Naslov
Hrvatske žene sljedbenice Einsteinove teorije relativnosti do 1950. godine
(Croatian Women Followers of Einstein's Theory of Relativity in the Period until 1950)

Autori
Valenta, Ankica

Izvornik
Filozofska istraživanja (0351-4706) 26 (2006), 3; 598-605

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
teorija relativnosti; Albert Einstein; Zdenka Makanec; Mira Hercigonja
(Theory of relativity; Albert Einstein; Zdenka Makanec; Mira Hercigonja)

Sažetak
Hrvatski su isusovci bili blizu vrha svjetske znanosti i imali važnu ulogu u hrvatskoj kulturi, a tako i u znanosti. Mnogi hrvatski isusovci su zaslužni za prirodne znanosti. No uz one koji su sada poznati (Herman Dalmatin, Marko Antun Dominis, Frederik Grisogono, Franje Petrišević, Marin Getaldić, Ruđer Bošković i dr.) sigurno je da ima još mnogo onih čiji rad dosad nije izašao na vidjelo. Upravo zato bit će potrebno provesti još mnoga nova istraživanja kojima će biti upotpunjena naša znanja o prinosu hrvatskih isusovaca prirodnim znanostima. Pogledom u povijest možemo reći da su Hrvati svojim znanstvenim spoznajama u području prirodnih znanosti nadograđivali kulturnu baštinu europske zajednice. U 18. stoljeću znanost se postupno institucionalizira, a u 19. stoljeću postavljaju se temelji za sustavno i moderno ulaganje u znanost. Početak 20. stoljeća, ili 1905. godine, Albert Einstein uvodi u fiziku nove ideje koje nalaze svoje sljedbenike i u Hrvatskoj. U Međunarodnoj godini fizike, 2005. godini, valja izdvojiti i istaknuti dvije žene koje su, uz mnoge naše znanstvenike, bile sljedbenice teorije relativnosti. Zdenka pl. Makanec udata Blašković (17. rujna 1894., Zagreb – 16. kolovoza 1971., Zagreb) objavila je radove: - O relativnosti: I. Relativnost brzine, gibanja i energije. Priroda. VII (1917.) 5, str. 108 – 111. - O relativnosti: II. Relativnost vremena. Priroda. VII (1917.) 6, str. 137 – 140. - Prilog neeuklidskoj statici. Počeci L statike i rješenje dosadanjeg paradoksa: disertacija. / Rad JAZU, Zagreb, knjiga 226 (1922.) str. 239 – 251. - Geometrijsko značenje homogenih koordinata pravca. / Rad JAZU, Zagreb, knjiga 228 (1923.) str. 158 - 171. - Mira Hrecigonja (19. siječnja 1897., Rijeka – 9. veljače 1988., Zagreb) objavila je radove: - Prilog geometriji Lobočevskog: doktorski rad (1931.) (rad u rukopisu – Arhiva Filozofskog fakulteta u Zagrebu). - N. I. Lobočevskij. Mali osvrt na život i djelo osnivatelja neeuklidske geometrije, HPD (Hrvatsko prirodoslovno društvo), Zagreb 1947. - Boškovićevi pseudonimi. Extrait du Bulletin de la Societe des mathematiciens et physiciens de la R. P. de Serbie, Beograd, VII (1955.) 1 – 2. - Le tableau des nombres premiers (Slika primbrojeva). Glasnik matematičko – fizičko i astronomsk: Periodicum Mathematico – Physium et Astronomicum: Poseban otisak. Zagreb, Serija II. Tom 10. (1955.) No. 3. - Materijalna tačka u prostoru Lobočevskoga: 1. Varićakova pretpostavka. Bulletin de la Societe des mathematiciens et physiciens de la R. P. de Serbie. Beograd, Yugoslavie, Vol. XIII (1961.) 3-4.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Povijest

POVEZANOST RADA