Naslov
Konstrukcija i vrednovanje mjernih postupaka za procjenu tjelesnog držanja u dječaka dobi od 10 do 13 godina
(The Construction and the Evaluation of new Posture Screening Methods in Boys Aaged 10 to 13)

Autori
Paušić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki Fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
02.07

Godina
2007

Stranica
167

Mentor
Dizdar, Dražan

Neposredni voditelj
Ciliga, Dubravka

Ključne riječi
tjelesno držanje; novi mjerni instrument; fotografiranje tjelesnog stava;
(posture; new measuring instrument; posture photographing; motor abilities;)

Sažetak
Osnovni cilj istraživanja bio je konstruirati i evaluirati, sa što boljim metrijskim karakteristikama, novi mjerni instrument za procjenu tjelesnog držanja, te njegovom primjenom odrediti tipove tjelesnog držanja i njihovu povezanost s motorickim sposobnostima djecaka u dobi 10 do 13 godina. U svrhu provjere osnovnih hipoteza, koje su proizašle iz ciljeva istraživanja, uzet je uzorak od 273 djecaka dobi od 10 do 13 godina. Jedan od bitnih kriterija za odabir djecaka u uzorku bio je da dijete nema strukturalnih deformiteta sustava za kretanje. Pet pokazatelja u frontalnoj ravnini, te cetiri pokazatelja u sagitalnoj ravnini cinilo je skup varijabli kojima se utvrdivao stupanj nepravilnog tjelesnog držanja, dok je skup varijabli za procjenu motorickih sposobnosti cinilo 15 standardiziranih motorickih testova. Utvrdivanje internih metrijskih karakteristika pokazatelja tjelesnog držanja dobivenih novim mjernim instrumentom provedeno je pod klasicnim i Guttmanovim modelom mjerenja. Na osnovi dobivenih rezultata zakljuceno je da je klasicni model mjerenja adekvatan za procjenu pravog rezultata mjerenja novim mjernim instrumentom za sve pokazatelje tjelesnog držanja. Interne metrijske karakteristike novog mjernog instrumenta pokazuju zadovoljavajucu homogenost, osjetljivost i pouzdanost pokazatelja tjelesnog držanja dobivenih u sagitalnom pregledu, i vecine u frontalnom pregledu, dok se za one cestice koje su ispod zadovoljavajuce granice pouzdanosti od 0, 87 predlaže uvodenje još jedne cestice testa. Faktorska valjanost pokazatelja tjelesnog držanja dobivenih novim mjernim instrumentom utvrdena je usporedbom s istim pokazateljima dvaju poznatih i pouzdanih mjernih instrumenta (Skoliozometar i fotografiranje prema autorima McEvoyu i Grimmeru) pomocu faktorske analize. Rezultati faktorske analize pokazali su da je novi mjerni instrument faktorski valjana metoda za procjenu tjelesnog držanja u frontalnoj i sagitalnoj ravnini. U sagitalnim pokazateljima tjelesnog držanja novi mjerni instrument razlikuje tri tipa tjelesnog držanja u djecaka od 10 do 13 godina: a) pravilno sagitalno tjelesno držanje, koje se zastupljeno sa 29, 3% b) blago nepravilno sagitalno tjelesno držanje, koje je najzastupljenije sa 41, 8% c) izrazito nepravilno sagitalno tjelesno držanje, koje je zastupljeno sa 28, 9% ispitanika. U frontalnim pokazateljima tjelesnog držanja novi mjerni instrument takoder razlikuje tri tipa tjelesnog držanja u djecaka od 10 do 13 godina: a) pravilno frontalno tjelesno držanje, koje se zastupljeno sa 19, 4% b) blago skolioticno tjelesno držanje slabinskom dijelu, koje je najzastupljenije sa 47, 6% c) blago skolioticano tjelesno držanje s dvostranim iskrivljenjem, koje se zastupljeno sa 33% ispitanika. Dobiveni tipovi sagitalnog tjelesnog držanja statisticki se znacajno razlikuju u manifestnom prostoru motorickih sposobnosti. Temeljem centroida grupa i strukture diskriminacijskih funkcija utvrdeno je da repetitivna snaga trupa i fleksibilnost ramenog pojasa u najvecoj mjeri objašnjavaju razliku izmedu izrazito nepravilnog i pravilnog sagitalnog tjelesnog držanja. Osim toga, utvrdeno je da se i tipovi frontalnog tjelesnog držanja statisticki znacajno razlikuju u manifestnom prostoru motorickih sposobnosti. Prema pozicijama centroida i strukture diskriminacijskih funkcija utvrdeno je da repetitivna snaga trupa i ravnoteža u najvecoj mjeri objašnjavaju razliku izmedu pravilnog frontalnog tjelesnog držanja i oba tipa skolioticnog tjelesnog držanja. Temeljem dobivenih rezultata zakljuceno je da novi mjerni instrument, uz minimalne korekcije (broj cestica) predstavlja jednostavnu, pouzdanu i valjanu metodu za procjenu tjelesnog držanja djecaka dobi od 10 do 13 godina koja omogucava nastavnicima Tjelesne i zdravstvene kulture pravovremeno otkrivanje nepravilnog tjelesnog držanja te intervenciju putem adekvatnih programa vježbanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Računarstvo, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Pedagogija

POVEZANOST RADA