Naslov
Određivanje sadržaja metala u uzorcima školjke Mytilus galloprovincialis
(Determination of selected metals in Mytilus galloprovincialis)

Autori
Pitarević Svedružić, Lovorka ; Rončević, Sanda ; Smetiško, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Zbornik radova i sažetaka Znanstveno-edukativnog projekta Studentskog odsjeka HGD-a ˝VODA I MI II.˝ / Spevec, Siniša - Zagreb : Hrvatsko geološko društvo, 2007, 19-20

Skup
Znanstveno-edukativni projekt Studentskog odsjeka HGD-a ; ˝VODA I MI II.˝

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska; PP Lonjsko polje, Hrvatska, 14.05.2007. - 20.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Mytilus galloprovincialis; biomonitoring; sadržaj metala; ICP-AES
(Mytilus galloprovincialis; biomonitoring; metal content; ICP-AES)

Sažetak
Morski organizmi zbog mogućnosti akumuliranja zagađivala, elemenata i kemijskih spojeva, vrlo su korisni za praćenje stanja ekosustava kojeg nastanjuju, u kojemu se hrane i u kojemu se razmnožavaju. Istraživanja su pokazala da se takova bioakulmulacija može primjeniti na većinu elemenata koji stvaraju dvovalentne ione i lipofilne organske spojeve. Dagnja Mytilus galloprovincialis (pedoč ili mušula) je morski mekušac iz razreda Bivalvia reda Fillibranchia, podreda Anisomyaria, porodice Mytilidae i roda Mytilus. Dagnje su tamno plave, skoro crne boje izvana, dok su iznutra blijedo sedefaste boje. Mogu narasti i do 15 cm, no u prosjeku dostižu veličinu od 5 do 8 cm. Područje koje autohtono nastanjuje su Mediteransko, Crno i Jadransko more, a nije poznato da li je autohtona vrsta i na Atlantskoj obali Francuske, Velikoj Britaniji i Irskoj. Vrlo je raširena kultivacija te vrste i u Japanu. Poznato je da je ta vrsta sposobna zamjeniti autohtone vrste i postati dominantna vrsta ukoliko se dogodi prijenos s jednog geografskog područja na drugo i to uglavno balastnim vodama, pa se tako ta vrsta može naći i na obalama Istočne Afrike, istočnim i zapadnim obalama Sjeverne Amerike, Havajima i obalama Jugoistočne Azije. Alge i dagnje pokazale su se kao najpogodnjije za biomonitoring. Kao bioindikatori najčešće se u takove svrhe ipak koriste dagnje i to meko tkivo. Velike listićave škrge školjkašima ne služe samo za disanje nego i za prehranu. Kroz njih se filtrira voda, a služe i za uzimanje hranjivih čestica. To je važna uloga školjkaša samopročišćavanju vode i mineralizaciji organske tvari. Zbog toga školjke mogu u svojem tijelu akumulirati velike količine štetnih i otrovnih tvari. Uglavnom se za procjenu stanja ekosustava u analizi koristi meko tkivo dagnje, no moguće u tu svrhu analizirati i ljušturu školjke. Vanjski sloj ljušture školjkaša građen je od organske tvari konhiolina, ispod kojega se nalaze jedan ili više slojeva kalcijeva karbonata. Biominerali se sastoje od od anorganskog dijela koji doprinosi čvrstoći i otpornosti na pritisak i organskog dijela koji mineralu daje elastičnost i otpornost na rastezanje. Anorganski dio ljušture školjkaša najčešće čine različiti oblici kalcijevog karbonata: kalcit, aragonit i/ili valerit. Organizmi uzimaju Ca, Mg i druge elemente iz okoliša (morska voda) te ih preko različitih mehanizama mineralizacije ugrađuju u ljušture. Ca i Mg mogu se u tome procesu zamjeniti sa nekim drugim elementima, tj. dvovalentnim ionima ili ionima koji imaju slični ionski radijus. U ovom radu analizirani su uzorci ljušture dagnje prikupljeni duž hrvatskog dijela Jadranske obale. Uzorci su dvjema različitim metodama razaranja prevedeni u otopinu kojoj se određivao sadržaj esencijalnih i toksičnih metala atomskom emisijskom spektrometrijom uz induktivno spregnutu plazmu (ICP-AES). Cilj rada bio je utvrditi moguće zagađenje u vidu metala te usporediti dobivene vrijednosti sa onima iz prethodnih istraživanja. Rezultati su pokazali da se analiza ljušture može primjeniti u svrhe biomonitoringa, te da su uglavnom najzagađenija lučka mjesta i okolni prostori, a da izvori zagađenja mogu biti: luke, kemijska i metalurška industrija.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kemija

POVEZANOST RADA