Pregled bibliografske jedinice broj: 301014
„ Koridor Vc – budućnost gospodarskog razvoja Slavonije i Baranje s osvrtom na Osječko-baranjsku županiju“
„ Koridor Vc – budućnost gospodarskog razvoja Slavonije i Baranje s osvrtom na Osječko-baranjsku županiju“ // Koridor Vc kao Euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran / Mašek, Anka (ur.).
Osijek: Grafika Osijek, 2004. str. 319-329 (plenarno, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 301014 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
„ Koridor Vc – budućnost gospodarskog razvoja Slavonije i Baranje s osvrtom na Osječko-baranjsku županiju“
(« ; The Corridor Vc – the future of the economic development of Slavonia and Baranya focuset on Osijek-Baranya county» ;)
Autori
Glavaš, Jerko ; Čizmadija, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Koridor Vc kao Euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran
/ Mašek, Anka - Osijek : Grafika Osijek, 2004, 319-329
ISBN
953-6073-91-9
Skup
1. Međunarodni znanstveni simpozij - Koridor Vc kao Euroregionalna poveznica na prometnom pravcu Baltik-Srednja Europa-Jadran
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 11.11.2004. - 13.11.2004
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
gospodarski razvoj; turizam; intelektualni kapital; LLL
(economic progress; tourism; intelectual capital; LLL)
Sažetak
Prema svemu sudeći, Koridor Vc predstavlja veliku priliku za « ; reinkarnaciju» ; gospodarstva Slavonije i Baranje, dok u drugu ruku postoji prijetnja narušavanja ekološke stabilnosti na područjima prirodnih oaza kroz koje prolazi Koridor. Izgradnja Koridora Vc čini se kao prilika za hrvatsko gospodarstvo, a moguće ju je realizirati samo odgovarajućom « ; poticajnom» ; politikom i uključivanjem mladog intelektualnog kapitala u realizaciju proizvodnje i poticanje izvoza, tj. stvaranja konkurentskih proizvoda za europsko tržište. Ključni čimbenik u razvoju trebalo bi biti privlačenje stranoga kapitala, poticanje seoskog turizma, ponuda autohtonih slavonsko-baranjskih proizvoda, različiti državni poticaji usmjereni isključivo na proizvodnju koja bi trebala zauzeti primarno mjesto u funkciji razvitka regije. Kako Slavonija i Baranja čine približno 22% državnog teritorija s ukupno 21% ukupnog stanovništva Hrvatske, te se na taj dio Hrvatske izdvaja tek 5% ukupnih strateških ulaganja, ne treba dodatno obrazlagati potrebu za izgradnjom takovoga prometnog pravca, koji bi nesumnjivo postao gospodarska i infrastrukturna poveznica Hrvatske sa zemljama koje se nalaze na potezu Koridora, ali i puno šire. Osnovna putanja gospodarskoga progresa Republike Hrvatske trebala bi se kretati od proizvodnje domaćih proizvoda u tzv. zelenoj, proizvođačkoj regiji (kontinentalna Hrvatska) i njihovo plasiranje, tj. prodaja u turističkoj ponudi tzv. plave, potrošačke regije (primorska Hrvatska), gdje svoju glavnu ulogu vidi naravno Slavonija i Baranja kao „ žitnica“ Hrvatske. Kako su od 21 hrvatske županije u 2003. godini suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom ostvarile samo njih tri, i to slavonske županije među kojima je i Osječko-baranjska županija, moramo konstatirati da je Slavonija i Baranja zaslužila („ zaradila ili opravdala“ ) izgradnju Koridora Vc i to da bi moglo u budućnosti još doprinijeti stabilizaciji cjelokupnog hrvatskoga gospodarstva .
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
