Naslov
Otvorenost Crkve za poslanje žene
(Openness of the Church towards the mission of women)

Autori
Anić, Rebeka

Izvornik
Bogoslovska smotra = Ephemerides Theologicae (0352-3101) 72 (2002), 2-3; 383-403

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
žena; ženska narav; kanonsko pravo; pape; Drugi vatikanski sabor
(woman; female nauture; Cannon Law; Popes; Second Vatican Council)

Sažetak
Otvorenost Crkve za poslanje žena autorica analizira na temelju Zakonika crkvenog prava iz 1917. i 1983. godine, enciklika, apostolskih pisama i govora papa 20. stoljeća, dokumenata Drugog vatikanskog sabora, izjava nekih biskupa i biskupijskih sinoda, te pisanja o poslanju žena u katoličkom tisku u Hrvatskoj. Na temelju analize poimanja žena i njihova poslanja prema CIC/917., CIC 1983. te izjava papa, autorica dolazi do zaključka o sporom, postupnom i društveno iznuđenom otvaranju Crkve za poslanje žena. Ukazuje na činjenicu da se u učiteljskim tekstovima prije Drugog vatikanskog sabora poslanje žena temeljilo na naravi žene izvedene iz biološkog određenja žene za majčinstvo te da se poslanje žena temeljeno na ženi-osobi pojavljuje kod Ivana XXIII. i u dokumentima Drugog vatikanskog sabora. U pokoncilskom razdoblju u argumentaciji o poslanju žena ponovno prevladava narav premda u modificiranom obliku: ne ističu se toliko područja djelovanja prikladna ženskoj naravi, već se naglašava da žene sve djelatnosti imaju vršiti na način koji je svojstven ženskoj naravi. Za razliku od nekih partikularnih crkava, u članku se kao primjer navodi Njemačka u kojoj se crkveno vodstvo suočava sa činjeničnim položajem žena u Crkvi te traži nove načine govora o ženama i njihovom poslanju, u Crkvi u Hrvatskoj se poslanje žena još uvijek temelji na ženskoj naravi, prema načelima teorije komplementarnosti. U zaključku članka autorica ističe da bi se suvremeni stav Crkve prema poslanju žena, temeljen na Zakoniku kanonskog prava iz 1983. godine i učenju papa, mogao definirati na način: žene mogu obnašati sve službe osim onih koje su pridržane klericima (Zakonik), ali to trebaju obavljati na ženski način (crkveno učiteljstvo). Autorica iznosi i tezu da se crkveno učiteljstvo teško odriče definiranja poslanja žene na temelju naravi zbog sigurnosti koju taj model pruža obiteljsko-društvenim strukturama te smatra potrebnim podvrći analizi posljedice koje za poslanje žena ima, u Crkvi u Hrvatskoj zastupana, teorija komplementarnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA