Naslov
Žuta i bijela imela na području Uprava šuma podružnica Našice i Osijek
(Yellow Mistletoe and White-berried Mistletoe on the Area of the Forest Administrations Našice and Osijek)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Glavaš, Milan ; Zebec, Marko ; Pernar, Renata ; Bećarević, Josip ; Glova, Karmela ; Plantak, Stjepan

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) 3-4 (2007); 125-135

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Loranthus europaeus Jacq.; Viscum album L.; imela; zaraza; Quercus L.; Populus L.; Salix L.; Fagus L.; Carpinus L.; Prunus L.; Fraxinus L.; Juglans L.; Robinia L.; Hrvatske šume d.o.o. Zagreb; UŠP Našice; UŠP Osijek
(Loranthus europaeus Jacq.; Viscum album L.; mistletoe; infestation; Quercus L.; Populus L.; Salix L.; Fagus L.; Carpinus L.; Prunus L.; Fraxinus L.; Juglans L.; Robinia L.; Croatian Forests Ltd. b; Našice; Osijek)

Sažetak
Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma podružnica (UŠP) Našice (6 šumarija: Ćeralije, Donji Miholjac, Đurđenovac, Koška, Slatina i Voćin) i UŠP Osijek (5 šumarija: Batina, Darda, Đakovo, Levanjska Varoš i Tikveš), za dvije vrste imele: žutu imelu (Loranthus europaeus Jacq.) i bjelogoričnu bijelu imelu (V. album L. ssp. album). Domaćini na kojima su imele istražene bili su: Quercus petraea (Matt.) Liebl., Q. robur L., Q. cerris L., Populus alba L., P. tremula L., P. nigra L., P. ×canadensis Moench, Salix alba L., Fagus sylvatica L., Carpinus betulus L., Prunus avium L., Fraxinus angustifolia Vahl, F. pennsylvanica Marshall, Juglans nigra L. i Robinia pseudoacacia L. U izabranim odsjecima starijima od 30 godina dijagonalnim pregledom evidentiran je broj zaraženih i nezaraženih stabala, te broj grmova imele na zaraženim stablima. Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom za osam gospodarskih jedinica. Na području UŠP Našice zaraza lužnjaka žutom imelom značajno je manja (1, 7 % od 27.592 pregledanih stabala) nego na području UŠP Osijek (10, 1 % od 6.164 pregledana stabla). Za kitnjak je obrnuto, odnosno na području UŠP Osijek zaraza je značajno manja (7 % od 27.518 pregledanih stabala) nego na području UŠP Našice (17, 8 % od 11.220 pregledanih stabala). Na zaraženim stablima lužnjaka i kitnjaka prosječno su bila 2 grma imele. Žuta imela dolazi i na ceru, a zabilježena je na 3, 7 % od 5.644 pregledana stabla. Na običnoj bukvi i običnom grabu imela je prisutna na području UŠP Osijek, Šumarije Levanjska Varoš. Na istraživanom području bijela imela nije zabilježena na poljskom jasenu, ali je prisutna na 22, 4 % pregledanih stabala pensilvanskog jasena, koji je invazivna vrsta u prirodnim šumama poljskog jasena. Bijela imela prisutna je na svim autohtonim vrstama topola (bijeloj, crnoj i trepetljici), kao i na kanadskoj topoli, a u pojedinim gospodarskim jedinicama zaraza je bila različita (1, 5-25 % pregledanih stabala). U tri gospodarske jedinice, u kojima je imela istražena na bijeloj vrbi, bilo je zaraženo od 2, 5 do 17, 3 % pregledanih stabala. Na području Šumarije Levanjska Varoš imela je zabilježena na divljoj trešnji. Od stranih vrsta, značajna je zaraza bijelom imelom kultura crnog oraha (29 % od 361 pregledanog stabla), a dolazi i na 12, 6 % od 318 pregledanih stabala običnog bagrema.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA