Pregled bibliografske jedinice broj: 302340
Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaest godina
Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaest godina, 2006. (ostalo).
CROSBI ID: 302340 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Temeljne značajke iseljavanja hrvatskog stanovništva s posebnim naglaskom na iseljavanje u proteklih petnaest godina
(Emigration from the Republic of Croatia during the last 15 years)
Autori
Mesarić Žabčić, Rebeka
Izvornik
Stručni skup (seminar) "Učenje o migracijama i interkulturno obrazovanje", Zagreb (Agencija za odgoj i obrazovanje /Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta/ - Institut za migracije i narodnosti), 23. 11. 2006.
Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo
Godina
2006
Ključne riječi
iseljavanje; iseljenici; migracija; stanovništvo; Hrvatska
(emigration; emigrants; migration; population; Croatia)
Sažetak
U radu se analizira iseljavanje hrvatskog stanovništva izvan državnih granica u posljednjih petnaest godina metodološki temeljeno na analizi službenih podataka Državnoga zavoda za statistiku tj. službenih priopćenja u kojima se vodi evidencija o međunarodnoj migraciji stanovništva Republike Hrvatske, zbog nedostatka valjanog registra stanovnika Hrvatske. Sumirajući rezultate proteklih petnaest godina zaključuje se kako je najviše hrvatskih građana iselilo iz Grada Zagreba, a najmanje iz Međimurske županije, dok je najviše hrvatskih građana iselilo izvan granica Hrvatske 1997. godine. Razlozi iseljavanja su ekonomske, političke i psihološke prirode. Najveći broj hrvatskih građana iseljava prema zemljama stare emigracije Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, ali i prema novim zemljama emigracije Sloveniji i Češkoj. Na temelju analize stanja tijekom proteklih petnaest godina u radu se zaključuje kako je Republiku Hrvatsku napustilo 147 252 hrvatskih građana u dobi od 30-45 godina tj. u posljednjih petnaest godina Hrvatska je izgubila demografski potencijal koji odgovara veličini broja stanovnika grada Rijeke. S obzirom da neusklađenost popisnih metodologija otežava praćenje iseljavanje stanovništva kao i činjenica da se ni na temelju evidencije MUP-a ne može utvrditi točan broj hrvatskih iseljenika jer odlazak u inozemstvo ne podrazumijeva obvezu odjavljivanja s jedne ili više adresa u Republici Hrvatskoj na kojoj je ta osoba prijavljena rezultate ne možemo smatrati u potpunosti točnima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Demografija