Naslov
Geološko kartiranje Jadrana (prošlost, sadašnjost, budućnost)
(Geological mapping of the Adriatic (past, present, future))

Autori
Juračić, Mladen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Savjetovanje Kartografija, geoinformacije i more, Program, Sažeci / Lapaine, Miljenko, Faričić, Josip - Zagreb : Zadar : Hrvatsko kartografsko društvo, 2007, 21-21

Skup
Kartografija, geoinformacije i more

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 15.06.2007. - 16.06.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
geološka karta; sedimenti; uzorkovanje; Jadran
(geological map; sediments; sampling; Adriatic Sea)

Sažetak
Temeljni način prikaza geoloških odnosa i resursa nekog područja je geološka karta.Za kopneni dio svog područja Hrvatska ima Osnovnu geološku kartu mjerila 1:100 000. Međutim, područje morskoga dna koje pripada Hrvatskoj nije adekvatno geološki kartirano. Prema uvriježenim međunarodnim standardima (npr. UK British Geological Survey koji je tiskao karte svojeg šelfa u M 1: 250.000) za isto područje postoje barem tri lista koji prikazuju: sedimente morskoga dna i holocena ; pleistocensku geologiju ; te čvrstu geologiju (geologiju stijenske podloge). Kombinacijom podataka dobivenih indirektnim metodama snimanja morskoga dna (geološki dubinomjer, dubinomjer s bočnim skeniranjem) i rezultata analiza uzoraka sedimenta rade se karte sedimenata morskoga dna. Za karte s podacima iz dubljih dijelova (ispod morskoga dna), koriste se rezultati geofizičkih istraživanja kombinirani s interpretacijama dubokih bušotina. Osnovni cilj izrade karte sedimenata dna je prikazati sedimente (odnosno vrstu morskoga dna) nekog područja, te ukazati na sedimentološke procese koji su uzrokovali današnji raspored sedimenata. Podaci prikazani na karti mogu biti korisni za ribarstvo, za razumijevanje sudbine zagađivala koja ulaze u akvatorij, kao i za geotehnička istraživanja u području obuhvaćenom kartom. Dosadašnji pokušaji sistematskog geološkog kartiranja hrvatskog dijela podmorja Jadrana uključuju Kartu sedimenata Jadranskog mora (Hidrografski institut JRM, 1982) koja nije javno dostupna te Kartu sedimenata morskog dna Kvarnera (Juračić et al., 1999). Kao važan, a nedovoljno poznat podatak treba istaknuti da je Lorenz još 1863. godine objavio kartu Kvarnera u kojoj su prikazani osnovni tipovi sedimenata koji pokrivaju morsko dno. Zaključno treba istaknuti da bismo mogli štititi, upravljati i koristiti morske resurse moramo ih poznavati, a u tome bi nam geološke karte podmorja mogle značajno pomoći.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA