Naslov
Semić i njegova prošlost od prapovijesti do 19. stoljeća : prigodom 730. obljetnice prvog spomena imena mjesta 1275.
(Semić and its Past from the Prehistory to the 19th Century : on the Occasion of the 730th Anniversary of the First Mention of its Name in the 1275.)

Autori
Bertoša, Slaven

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik Općine Lupoglav 2007., Knjiga šesta / Jakovljević, Božo - Lupoglav, 2007, 11-31

Skup
XII. susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine

Mjesto i datum
Semić, Hrvatska, 25.11.2005

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Semić; Istra

Sažetak
Selo Semić smješteno je na 535 m n/v, poznato je po crkvi sv. Lovre, sa zvonikom od 14 m. U srednjem je vijeku u crkvenom pogledu pripadalo tršćanskoj biskupiji, odnosno župi Roč. U prapovijesnom su periodu na njegovom području značajne dvije kote, obje znakovito nazvane Gradišće. Kada su 5. svibnja 1275. akvilejski patrijarh Raimondo della Torre i grof Albert Gorički sklopili sporazum o međusobnom razvođenju granice, Semić se spominje kao posjed Mainarda Schwarzenburgškog, vazala grofa Alberta Goričkog. Nakon pada Klisa u osmanske ruke 1537., naselile su ga uskočke obitelji, među kojima se posebice ističe skupina koju je doveo lupoglavski feudalac Ivan Sinković. Poput ostalih istarskih mjesta na tom dijelu poluotoka, i Semić je teško stradao tijekom mnogobrojnih pljačkaških provala turskih četa, osobito koncem 15. i početkom 16. stoljeća. Propašću Mletačke Republike i nestankom Pazinske knežije 1797., započinje austrijska vlast u Istri, tijekom koje je 1857. sastavljen prvi službeni popis stanovništva, prema kojem je u Semiću živjelo 198 žitelja. Spomenut u radovima mnogobrojnih povjesničara i arheologa koji su se bavili istarskom prošlošću, Semić i danas privlači pozornost različitih stručnjaka, pri čemu je u najnovije vrijeme osobito zanimanje posvećeno karakteristikama semićkog govora, kojim se bavi prof. Nataša Vivoda, te očuvanju njegove dijalektalne jezikoslovne baštine kroz objavljivanje radova pjesnikinje Marije Ribarić, rodom iz Semića.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

Napomena
Dopunjeno i prerađen pozvano predavanja sa skupa XII. Susret s baštinom Lupoglavštine i Boljunštine, Semić, 25. studeni 2005.

POVEZANOST RADA