аЯрЁБс>ўџ MOўџџџLџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСq`№П№_bjbjqPqP .f::ј&џџџџџџЄЄЄЄЄЄЄЄИмммм4 ИŸЖ((((((((жииииии$U hН |ќ]Є(((((ќЄЄ((Y>>>(Є(Є(ж>(ж>>ЄЄ>( џЏG }Чм(>жo0Ÿ>9 (9 >9 Є>˜((>(((((ќќ>(((Ÿ((((ИИИ$мИИИмИИИЄЄЄЄЄЄџџџџ  Milan Maceljski, Siniaa Jelov an Agronomski fakultet, Zagreb Zavod za poljoprivrednu zoologiju INTEGRIRANA ZA`TITA ULJANE REPICE OD `TETNIKA Uljana repica dugo se uzgaja u Hrvatskoj. Njeno sjeme se koristi za proizvodnju jestivog ulja, a po~eljna je i kao dopuna plodoreda i zato ato uspjeva i na loaijim tlima. No nikada se tehnologiji njene proizvodnje ne posveuje onoliko pa~nje koliko drugim industrijskim kulturama. Stoga su prirodi vrlo, vrlo niski, do 2,5 tone/ha, a na mnogim povrainama su manji i od 2 t/ha. Veliki udio u tim niskim prirodima (zbog kojih je uzgoj repice nerentabilan) imaju i brojni atetnici. U "zlatno" vrijeme proizvodnje uljane repice u Hrvatskoj, u osamdesetim godinama proalog stoljea, kad su zasijane povraine repice bile oko 25.000 ha, uljana repica se uzgajala samo na 10-12 naaih najveih kombinata (Vinkovci, Osijek, Nova Gradiaka, Vukovar, Virovitica itd.). Tada su u nekim godinama prirodi na pojedinim povrainama dosezali i do 3,5 t/ha, no godianji prosjek priroda se kretao naj eae izmeu 2-2,5 t/ha. Treba spomenuti da sada neki proizvoa i uljane repice u Vara~dinskoj ~upaniji posti~u prirode i do 4 t/ha. Usput, u zapadnoj Europi prosje ni prirodi na viae stotina tisua hektara su znatno vei od 3,5 t/ha. Na vidiku je novo "zlatno" doba ove kulture. U naaem je interesu, kao i u interesu cijelog Svijeta, da se fosilna goriva, posebice nafta, postupno po inje zamjenjivati biogorivima. A jedno od najva~nijih biogoriva je biodizel koji se dobiva iz uljane repice. Pogon na biodizel smanjuje one iaenja zraka, smanjuje ovisnost o nafti i meunarodnim neprilikama, a poljoprivredi otvara nova tr~iata izvan podru ja proizvodnje hrane. Treba potsjetiti da e u dr~avama EU u 2010 g. 5 % potroanje nafte morati biti zamjenjeno drugim energentima, a u 2020 g. ak 20 %. Uljanu repicu, kao malo koju drugu kulturnu biljku, napadaju brojni atetnici, uglavnom kukci. U knjizi "Poljoprivredna entomologija" Maceljski spominje viae od dvadesetak vrsta koje mogu napasti uljanu repicu. Brojnost ovih atetnika mnogo ovisi o veli ini uzgajane povraine uljane repice. Jer, iako se odr~avaju na brojnim korovima iz porodice krstaaica, ipak do prenamno~enja dolazi samo na velikim povrainama uljane repice koju smo injenicu utvrdili u vrijeme uzgoja te kulture samo na kombinatima. Dapa e, u cilju smanjenja brojnosti ovih atetnika, tada smo preporu ali tzv. vremenski plodored, tj. potpuno izostavljanje sjetve jedne godine u 2-3 kombinata, koji postupak trebaju idue godine ponoviti druga 2-3 kombinata itd. Stoga, od poveanog uzgoja uljane repice o ekujemo i nagli porast ateta od atetnika. Kako bi takav poja ani napad atetnika do ekali pripremni, Ministarstvo znanosti i obrazovanja prihvatilo je naa znanstveni projekt "Integrirana zaatita uljane repice od atetnika" koji je otpo eo ove godine. Svrha tog projekta je, pojednostavljeno, utvrditi takav sustav zaatite od atetnika uljane repice kojim e se postii djelotvorna zaatita uz ato manju primjenu insekticida. U ekonomski va~ne atetnike uljane repice treba ubrojiti ak 12-13 vrsta. Neke su vrste fizioloaki atetnici koji ugro~avaju ~ivot biljke (repi ina osa listarica, pipe, buha i, muhe, lisna ua), a drugi su tehnoloaki atetnici koji ne oateuju same biljke ve samo sjeme uljane repice (repi in sjajnik, atetnici komuake). Najvee, i to uo ljive atete (izgri~eni pupovi), nanosi repi in sjajnik (Meligethes aeneus). Gubici priroda mogu dosei i do 80 %. Kako su atete od sjajnika uo ljive, to se zaatita od ovog atetnika uvela kao gotovo jedina mjera suzbijanja atetnika ove kulture. Mi smo, u naaem Zavodu, joa po etkom osamdesetih godina utvrdili nova na ela pri odreivanju termina suzbijanja sjajnika (desetak dana ranije od do tada uobi ajenog) kao i nove pragove odluke za primjenu insekticida protiv sjajnika: stadij D1 0,8-1 sjajnik, D2 1-1,5 sjajnika i stadij E 2-3 sjajnika na terminalnom cvatu (a ne 5 sjajnika po cvatu prije cvatnje). Te se nove vrijednosti danas primjenjuju diljem Hrvatske, ali su prihvaene i u Francuskoj i nekim drugim europskim dr~avama. Meutim, zapazili smo da se u nas, usprkos prihvaanja ovih pragova odluke, kasni s primjenom insekticida prosje no za 3-4 dana (pa je i uspjeh mjere slabiji) jer se tek kad se utvrdi da broj sjajnika prelazi kriti nu brojku po ne pripremati tretiranje. Stoga smo, poznavajui taj loa obi aj, esto preporu ali tretirati u stadiju D1 ili D2 i bez pregleda na brojnost sjajnika, jer je u godinama vee i koncentrirane proizvodnje repice u nas, brojnost sjajnika redovito bila vea od pragova odluke, ato sada viae nije slu aj. Treba spomenuti da je kasniji termin primjene insekticida, u kojem se i danas katkad zbog nepripremljenosti provodi tretiranje, opasan za p ele kojima je uljana repica va~na paaa. Stoga e naaa istra~ivanja insekticida namjenjenih zaatiti od sjajnika i o tom elementu itekako voditi ra una. Veliki problem je ranije bilo nedovoljno djelovanje endosulfana i OP insekticida kod niskih temperatura koje su este u vrijeme suzbijanja sjajnika. Prob JLЪЬ№J N 4 8 І Ј Њ Ќ N  Š м о FRT`bfh„ŠŽЪЬњќ>B„†тъќ  $VhjBкшь,Ўъ€ВФМЬрт.@BокмNњђъцтцђнцтцйцйцецйбЭйейейейейЩйейЭйейцйететебебейХйейЭтЭбЭбЭйСйбЩйЩЭНЭНЭтЭhv=_h|3hB2Xhё68hдGhё2ДhzwhТ"L h§q5h  „h§qh§qh4o 5h§qh§q5 h3Ѓ5J L„ЪЬL N €шr"t,Ц..>ІB H‚OаTмXт[№_єєєєєєєєєєєєєєєєщєєєєєєєє $dha$gd'‡ $dha$gdzw№_ўNP^lš  &D`bdtvЊЦЮцшю№b d v † L!N!Z!n!l"n"к"м"ъ"ь" ##0#2#4#6#R#‚#„$†$Є$А$Д$%ц%А&О&Ф&ў'((ž(ь(ю(V)”)œ)Ђ)ъ)*6*:*N*P*x+˜+Ъ+Ь+:,P,ќјќјќјќјє№єщєщєќєщєхєхсхнсн№н№нйнхбхЩхйхйхйХ№Х№ХСХ№ХС№С№С№СќСНС№СНСНС№С№СќhVEьh|3hФ*ЩhТ"LhТ"L6h KДhТ"L5h–/chЏ‹hё2ДhТ"L h§qhTРhv=_hTРhдGh  „JP,Z,r,t,z,Њ,И,є,(-X-h-z-|-Ц.Ъ.а.ь./ /є/і/ј/0::.:`:r:v:Є:В:о:р:т:ш:Ђ;Є;<<>*>,>.>8>F>€>†>œ>ž> >Ц>Ь>т>ц>ъ>ю>њ>ќ> ???*?8?>?N?ž?Ђ?Ќ?В?Т?ю?ђ? @@Њ@Д@ў@AA Aќјє№ьшьшьшьшь№ь№фь№ьјьтьјьјьјьјь№ь№ј№оќо№єкожєоєожєжєжєжєжєжєоќєоєоєЮоЦоєоєоєќh KДh KД6h KДhVEь5hШXht=h KДUh/тhdLфh'‡hTРhVEьh  „hv=_Nlem je uspjeano rjeaen zamjenom tih insekticida piretroidima koji najbolje djeluju upravo kod ni~ih temperatura. No sada se pojavio novi problem - rezistentnosti repi inog sjajnika na cijelu skupinu piretroida. Rezistentnost sjajnika na piretroide bilje~i se u mnogim dr~avama Europe. Naaa prva istra~ivanja vraena ovog proljea u okviru projekta pokazala su da je i u Hrvatskoj doalo do pojave rezistentnosti sjajnika na piretroide u veoj ili manjoj mjeri. Opairnije emo o tome obavijestiti javnost kad istra~ivanja budu zavraena. Dakle, sadaanja zaatita od sjajnika ne zadovoljava. No, joa je gore ato se zaboravljaju svi ostali atetnici. Jedino se, katkad, ali takoer sa zakaanjenjem, zaatiuje mladi usjev u jesen od napada repi ine ose listarice (Athalia rosae). Do kaanjenja dolazi zbog izvanredno brzog razvoja ovog atetnika koji nanosi vee atete samo u starijem stadiju li inki koji traje svega 3-4 dana. Stoga je utvrivanje na ina praenja brojnosti odraslih jedinki te odnosa brojnosti odraslih oblika i brojnosti li inki (koje su jedino atetne) jedino mogue rjeaenje tog problema. Prema naaim dosadaanjim saznanjima vrlo velike atete nanose proljetne repi ine pipe (naj eae Ceutorhynchus quadridens i C. napi). Na jednoj povraini u Hercegovcu u 1996. g. sve su biljke bile zara~ene li inkama ovih pipa, a u jednoj stabljici je naeno i do dvadesetak li inki pipa. `teta je bila tolika da se vlasnik kolebao da li da uope po~anje usjev. Ove pipe javljaju se ranije od sjajnika, odla~u jaja u peteljke i ~ile liaa, odakle li inke odlaze u stabljiku. Buaenjem stabljike prekidaju tokove biljnih sokova pa biljke zaostaju u razvoju, stabljike pucaju i deformiraju se. U nas nisu provjereni inozemni podaci o moguoj prognozi pojave tih atetnika i sprje avanju ateta. Vee atete nanose neki atetnici ije li inke u jesen uniatavaju terminalni pup a kasnije buae stabljiku tijekom zime. To su pipa terminalnog pupa (Ceutorrhynchus picitarsis) i repi in crvenoglavi buha  (Psylliodes chrysocephala). Sekundarne stabljike koje izrastu nakon uniatenja terminalnog pupa daju ni~i prirod, a ako su izbuaene tada mo~e prirod biti joa ni~i. Buaenje stabljika smanjuje otpornost biljaka na mraz pa je u istom podru ju zapa~eno izmrzavanje biljaka na parcelama jako zara~enim ovim atetnicima dok na manje zara~enim parcelama nije doalo do ateta. U inozemstvu ima mnogo podataka o buha u, a vrlo malo o pipi. I kod ove skupine atetnika nisu dovoljno poznate mogunosti prognoze njihove pojave i najracionalnijeg na ina zaatite od ateta. I dok je kod repi inog crvenoglavog buha a li inka najatetniji stadij, dotle je u kupusnih buha a, koji takoer ujesen napadaju uljanu repicu izgrizajui njeno liae, atetan samo odrasli oblik. Nedovoljno su poznate atete koje u nas prave atetnici komuake: repi ina pipa komuaarica (Ceutorrhynchus obstrictus) i repi ina muaica komuaarica (Dasyneura brassicae). Oba su tehnoloaka atetnika proairena u nas svuda gdje se uzgaja uljana repice te su na brojnim mjestima zabilje~ene oateene komuake i njihov sadr~aj. Oba atetnika napadaju na komuake u koje odla~u jaja. Li inke pipa izgrizaju sjemenke u komuaki, a li inke muaice siau na unutraanjim stjenkama komuake tako da se komuaka suai, puca i rasipa sjemenke. Iako su ti atetnici ekonomski va~ni u drugim zemljama srednje Europe, u nas nije poznat stupanj atetnosti, niti metode prognoze, a djelomi no ni zaatite. Potpuno su nepoznate atete od viae vrsta muha. To su kupusna muha (Delia radicum) i korjenove muhe (Delia platura, D. florilega). U Slavoniji je 1985. g. na pojedinim povrainama zabilje~en nalaz do 50 % biljaka uljane repice zara~enih kupusnom muhom. No atete nisu zabilje~ene. O napadu vrlo polifagnih korjenovih muha na uljanu repicu nema podataka u nas. Vrlo je malo podataka o pojavi, atetama i suzbijanju navedenih vrsta muha na uljanoj repici i u inozemstvu, pa e takoer biti predmet naaih istra~ivanja. Na kraju ovog pregleda najva~nijih atetnika uljane repice u nas treba joa spomenuti kupusnu lisnu ua (Brevicoryne brassicae). Iako je esto prisutna na uljanoj repici, samo se u dosta rijetkim godinama javlja na toj kulturi u mjeri koja uzrokuje atete. No ima znakova da takva pojava postaje sve u estalija. O atetama, prognozi i zaatiti na toj kulturi nema u nas nikakvih saznanja. Smatramo da emo na kraju ovih istra~ivanja moi dati preporuku za integriranu zaatitu uljane repice od svih njenih atetnika, uz smanjenu primjenu kemijskih insekticida. Takav bi sustav zaatite, dopunjen mjerama zaatite od uzro nika bolesti i korova, trebao omoguiti postizavanje viaih priroda i pridonijeti rentabilnijoj proizvodnji uljane repice u nas. A rentabilna proizvodnja omoguiti e poveanje povraina pod ovom kulturom koja treba udovoljiti potrebi na sirovini kako za jestivo ulje tako i za biodizel. A4A6AюAќABB`BbBnBpBzB|B€B‚BžB BЂBІBЎB&C:CLCTCXCjC„CЎC D@DTDhDшDZEvEGG0G@GBGpG‚GH H HjHzH I4I8IjIrIІIЈIиIкIJbJиJшJ4KDKbKќјє№є№єјєјєјєјєьшфр№иги№јЫЦ№ТјОТ№ј№Т№Т№ТКТ№фТЖТЎТІТЎТžКТКТЖТКТh™,}h™,}6h™,}hhFˆ6h™,}hhFˆ5hYЁh™,}h ЄhhFˆ h KД6hШXhШX6 h KД5h KДhШX5h|3h§qhТ"LhФ*ЩhШXht=h KДhVEь>bK„KDLXL‚LўLќMЂNРN€O‚OP6P8P:PpPtPŠPPЈPЊPЌPжPцPќPRФRЦRъRьRЬSЮSДTЖTЮTаTUU$U&U2U@UXU\UxU~UšUžUдU WЄWІWЈWќјќјєј№ш№јфмзаЫфУОУОЖБєќє­ќ­є­ќ­є­ІЂќЂќЂž–ž‘ž–ž‰ž…ž…hўўhP[hP[6 hP[6hўўhP[5hP[h–/c hЏ‹hhFˆhЏ‹ hЏ‹6hЏ‹hЏ‹6 hЏ‹5hЏ‹hЏ‹5 h™,}6 h™,}h™,} h™,}5h™,}h™,}5h™,}hё2Дhё2Д5hё2Дhё68hhFˆhYЁ4ЈWX^XžXЂXŠYЊYЎYиYBZDZоZрZL[р[т[:]<]ц^ў^J_^_n_ю_№_ќјќјќ№ќшќјќфќјмјијдјфјдЭ h§qhTРhё68h'‡hP[h§q6hў'"hP[hP[6hўўhP[5hўўhP[,1hА‚. АЦA!А‰"А‰#‰$‰%ААФАФ Ф†œ@@ёџ@ NormalCJ_HaJmHsHtHDAђџЁD Default Paragraph FontRiѓџГR  Table Normalі4ж l4жaі (kєџС(No Listј&fџџџџ&BefІЇ@є 9 :cSСh!n#ё$њ&˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€˜0€€NP, AbKЈW№_012№_№_њ& х4o |3§qдGP[, !ў'"ё68t=Т"LШXB2Xv=_–/c™,}  „'‡hFˆЏ‹zwYЁ3Ѓ Єё2Д KДTРФ*٘=Ы/тdLфVEьўўџ@€,;Xј&00 0000&0:џџUnknownџџџџџџџџџџџџGю‡z €џTimes New Roman5€Symbol3&ю ‡z €џArial"1ˆ№ФЉуД&їcД†іcД† 6а(!Fа(!FБ№‰‰ДД4х&х&2ƒ№KP №џ?тџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ4o 2џџ gbz priloziMilan MaceljskiMilan Maceljskiўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0˜˜ ДРиф№ ( H T ` lx€ˆт gbz priloziMilan Maceljski Normal.dotMilan Maceljski13Microsoft Office Word@Феr@Ь’ }Ч@ѓЕ+uЧ@V) }Ча(!ўџеЭеœ.“—+,љЎ0є hp|„Œ” œЄЌД М дтFх&ц  gbz prilozi Title  !"#$%&'()*+,-./0123ўџџџ56789:;ўџџџ=>?@ABCўџџџEFGHIJKўџџџ§џџџNўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF€ МG }ЧP€1Tableџџџџџџџџ4WordDocumentџџџџџџџџ.fSummaryInformation(џџџџ<DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџDCompObjџџџџџџџџџџџџqџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq