Naslov
Radni odnosi državnih službenika
(Employment Relationship of Civil Servants)

Autori
Potočnjak, Željko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Radni odnosi u Republici Hrvatskoj

Urednik/ci
Potočnjak, Željko

Izdavač
Organizator

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
803-876

ISBN
978-953-6007-98-1

Ključne riječi
državni službenik, državna uprava, radni odnosi, službenički odnosi, rad, ugovor o radu
(civil servants, civil service, public administration, employment relationship, work, labour, labour contract)

Sažetak
Od sredine 2005. godine u Hrvatskoj se provodi još jedna, treća od stjecanja državne samostalnosti, reforma službeničkog sustava. Normativnu okosnicu prve reforme činio je Zakon o državnim službenicima i namještenicima i o plaćama nositelja pravosudnih dužnosti iz 1994. godine. Druga reforma provedena je 2001. godine na temelju Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Početak treće reforme označava donošenje, 15. srpnja 2005., novog Zakona o državnim službenicima, glavnina čijih odredbi je stupila na snagu 1. siječnja 2006. godine. Reformi hrvatskog službeničkog sustava pristupilo se u sklopu priprema za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji tj. zbog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s tzv. madridskim kriterijem koji se odnosi na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracije u Europsku uniju. Glavni ciljevi te reforme su modernizacija državne uprave, smanjenje javnih troškova i poboljšanje upravljanja javnim sektorom. Reformom se žele ukloniti i neki od uočenih nedostataka prethodnog sustava (klasifikacijski sustav radnih mjesta koji ne omogućava napredovanje u službi, neprikladan postupak prijma u državnu službu, preveliki broj posebnih radnih mjesta ustanovljenih podzakonskim propisim, nedovoljna razrađenost napredovanja tijekom rada u državnoj službi koje bi se trebalo temeljiti isključivo na sposobnosti i radu državnog službenika). Ambiciozni ciljevi treće reforme službeničkog sustava, velike promjene u pravnoj regulativi potrebne za njezino provođenje, značajan broj državnih, lokalnih i područnih (regionalnih) službenika i namještenika na koje se ona odnosi, ukazuju na potrebu njezinog pomnog praćenja i izučavanja. Autor u radu ukazuje na neka sporna pitanja službeničkog odnosa koja se kod nas učestalo javljaju. Pri razmatranju i analizi tih pitanja provjerava svoj osnovni stav da je službenički odnos radni odnos posebne vrste te ukazuje na posebnosti tog radnog odnosa u odnosu na opći sustav radnih odnosa koji je, prije svega, namijenjen uređenju radnih odnosa u gospodarstvu. Pri tome se autor ograničava samo na važnije (bitne) posebnosti po kojima je radni odnos državnih službenika posebna vrsta radnog odnosa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA