraslih osoba (Breslau i sur., 1991) i u općoj populaciji. Istraživanja Vijetnamskih veterana oboljelih od PTSP-a pokazala su kako članovi obitelji u većoj mjeri zadovoljavaju kriterije za ovisnost o alkoholu ili sredstvima ovisnosti, anksioznim poremećajima ili psihozom, nego članovi obitelji kod veterana oboljelih od depresije. Cilj: utvrditi postoji li povezanost između psihopatoloških čimbenika i strukture primarne obitelji i razvoja psihijatrijskih poremećaja kod branitelja s PTSP-em. Metoda: Istraživanje je provedeno na uzorku branitelja koji su bili uključeni u postupak vještačenja u KB Dubrava, Odjel psihijatrije, Regionalni centar za psihotraumu Zagreb. Vještačenje je provedeno radi utvrđivanja dijagnoze poremećaja uzrokovanih stresom. Dijagnostički postupak je uključio psihijatrijski pregled, strukturirani klinički intervju, psihologijski postupak, podatke iz dostupne medicinske dokumentacije i podatke iz ratnog puta. Psihopatološki čimbenici primarne obitelj su se odnosili na: suicid jednog od roditelja ili člana bliže obitelji, psihička bolest jednog ili oba roditelja ili člana bliže obitelji, te alkoholizam jednog ili oba roditelja. Struktura primarne obitelji je bila: obitelj sa jednim roditeljem, ocem ili majkom, ili udomljenje. Korištena je deskriptivna statistika i Pearsonov koeficijent korelacije. Opis uzorka: Uzorak se sastojao od 1055 ispitanika i to od 1031 (97.7%) muškaraca i 24 žene (2.3%), prosječne dobi od 42.1 &plusmn ; 7.55 godina. U obiteljima ispitanika je bilo 18 (1.7 %) suicida majke, 16 (1.5%) suicida oca, 14 (1.3%) suicida u bližoj obitelji. 12 (1.1 %) ispitanika je imalo pokušaj suicida. Od podataka vezanih uz alkoholizam u primarnoj obitelji postajao je podatak o alkoholizmu oca kod 189 ispitanika (17.9%), alkoholizmu majke u 16 (1.5%), alkoholizmu oba roditelja u 11 (1.0%). Kod 12 (1.1%) ispitanika je otac bio psihički bolestan, majka kod 23 (2.2%) ispitanika, oboje kod 3 (0.3%) ispitanika, a 18 (1.7%) ispitanika je u užoj obitelji imalo psihičku bolest. U strukturi primarne obitelji 74 (7.0%) ispitanika je odraslo samo a ocem, a 35 (3.3%) samo sa majkom. 30 (2.8%) ispitanika je odraslo u udomiteljskoj obitelji. Dijagnostičke kategorije ustanovljene vještačenjem podijelili smo na 7 skupina i to na sljedeći način: prvu skupinu čine PTSP i komorbidni poremećaji sa 339 (32.1%) ispitanika, drugu skupinu čine elementi PTSP-a i komorbidni poremećaji sa 124 (11.8%) ispitanika, treću skupinu čine anksiozno-depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, poremećaj prilaogdbe i komorbidni poremećaji, te somatiformni poremećaj i komorbidni poremećaji sa 358 (33.9%) ispitanika. Četvrtu skupinu čini primarni poremećaj osobnosti i komorbidni poremećaji sa 86 (8.6%) ispitanika, petu skupinu alkoholizam i komorbidni poremećaji sa 23 (2.2%) ispitanika, te šestu skupinu koju čine ostale dijagnoze sa 82 (2.2%) ispitanika. Rezultati: Dobivena je statistički značajna povezanost između psihičke bolesti majke i treće skupine bolesti (anksiozno-depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, poremećaj prilagodbe i komorbidni poremećaji, te somatiformni poremećaj i komorbidni poremećaji) (p<0.05). Suicid majke je statistički značajno povezan s četvrtom skupinom bolesti (primarnim poremećaj osobnosti i komorbidni poremećaji), (p<0.05). Alkoholizam oca je povezan s alkoholizmom ispitanika (p<0.05), a negativno povezan s primarnim poremećajem osobnosti i komorbidnim poremećajima. U strukturi primarne obitelj postoji povezanost kod obitelji sa ocem kao jedinim roditeljem i primarnim poremećajem osobnosti i komorbidnim poremećajima (p<0.01), a negativna povezanost s trećom skupinom bolesti (anksiozno-depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, depresivni poremećaj i komorbidni poremećaji, poremećaj prilagodbe i komorbidni poremećaji, te somatiformni poremećaj i komorbidni poremećaji) (p<0.01). Zaključak: Nije dobivena statistički značajna povezanost niti jedne od ispitivanih varijabli vezanih uz strukturu i psihopatologiju primarne obitelji s poremećajima uzrokovanim stresom: PTSP-om i komorbidnim poremećajima i elementima PTSP-a i komorbidnim poremećajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA