Naslov
Pojava virdžine, zavjetovane djevojke, u predajnoj kulturi balkanskih naroda
(The Phenomenon of the Virgin, a Girl Offered by a Vow, in Traditional Culture of Balkanic Peoples)

Autori
Vince-Pallua, Jelka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
01.06

Godina
2000

Stranica
345

Mentor
Vitomir Belaj

Ključne riječi
virdžina; Balkan; rodne studije; transvestizam
(virgin; Balkans; gender studies; transvestism)

Sažetak
Virdžine/tobelije sasvim su osebujna, prostorno određena, endemska pojava jedinstvena ne samo u europskim, nego i u svjetskim okvirima, a poznata po gorskim područjima zapadnoga dijela Balkanskoga poluotoka (Sjeverna Albanija, Crna Gora, Kosovo). Riječ je o pojavi koja odstupa od uobičajenog, ustaljenog, to je običajno-pravna institucija u kojoj žena "mijenja spol" i preuzima ulogu muškarca - oblači se kao muškarac, ošišana je kao muškarac, ima muški oblik krsnog imena, vlada se poput muškarca, nosi oružje, po potrebi ide u rat, sudjeluje u muškim skupovima i ima gotovo sva javna prava muškarca u inače strogo patrijarhalnom društvu. Knjiga donosi u izvorniku obiman korpus od preko dvije stotine pronađenih ili sakupljenih potvrda o virdžinama u arhivskoj građi, literaturi ili na terenu u vremenskom rasponu od 150 godina sve do današnjih dana. Autorica promatra ovaj fenomen iz povijesne perspektive nastojeći otkriti uzroke i vrijeme njezina nastanka, a uz kritički pogled na slične pokušaje različitih autora (koji su, osim na hrvatskom, pisali na njemačkom, talijanskom, albanskom i francuskom jeziku), postupno dolazi do vlastite interpretacije. Jedno je poglavlje posvećeno interpretaciji raširenosti kartografskog materijala sistematiziranog na tri etnološke karte. Jedno drugo poglavlje osniva se na arhivskoj građi i posebno autoričinom terenskom radu u Istri 1996. godine, području koje je tijekom nekoliko stoljeća bilo utočištem mnogim dinarskim seobama. Druga se pak poglavlja odnose na diskusiju jesu li virdžine prve feministice ovoga kraja, na njihov način odijevanja, poslove kojima se bave, imena koja dobivaju, zavjet koji daju, na virdžine i imperativ za muškim potomstvom, krvnu osvetu, na virdžine kao književnu inspiraciju itd. Autoričin cilj u disertaciji prvenstveno je dati znanstvenu interpretaciju ove pojave, ali i pružiti obol i priznanje onim &laquo ; ; nevidljivicama&raquo ; ; iz povijesti koja je najčešće bila samo he-story, povijesti koju su one također stvarale ili joj se opirale, ali se o njima u njoj nije mnogo govorilo. Aktualnosti i zanimljivosti pridonosi ne samo endemičnost ovog fenomena, nego i činjenica da to nije samo pojava koja je nekada postojala, nego da se, doduše u mnogo manjem broju, i danas može naći.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA