Naslov
Odabir najprimjerenije interpolacijske metode za pješčenjačka ležišta polja Kloštar
(Selection of the most appropriate interpolation method for sandstone reservoirs of Kloštar field)

Autori
Balić, Davorin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2007

Stranica
41

Mentor
Velić, Josipa

Neposredni voditelj
Malvić, Tomislav

Ključne riječi
Kloštar; nafta; I. pješčenjačka serija; pont; poroznost; geostatistika; kriging; Hrvatska
(Kloštar; oil; Ist sandstone serie; Pontian; geostatistics; Kriging; Croatia)

Sažetak
Istraživanje je načinjeno s podatcima o ležištima polja Kloštar smještenom u području Savske depresije. Polje Kloštar važno je s naftnogeološkog stajališta kao jedno od još uvijek najvećih lokaliteta s obzirom na proizvodnju nafte u Hrvatskoj. Također, polje je predmet suvremenih i novih naftnogeoloških studija koje se rade na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, a u suradnji s INA-om d.d. Upravo u okviru takvog zadatka („ Unapređivanje geoloških interpretacijskih metoda u pješčenjačkim ležištima“ ) načinjen je ovaj diplomski rad. Polje Kloštar obuhvaća nekoliko eksploatacijskih ležišnih serija, vrlo raznolike litologije i stratigrafskog raspona. Najstarija ležišta (ujedno i s manjim zalihama nafte) smještena su u stijenama podine tercijara (neformalno imenovanom kao „ temeljno gorje“ ), zatim badenskim krupnim klastitima (niz ležišta imenovanih kao „ miocen“ ), te sedimentima donjega panona. Glavna ležišta, s obzirom na svoje prostiranje, broj i volumene, smještena su u taložinama gornjega panona (II. pješčenjačka serija) te donjega ponta (I. pješčanjačka serija). Radi se o srednjozrnastim pješčenjacima, pretežno kvarcno-tinjčastog sastava, međusobno odvojenih laporima. Ležišta I. pješčenjačke serije pružaju se unutar cijele strukture (antiklinale) Kloštar, dok su ležišta II. pješčenjačke serije razvijena samo na jugozapadu. Cilj rada bio je analiza mogućnosti vjerodostojne ili vjerojatne razdiobe petrofizikanih parametara u tim ležištima. Pri tomu, takav cilj nije obuhvatio analizu svih ležišta pojedinačno, već najvažnijeg ležišta u I. pješčenjačkoj seriji imenovanog „ T“ . Smatrali smo da sve zakonitosti utvrđene za taj objekt mogu biti kasnije prenesene i na ostala ležišta dviju spomenutih serija. Nadalje, kao promatrani parametar odabrana je poroznost, čija svojstva je puno lakše pratiti i interpolirati nego li propusnosti. Uz to, ranije studije načinjene za polje Kloštar obuhvatile su tek nekoliko mjerenih vrijednosti poroznosti po ležištima te izračun jedinstvene srednje vrijednosti karakteristične za cijelo ležište. Karte nisu načinjene! Upravo stoga, odabrano je nekoliko uobičajenih interpolacijskih metoda (inverzne udaljenosti, najbližeg susjedstva te lokalne sredine) uz poseban naglasak na geostatistiku (metoda kriginga) kao očekivano najprimjerenije metode procjene. Uz to, dodatnom karotažnom reinterpretacijom povećali smo broj ulaznih vrijednosti na 12 točkastih podataka. Upotrebom svih četiriju metoda dobivene su različite karte poroznosti. Usporedbom oblika linija te rezultata kros-validacije karta dobivena metodom kriginga pokazala se najprimjerenijom za kartiranje ove, ali i drugih geoloških varijabli u pješčenjačkim ležištima polja Kloštar.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA