Naslov
Povijest sanitarnih kordona i njihova uloga u razvoju dalmatinskih gradova
(History of sanitary cordons and its influence on development of the dalmatian towns)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Izvornik
Ekonomska i ekohistorija : časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša (1845-5867) II (2006), 2; 55-64

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
sanitarni kordon ; epidemija ; Dalmacija ; granice ; gradovi ; ekohistorija
(sanitary cordon ; epidemic ; Dalmatia ; borders ; towns ; ecohistory)

Sažetak
Dalmacija kao važna trgovačka spona istoka i zapada, vrlo rano susrela se s problemom epidemija, među kojima kuga svakako zauzima najvažnije mjesto. Pojava kuge istakla je potrebu bolje organizacije zdravstvene službe, osobito u obalnim gradovima kao stjecištima ljudi i roba iz različitih krajeva. U prvo vrijeme sanitarna kontrola obavljala se putem karantene u lazaretima smještenim na kopnenim i morskim ulazima u grad. Takva obrana od kuge bila je više-manje djelotvorna dok se granica s Osmanskim Carstvom nalazila u neposrednoj blizini gradskih zidina. Potiskivanjem mletačko-osmanske granice dublje u dalmatinsko zaleđe, valjalo je pomaknuti sanitarnu kontrolu u zonu samih graničnih prijelaza. U tu svrhu početkom 18. stoljeća glavnu ulogu u kontroli epidemija u Dalmaciji preuzimaju sanitarni kordoni položeni na granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva. Premještanje sanitarne kontrole iz gradova na samu liniju razgraničenja, značajno je povećalo zdravstvenu sigurnost stanovnika Dalmacije kao i efikasnost same karantene koja se sada odvijala daleko od gusto naseljenih područja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA